{"id":7690,"date":"2024-12-16T20:55:28","date_gmt":"2024-12-16T19:55:28","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=7690"},"modified":"2024-12-16T20:56:49","modified_gmt":"2024-12-16T19:56:49","slug":"najava-holokaust-na-tlu-njemackog-okupacijskog-podrucja-u-srbiji-1941-1944","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/najava-holokaust-na-tlu-njemackog-okupacijskog-podrucja-u-srbiji-1941-1944\/","title":{"rendered":"NAJAVA: Holokaust na tlu njema\u010dkog okupacijskog podru\u010dja u Srbiji 1941.-1944."},"content":{"rendered":"\n

Dr. sc. Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 vodi nas kroz faze i dinamiku provo\u0111enja Holokausta na podru\u010dju Srbije pod njema\u010dkom okupacijom. Predavanje se fokusira na \u017eivot \u017didova, logore poput Sajmi\u0161ta, propagandu i tragi\u010dne ishode za \u017eidovsku zajednicu. Analiza kombinira povijesne \u010dinjenice, dokumente i lokalne kontekste.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Webinar je besplatan, a broj mjesta ograni\u010den. Registrirajte se ovdje<\/a> na vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

\"Tjedan<\/figure>
\n

Ovo predavanje je dio aktivnosti u sklopu Tjedna edukacije o Holokaustu 2025<\/a>. <\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Detalji predavanja<\/h2>\n\n\n\n

Predavanje pod nazivom Holokaust na tlu njema\u010dke okupacijske zone u Srbiji ima za cilj ukazati na dinamiku i sve faze provo\u0111enja Holokausta na prostoru koji danas obuhva\u0107a najve\u0107i dio sredi\u0161nje Srbije, Banat i sjeverne dijelove Kosova, tj. one teritorije koje su se u travnju 1941. godine na\u0161le u sastavu njema\u010dkog okupacijskog podru\u010dja u Srbiji, a na kojima je uveden strogi okupacijski re\u017eim potpomognut doma\u0107om kolaboracionisti\u010dkom upravom.<\/p>\n\n\n\n

Holokaust na tlu njema\u010dkog okupacijskog podru\u010dja u Srbiji provodio se od prvih dana okupacije. Obuhva\u0107ao je kako doma\u0107e \u017eidovsko stanovni\u0161tvo, tako i \u017didove emigrante iz sredi\u0161nje Europe koji do po\u010detka napada Njema\u010dke i njezinih saveznika na Jugoslaviju nisu uspjeli napustiti teritorij Kraljevine Jugoslavije (primjer Kladovskog transporta). Nakon provo\u0111enja prvih mjera (prijavljivanje, ozna\u010davanje, popisivanje i oduzimanje imovine), ve\u0107 tijekom ljeta uslijedilo je zatvaranje u logore, a do kraja jeseni 1941. strijeljanje odraslog mu\u0161kog \u017eidovskog stanovni\u0161tva na strati\u0161tima u okolici velikih gradova (Pan\u010devo, Beograd, Ni\u0161, \u0160abac\u2026). Osnivanjem \u017didovskog logora Zemun u prosincu 1941. zapo\u010dela je nova faza u provo\u0111enju Holokausta na tlu njema\u010dke okupacijske zone u Srbiji. Ta je faza zavr\u0161ila u lipnju 1942., kada su u kamionu s pokretnom plinskom komorom ubijene sve \u017didovke i njihova djeca (njih oko 6.500).<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee se re\u0107i da su nakon lipnja 1942. na podru\u010dju njema\u010dke okupacijske zone u Srbiji pre\u017eivjeli samo oni \u017didovi koji su se do tada uspje\u0161no skrivali, uglavnom poku\u0161avaju\u0107i (neuspje\u0161no) prebje\u0107i na druga okupacijska podru\u010dja. Predavanje \u0107e biti prilika da se skrene pa\u017enja i na ulogu drugih, posebno Koncentracijskog logora Banjica, u provo\u0111enju Holokausta u Srbiji u razdoblju od lipnja 1942. do studenoga 1944.<\/p>\n\n\n\n

