{"id":7515,"date":"2024-12-15T13:58:18","date_gmt":"2024-12-15T12:58:18","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=7515"},"modified":"2024-12-15T14:01:45","modified_gmt":"2024-12-15T13:01:45","slug":"deset-neobicnih-bozicnih-obicaja-s-povijesnom-pozadinom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/deset-neobicnih-bozicnih-obicaja-s-povijesnom-pozadinom\/","title":{"rendered":"Deset neobi\u010dnih bo\u017ei\u0107nih obi\u010daja s povijesnom pozadinom"},"content":{"rendered":"\n

Bo\u017ei\u0107 je vrijeme ispunjeno tradicijama, rado\u0161\u0107u i zajedni\u0161tvom, ali kroz povijest ovaj blagdan nije uvijek izgledao onako kako ga danas poznajemo. Diljem svijeta razvile su se neobi\u010dne i \u010desto zapanjuju\u0107e prakse koje su ostavile trag u kolektivnom pam\u0107enju. Od stra\u0161nih ma\u010daka na Islandu do neobi\u010dnih bo\u017ei\u0107nih jaraca u \u0160vedskoj, svaka od ovih tradicija nosi sa sobom zanimljivu povijesnu pri\u010du. Otkrijte kako su kulture kroz stolje\u0107a na jedinstven na\u010din slavile Bo\u017ei\u0107, ostavljaju\u0107i iza sebe naslije\u0111e koje iznena\u0111uje i danas.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Tradicija “bo\u017ei\u0107nog krastavca”<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Porijeklo bo\u017ei\u0107nog krastavca<\/em> nije jasno i vjerojatno je povezano s marketin\u0161kim trikovima. Popularnost je stekao krajem 19. stolje\u0107a kada je ameri\u010dka trgovina Woolworth prodavala staklene ukrase u obliku krastavaca, proizvedene u Njema\u010dkoj. Iako se \u010desto pripisuje njema\u010dkim imigrantima, Nijemci uglavnom nisu upoznati s ovom tradicijom, \u0161to je \u010dini specifi\u010dno ameri\u010dkom inovacijom, vjerojatno potaknutom komercijalizacijom.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Bo\u017ei\u0107no primirje 1914.<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

U ranim mjesecima Prvog svjetskog rata vojnici su iskusili brutalne uvjete rovovskog ratovanja bez mnogo nade za brz zavr\u0161etak sukoba. Na Badnjak su spontano sklopljena primirja na nekim dijelovima Zapadnog boji\u0161ta. Ovo primirje, tijekom kojeg su vojnici pjevali bo\u017ei\u0107ne pjesme, razmjenjivali darove i igrali nogomet, odra\u017eava zajedni\u010dku ljudskost usred brutalnog sukoba. Takva gesta nije ponovljena u kasnijim godinama rata.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Bo\u017ei\u0107no<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kakaju\u0107i panj<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Katalonski obi\u010daj Caga Ti\u00f3<\/em> vjerojatno potje\u010de iz plodonosnih i poljoprivrednih obreda povezanih sa zimskim solsticijem, pri \u010demu je panj simbolizirao toplinu i blagostanje za nadolaze\u0107u godinu. Tijekom stolje\u0107a tradicija je postala dio bo\u017ei\u0107nih obi\u010daja, a “hranjenje” panja odra\u017eava fokus ranih agrarnih dru\u0161tava na osiguravanje obilja tijekom hladnih zimskih mjeseci.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Krampusove povorke u Alpama<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Krampus, predkr\u0161\u0107anski lik povezan s poganskim alpskim tradicijama, slu\u017eio je kao mra\u010dna suprotnost dobro\u0107udnom svetom Nikoli. Njegov zastra\u0161uju\u0107i izgled bio je na\u010din da se djecu potakne na poslu\u0161nost. S kr\u0161\u0107anstvom je Krampus postao dio blagdanskih obi\u010daja na Dan svetog Nikole (6. prosinca). Povorke Krampusa (krampuslauf<\/em>), modernizirane verzije starijih obi\u010daja, postale su popularne u 20. stolje\u0107u, posebice s razvojem turizma.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Pauci i paukove mre\u017ee na bo\u017ei\u0107nom drvcu<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Ova tradicija proizlazi iz ukrajinske pri\u010de o siroma\u0161noj udovici \u010dija su djeca htjela ukrasiti bo\u017ei\u0107no drvce. Prema legendi, pauk je tijekom no\u0107i ispleo prekrasne mre\u017ee koje su se ujutro magi\u010dno pretvorile u zlato i srebro. Pri\u010da simbolizira nadu, poniznost i velikodu\u0161nost. Kori\u0161tenje paukova i mre\u017ea na drvcu kao ukrasa pojavilo se u 19. stolje\u0107u, odra\u017eavaju\u0107i ljubav prema prirodi u ukrajinskoj ruralnoj kulturi.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Lov na vje\u0161tice na Badnjak<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

