{"id":7450,"date":"2024-12-14T22:42:30","date_gmt":"2024-12-14T21:42:30","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=7450"},"modified":"2024-12-14T22:42:32","modified_gmt":"2024-12-14T21:42:32","slug":"alternativna-povijest-kao-metoda-rada-s-darovitim-ucenicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/alternativna-povijest-kao-metoda-rada-s-darovitim-ucenicima\/","title":{"rendered":"Alternativna povijest kao metoda rada s darovitim u\u010denicima"},"content":{"rendered":"\n<p>U sklopu serije predavanja \u201c<a href=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/najava-serije-online-predavanja-duge-sjene-drugog-svjetskog-rata\/\" data-type=\"post\" data-id=\"1496\">Duge sjene Drugog svjetskog rata<\/a>\u201d 11. prosinca 2024. odr\u017eana je radionica \u201cAlternativna povijest kao metoda rada s darovitim u\u010denicima\u201c. Uz kronolo\u0161ki prikaz glavnih doga\u0111aja od 1933. do 1939. prezentirana je metoda kori\u0161tenja alternativne povijesti kako mogu\u0107eg alata za rad s darovitim u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\" alt=\"Clionaut preporuka: za edukatore\" class=\"wp-image-7254\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore.jpg 1180w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koncept alternativne povijesti<\/h2>\n\n\n\n<p>Alternativna povijest, poznata i kao kontrafaktualna povijest, prou\u010dava \u0161to bi se moglo dogoditi da su klju\u010dni povijesni doga\u0111aji krenuli druga\u010dijim putem. To je metoda analize koja se temelji na postavljanju pitanja \u201c\u0160to bi bilo kad bi\u2026?\u201d kako bi se istra\u017eila druga\u010dija budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p>Alternativna povijest fokusira se na trenutke kada su povijesni doga\u0111aji mogli krenuti u razli\u010ditim smjerovima. Na primjer: \u0160to bi bilo da su Velika Britanija i Francuska odlu\u010dnije reagirale na Hitlerove poteze? \u0160to bi se dogodilo da Liga naroda nije zakazala? Alternativna povijest ne mijenja pro\u0161lost, ve\u0107 zami\u0161lja druga\u010dije ishode na temelju realnih mogu\u0107nosti u odre\u0111enom trenutku. Koristi povijesne izvore kako bi stvorila uvjerljive scenarije. Koriste se autenti\u010dni dokumenti, izvje\u0161taji, slike i filmovi kako bi se analizirala stvarna pro\u0161lost i razumjeli potencijalni alternativni putevi. Alternativna povijest \u010desto se koristi u knji\u017eevnosti i na filmu. U posljednjem desetlje\u0107u bila je iznimno popularna TV serija temeljena na romanu \u201c\u010covjek u visokom dvorcu\u201d Philipa K. Dicka. No, alternativne povijesti ne manjka ni u akademskim raspravama gdje se \u010desto mogu \u010duti pitanja poput: \u0160to bi bilo da Prvi svjetski rat nije izbio?, Kako bi izgledala Europa bez Francuske revolucije? ili \u0160to bi bilo da su srpski pobunjenici prihvatili Plan Z4?<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"The Man in the High Castle Season 1 - Official Comic-Con Trailer | Prime Video\" width=\"980\" height=\"551\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/zzayf9GpXCI?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<div style=\"height:29px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Veza izme\u0111u alternativne povijesti i studija budu\u0107nosti<\/h2>\n\n\n\n<p>Alternativna povijest i studije budu\u0107nosti dijele sli\u010dan pristup jer obje istra\u017euju mogu\u0107e scenarije temeljene na uzro\u010dno-posljedi\u010dnim vezama ljudskih odluka. Dok alternativna povijest postavlja pitanje \u201c\u0160to bi bilo kad bi\u2026?\u201d za pro\u0161le doga\u0111aje, studije budu\u0107nosti koriste pitanje \u201c\u0160to ako\u2026?\u201d kako bi predvidjele i oblikovale potencijalne ishode. Obje discipline koriste kontrafaktualnu analizu i scenarije kao klju\u010dne alate za razumijevanje slo\u017eenih sustava, bilo povijesnih ili suvremenih.