Provo\u0111enje Holokausta u Srbiji bilo je popra\u0107eno opse\u017enom propagandnom kampanjom, kako okupacijskih tako i kolaboracionisti\u010dkih vlasti, koja je bila usmjerena uglavnom na ve\u0107insko srpsko stanovni\u0161tvo, s ciljem \u201enormalizacije\u201c svih faza u provo\u0111enju Holokausta. Osim toga, posebno je va\u017eno istaknuti da je do eskalacije Holokausta u Srbiji do\u0161lo u vrijeme podizanja, a potom i gu\u0161enja antifa\u0161isti\u010dkog ustanka, \u0161to je rezultiralo brojnim masovnim strijeljanjima civilnog stanovni\u0161tva u vi\u0161e mjesta i gradova u Srbiji, poput Draginca, \u0160apca, Kraljeva i Kragujevca.<\/p>\n\n\n\n

Eskalacija nasilja u Srbiji tijekom jeseni 1941. godine pridonijela je slamanju gotovo svakog organiziranog otpora, \u0161to je omogu\u0107ilo nesmetano provo\u0111enje razli\u010ditih segmenata okupacijske politike, pa tako i Holokausta. Ishod Holokausta na raznim okupacijskim podru\u010djima u Srbiji bio je tragi\u010dan. Od 33.577 \u017didova koji su do 1941. \u017eivjeli na teritoriju dana\u0161nje Republike Srbije, ubijeno ih je 27.024, odnosno 80,48% ukupne predratne populacije. Postotak na prostoru njema\u010dke okupacijske zone u Srbiji bio je jo\u0161 ve\u0107i. Od 17.800 \u017didova, koliko ih je 1941. \u017eivjelo na teritoriju njema\u010dke okupacijske zone u Srbiji, uklju\u010duju\u0107i 1.200 \u017didova iz Kladovskog transporta, njih 14.800, ili oko 85%, ubijeno je u Holokaustu.<\/p>\n\n\n\n

Biografija predava\u010dice<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107<\/strong> vi\u0161a je znanstvena suradnica Instituta za noviju povijest Srbije. Diplomirala je i magistrirala na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Beogradu. Doktorirala je na Fakultetu za medije i komunikacije Sveu\u010dili\u0161ta Singidunum. Bavi se dru\u0161tvenom povije\u0161\u0107u Srbije i Jugoslavije u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, s posebnim naglaskom na povijest djetinjstva i povijest obrazovanja, kao i povije\u0161\u0107u Drugog svjetskog rata, s fokusom na masovne zlo\u010dine, Holokaust i politiku kolaboracionisti\u010dke uprave na tlu njema\u010dke okupacijske zone u Srbiji.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Sanja
Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Autorica je dviju monografija: Ote\u0107emo svetlost bu\u010dnom vodopadu. Reforma osnovno\u0161kolskog sistema u Srbiji 1944.-1959.<\/em> (2018.) i Za bezimene. Djelatnost UNICEF-a u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji 1947.-1954.<\/em> (2008.). Pripremila je za tisak rukopis Grigorije Babovi\u0107, Ljetopis \u0160apca 1933.-1944.<\/em> (2010.). Zajedno s Aleksandrom Ili\u0107 Rajkovi\u0107 uredila je kolektivnu monografiju Bez \u0161kole \u0161ta bi mi?! Ogledi iz povijesti obrazovanja u Srbiji i Jugoslaviji od 19. stolje\u0107a do danas<\/em> (2021.). Koautorica je dvaju ud\u017ebenika povijesti za sedmi i osmi razred osnovne \u0161kole, oba u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Klett.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 dugogodi\u0161nja je \u010dlanica Projektnog tima Radne skupine Republike Srbije za obnovu biv\u0161eg jugoslavenskog paviljona u Dr\u017eavnom muzeju Auschwitz-Birkenau te \u010dlanica Nacionalne skupine Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnolo\u0161kog razvoja Republike Srbije za implementaciju obrazovnih materijala o antisemitizmu ODIHR-a i Ku\u0107e Anne Frank. Sudjelovala je u brojnim me\u0111unarodnim projektima koji su u fokusu imali Holokaust te bila anga\u017eirana na projektima edukacije o Holokaustu. Aktivno sudjeluje u radu znanstvenih radionica, seminara, konferencija i konvencija na temu kulture sje\u0107anja, povijesti Drugog svjetskog rata i Holokausta, kako u Srbiji i regiji, tako i \u0161irom Europe i svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Aktivna je i kao javna djelatnica. Sudjelovala je u organizaciji i radu brojnih javnih doga\u0111anja s ciljem skretanja pozornosti javnosti na dominantne politike sje\u0107anja i njihov odnos prema naslje\u0111u Drugog svjetskog rata. Tekstove objavljuje i kao publicistkinja. Neki od tekstova su i:<\/p>\n\n\n\n