U 17.st. , tijekom europskih progona vje\u0161tica, Norve\u017eani su vjerovali da se na Badnjak poja\u010dava aktivnost zlih sila. Ljudi su skrivali svoje metle kako bi sprije\u010dili vje\u0161tice da ih ukradu za pono\u0107ne letove. Ovi strahovi potje\u010du iz predkr\u0161\u0107anskih nordijskih vjerovanja, ali su s vremenom kr\u0161\u0107anizirani i povezani s borbom protiv zla u svetim danima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

KFC za bo\u017ei\u0107nu ve\u010deru<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Nakon Drugog svjetskog rata, Japan je bio sna\u017eno pod utjecajem ameri\u010dke kulture. U 1970-ima KFC je pokrenuo marketin\u0161ku kampanju pod nazivom “Kurisumasu ni wa Kentakkii” (“Kentucky za Bo\u017ei\u0107”). Budu\u0107i da Bo\u017ei\u0107 u ve\u0107inski \u0161intoisti\u010dko-budisti\u010dkom Japanu nije religiozni blagdan, ideja o sve\u010danoj KFC ve\u010deri, posebice u razdoblju rastu\u0107e ekonomske mo\u0107i, postala je popularna i pro\u0161irila se kao obiteljska tradicija.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

G\u00e4vleov jarac<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

G\u00e4vleov jarac odra\u017eava \u0161vedsku tradiciju Julbocka <\/em>(Bo\u017ei\u0107nog jarca), predkr\u0161\u0107anskog simbola plodnosti povezanog s bogom Thorom. Tijekom stolje\u0107a jarac je postao dio skandinavskih bo\u017ei\u0107nih obi\u010daja, \u010desto prikazan kao donositelj darova. Moderni jarac u G\u00e4vleu postavljen je 1966. kako bi promovirao lokalno gospodarstvo. Njegovo spaljivanje postalo je svojevrsni \u010din pobune i humoristi\u010dna tradicija.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Bo\u017ei\u0107na ma\u010dka u\u017easa<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

J\u00f3lak\u00f6tturinn<\/em> (Bo\u017ei\u0107na ma\u010dka) dio je islandske folklorne pri\u010de povezane s J\u00f3lasveinarima <\/em>(Bo\u017ei\u0107nim momcima), nesta\u0161nim likovima koji posje\u0107uju djecu tijekom blagdana. Legenda o ma\u010dki koja pro\u017edire one koji ne dobiju novu odje\u0107u za Bo\u017ei\u0107 mo\u017eda je nastala u 19. stolje\u0107u kako bi se potaknulo radnike na zavr\u0161etak prerade vune prije blagdana. Oni koji su radili marljivo dobivali su novu odje\u0107u, dok su lijeni riskirali da ih pojede ma\u010dka.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"J\u00f3lak\u00f6tturinn\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Bo\u017ei\u0107 s bananama<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

U ju\u017enoj Indiji, gdje je kr\u0161\u0107anstvo utemeljeno jo\u0161 u 1. stolje\u0107u zahvaljuju\u0107i svetom Tomi, a kasnije u\u010dvr\u0161\u0107eno djelovanjem europskih misionara, bo\u017ei\u0107ne tradicije prilagodile su se lokalnim uvjetima. U tropskim podru\u010djima, gdje nema borova, ljudi ukra\u0161avaju banane ili stabla manga. Ta stabla osvjetljavaju lampicama i ukrasima, \u010dime spajaju kr\u0161\u0107anske i autohtone obi\u010daje u tropskom okru\u017eenju.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>
\n

ZADATAK ZA ADVENTSKI NAGRADNI NATJE\u010cAJ: Koje hrvatske i lokalne bo\u017ei\u0107ne obi\u010daje bi dodali ovom popisu? Opi\u0161ite u par re\u010denica i ostavite u ovom obrascu<\/a>. Dodajte svoje fotke ili video obi\u010daja ako ih imate (nije obavezno).<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bo\u017ei\u0107 je vrijeme ispunjeno tradicijama, rado\u0161\u0107u i zajedni\u0161tvom, ali kroz povijest ovaj blagdan nije uvijek izgledao onako kako ga danas poznajemo. Diljem svijeta razvile su se neobi\u010dne i \u010desto zapanjuju\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7540,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Adventski nagradni zadatak i deset neobi\u010dnih bo\u017ei\u0107nih obi\u010daja","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[735,784,782],"class_list":["post-7515","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-bozic","tag-caga-tio","tag-tradicija"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7515"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7515\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7544,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7515\/revisions\/7544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}