<\/p>\n\n\n\n<p>Povezanost je vidljiva i kroz interdisciplinarni pristup te naglasak na dono\u0161enju informiranih odluka. Alternativna povijest analizira pro\u0161le prijelomne trenutke kako bi pokazala utjecaj razli\u010ditih ishoda, dok studije budu\u0107nosti ispituju trenuta\u010dne trendove i predla\u017eu strategije za odr\u017eiviji razvoj. Spoznaje iz pro\u0161lih alternativa tako slu\u017ee kao pouke za oblikovanje budu\u0107nosti, \u010dime obje discipline doprinose razumijevanju povijesnih i suvremenih izazova te njihovom odgovornom rje\u0161avanju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Alternativna povijesti kao nastavna metoda<\/h2>\n\n\n\n<p>Alternativna ili kontrafaktualna povijest je izvanredna metoda rada s darovitim u\u010denicima jer poti\u010de duboko razmi\u0161ljanje, kreativnost i analiti\u010dke vje\u0161tine. Daroviti u\u010denici \u010desto tra\u017ee dublje razumijevanje uzroka i posljedica povijesnih doga\u0111aja. Alternativna povijest omogu\u0107uje im da istra\u017ee \u201c\u0161to bi bilo kad bi\u2026\u201d scenarije, \u0161to zahtijeva analizu stvarnih povijesnih izvora i logi\u010dko zaklju\u010divanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Redovna nastava ne predstavlja dovoljan izvor \u0161to u\u010denika dovodi do dosade, pasivnosti ili u esktremnom slu\u010daju i ometanja nastave. Kori\u0161tenjem ovakve kreativne metode kod u\u010denika izazivamo kreativnost i imaginaciju. Kroz kontrafaktualne scenarije mogu zami\u0161ljati alternativne tokove povijesti i osmi\u0161ljavati pri\u010de koje se temelje na povijesnim \u010dinjenicama. Mogu\u0107a pitanja i zadatci: Koji bi uvjeti morali biti ispunjeni da bi se dogodio druga\u010diji ishod?; Kako bi jedna promjena utjecala na dru\u0161tvo, politiku ili ekonomiju? ili Napi\u0161ite govor britanskog premijera da je odbio Hitlerove zahtjeve u M\u00fcnchenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Metoda omogu\u0107uje interdisciplinarnost i povezivanje povijesti s drugim predmetima. U geografiji istra\u017eivanje kako bi druga\u010diji ishod utjecao na granice dr\u017eava. U podru\u010dju ekonomije promi\u0161ljanje o utjecaju alternativnih odluka na gospodarski razvoj. U podru\u010dju sociologije i psihologije o utjecajima alternativnih scenarija na pojedinca i dru\u0161tvo. U etici o moralnim dilemama poput je li moralno opravdano ubiti kako bi se potencijalno sprije\u010dilo ve\u0107e zlo (obavezna rasprava o ubojstvu Hitlera, \u0161to bi bilo da su atentatori uspjeli ili da je upisao umjetni\u010dku akademiju). Naravno, u politici obilje\u017eja politi\u010dkih sustava, dono\u0161enje odluka i upravljanje dr\u017eavom. Daroviti u\u010denici u\u017eivaju u istra\u017eivanju i pronala\u017eenju vlastitih odgovora. Alternativna povijest zahtijeva prou\u010davanje izvora, analiza povijesnih odluka i njihova reinterpretacija. Zadaci mogu uklju\u010divati: pronalazak autenti\u010dnih povijesnih dokumenata koji podupiru njihov scenarij ili izradu vremenskih crta za alternativne ishode.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Primjeri alternativnih scenarija<\/h2>\n\n\n\n<p>Evo pro\u0161irenih alternativnih scenarija koji se temelje na klju\u010dnim doga\u0111ajima Hitlerove ekspanzije, od dolaska na vlast do po\u010detka Drugog svjetskog rata. Tijekom webinara prikazana su i raspravljana \u010detiri scenarija &#8211; bit \u0107e uklju\u010deni u <a href=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/tecajevi\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">online te\u010daj<\/a> na Clionaut Akademiji od sije\u010dnja 2025.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-28f84493 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Alternativni scenarij: Sna\u017eniji otpor u M\u00fcnchenu (1938.)<\/h4>\n\n\n\n<p><strong>\u0160to bi se dogodilo?<\/strong> Umjesto da Velika Britanija i Francuska popuste Hitleru u M\u00fcnchenu i dopuste mu da anektira Sudete, ove dvije zemlje odlu\u010duju pru\u017eiti odlu\u010dniji otpor. U tom scenariju, Britanija i Francuska mobiliziraju svoje vojne snage u pomo\u0107 \u010cehoslova\u010dkoj, upozoravaju\u0107i Hitlera da \u0107e u slu\u010daju napada uslijediti vojni odgovor. Hitler se suo\u010dava s ozbiljnom prijetnjom rata sa Zapadom, a izostanak podr\u0161ke od Italije (koja je bila u savezni\u010dkom odnosu s Hitlerom, ali bi bila nesigurna u tom trenutku) ograni\u010dava njegovu vojnu mo\u0107. Ovaj sna\u017eniji otpor mogao je stvoriti unutarnje politi\u010dke nemire u Njema\u010dkoj i slomiti Hitlerov re\u017eim, jer bi se moglo pretpostaviti da bi dio vojne elite u Njema\u010dkoj mogao tra\u017eiti smanjenje Hitlerove mo\u0107i u takvoj situaciji. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Posljedice:<\/strong> Politika smirivanja bi bila diskreditirana, a Hitler bi vjerojatno bio prisiljen povu\u0107i se, \u0161to bi omogu\u0107ilo o\u010duvanje teritorijalnih granica \u010cehoslova\u010dke. Mogu\u0107i prevrat u samoj Njema\u010dkoj ili barem ozbiljna politi\u010dka kriza koja bi mogla promijeniti smjer u kojem je zemlja krenula. Po\u010detak rata bio bi odgo\u0111en, a mir u Europi bi se odr\u017eao jo\u0161 neko vrijeme.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Alternativni scenarij: Neuspjeh pakta Molotov-Ribbentrop (1939.)<\/h4>\n\n\n\n<p><strong>\u0160to bi se dogodilo?<\/strong> Umjesto da Sovjetski Savez sklopi pakt s nacisti\u010dkom Njema\u010dkom, Stalin odlu\u010duje pru\u017eiti podr\u0161ku Francuskoj i Britaniji u stvaranju koalicije za suprotstavljanje Hitleru. Sovjetski Savez bi mogao zapo\u010deti izravnu vojnu pomo\u0107 Poljskoj, a na Balkanu bi se mogao stvoriti sna\u017ean savez protiv nacisti\u010dke agresije. Hitler bi bio prisiljen boriti se na dvije fronte, protiv Zapada i Sovjetskog Saveza, \u0161to bi mu zna\u010dajno ote\u017ealo \u0161irenje rata. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Posljedice:<\/strong> U ovom scenariju, njema\u010dka invazija na Poljsku ne bi bila mogu\u0107a bez ozbiljnih vojnih posljedica. Njema\u010dka bi vjerojatno bila prisiljena povu\u0107i se, a rat bi bio odgo\u0111en ili \u010dak sprije\u010den. Pakt Molotov-Ribbentrop mo\u017eda nikad ne bi bio potpisan, \u0161to bi promijenilo dinamiku i savezni\u0161tva u Europi.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p>Kako ovakve scenarije iskoristiti s u\u010denicima? U potpuno otvorenoj verziji u\u010ditelj daje zadatak da u\u010denik samostalno ili u grupi zamisli posljedice promjene nekog povijesnog doga\u0111aja. U\u010denik mora provesti i dokumentirati istra\u017eiva\u010dki postupak kojim \u0107e probati dokazati svoja alternativna predvi\u0111anja. U drugoj verziji u\u010ditelj daje primjer alternativnog scenarija poput gore navedenih. Zadatak za u\u010denika je oblikovati odre\u0111eni broj mogu\u0107ih posljedica, opet uz tra\u017eenje mogu\u0107ih dokaza. Nakon istra\u017eivanja u\u010denici mogu na razli\u010dite na\u010dine prezentirati svoj rad. Mogu samovrednovati svoj kontinuirani postupak.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:29px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-black-color has-pale-cyan-blue-background-color has-text-color has-background has-link-color wp-elements-059aef6d5b761602163fbaf18c8be03d\">CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2024). Alternativna povijest kao metoda rada s darovitim u\u010denicima. Pou\u010davanje povijesti, III(1), 67-68.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U sklopu serije predavanja \u201cDuge sjene Drugog svjetskog rata\u201d 11. prosinca 2024. odr\u017eana je radionica \u201cAlternativna povijest kao metoda rada s darovitim u\u010denicima\u201c. Uz kronolo\u0161ki prikaz glavnih doga\u0111aja od 1933. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7456,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[193],"tags":[31],"class_list":["post-7450","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-clanci","tag-poucavanje-povijesti"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7450"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7450\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7457,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7450\/revisions\/7457"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7456"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}