{"id":7121,"date":"2024-12-12T08:54:23","date_gmt":"2024-12-12T07:54:23","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=7121"},"modified":"2024-12-14T12:15:46","modified_gmt":"2024-12-14T11:15:46","slug":"deset-povijesnih-dogadaja-u-bozicno-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/deset-povijesnih-dogadaja-u-bozicno-vrijeme\/","title":{"rendered":"Deset povijesnih doga\u0111aja u bo\u017ei\u0107no vrijeme"},"content":{"rendered":"\n

Bo\u017ei\u0107 nije samo vrijeme obiteljskog okupljanja i darivanja, ve\u0107 i trenutak u kojem su se kroz povijest dogodili neki od va\u017enih ili zanimljivih doga\u0111aja. Od simboli\u010dnih trenutaka poput prvog bo\u017ei\u0107nog drvca i \u010darobne melodije u svemiru, do velikih prekretnica kao \u0161to su krunidba Karla Velikog i raspad Sovjetskog Saveza, bo\u017ei\u0107no vrijeme bilo je svjedokom povijesnih pri\u010da koje su oblikovale svijet. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Clionaut<\/figure>\n\n\n\n

Prva proslava Bo\u017ei\u0107a (336.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Prije nego se raspi\u0161emo o ostatku povijesnih doga\u0111aja u bo\u017ei\u0107no vrijeme krenimo od same proslave Bo\u017ei\u0107a. Prva dokumentirana proslava Bo\u017ei\u0107a zabilje\u017eena je 336. godine, za vrijeme vladavine rimskog cara Konstantina I. U to doba, 25. prosinca odabran je kao datum Isusova ro\u0111enja, vjerojatno kako bi se kr\u0161\u0107anska tradicija uklopila u ve\u0107 postoje\u0107e obi\u010daje. Taj datum poklapao se s blagdanom Saturnalia<\/em>, popularnim rimskim festivalom prepunim gozbi, darivanja i veselja. Konstantinova odluka o obilje\u017eavanju Bo\u017ei\u0107a u ovo vrijeme simbolizirala je prelazak Rimskoga Carstva prema kr\u0161\u0107anstvu, \u010dine\u0107i Bo\u017ei\u0107 dijelom javnog i religijskog \u017eivota rimskih gra\u0111ana. Ovaj trenutak ozna\u010dio je po\u010detak tradicije koja \u0107e se \u0161iriti diljem svijeta.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Detalj\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Detalj slike “Saturnalia” Antoinea Calleta<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Sveti Nikola ili Djed Bo\u017ei\u0107njak (4. st.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Sveti Nikola, biskup iz 4. stolje\u0107a iz gr\u010dkog grada Mire, ostao je zapam\u0107en po svojoj velikodu\u0161nosti i ljubaznosti, posebno prema djeci i siroma\u0161nima. Prema legendama, \u010desto je anonimno darivao potrebite, a najpoznatija pri\u010da govori o tome kako je spasio tri djevojke od siroma\u0161tva baciv\u0161i vre\u0107e zlata kroz njihov prozor. Njegova tradicija darivanja na dan 6. prosinca, na godi\u0161njicu njegove smrti, s vremenom se razvila u obi\u010daje diljem Europe, koji su na kraju oblikovali suvremenu figuru Djeda Bo\u017ei\u0107njaka.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Srednjovjekovni prikaz Sv. Nikole<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Krunidba Karla Velikog (800.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Na Bo\u017ei\u0107 800. godine, u veli\u010danstvenoj bazilici sv. Petra u Rimu, frana\u010dki kralj Karlo Veliki okrunjen je za rimskog cara od strane pape Lava III. Ova ceremonija nije samo ozna\u010dila vrhunac Karlove mo\u0107i, ve\u0107 i po\u010detak Svetog Rimskog Carstva, institucije koja \u0107e oblikovati politi\u010dku i kulturnu povijest Europe stolje\u0107ima. \u010cinom krunidbe, papa je simboli\u010dki potvrdio nadmo\u0107 crkvene vlasti nad svjetovnim vladarima, dok je Karlo postao \u010duvar kr\u0161\u0107anske Europe, ujediniv\u0161i njene narode pod zajedni\u010dkom vjerom i kulturnom ba\u0161tinom. Taj Bo\u017ei\u0107 u Rimu ostao je prekretnica u stvaranju europskog identiteta.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Detalj
Detalj grafike “Krunidba Karla Velikog” Juliusa Schnorra von Carolsfelda<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Lutherovo bo\u017ei\u0107no drvce (16. st.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Martinu Lutheru, istaknutom religijskom reformatoru iz 16. stolje\u0107a, pripisuje se zasluga popularizacije tradicije bo\u017ei\u0107nog drvca. Prema predaji, Luther je jedne zimske ve\u010deri bio zadivljen ljepotom zvijezda koje su svjetlucale kroz grane zimzelenog drve\u0107a. Nadahnut tim prizorom, donio je malo drvce u svoj dom i ukrasio ga svije\u0107ama kako bi prenio taj \u010darobni do\u017eivljaj svojoj obitelji. U 19. stolje\u0107u britanska kraljica Viktorija i njezin suprug Albert dodatno su popularizirali ovaj obi\u010daj. Njihove bo\u017ei\u0107ne proslave s ukra\u0161enim drvcem, prikazane u slikama i fotografijama, brzo su osvojile srca Engleza i pro\u0161irile tradiciju diljem svijeta.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Bostonska \u010dajanka (1773.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Bostonska \u010dajanka, klju\u010dni doga\u0111aj uo\u010di Ameri\u010dkog rata za nezavisnost, odigrala se 16. prosinca 1773. godine, samo nekoliko tjedana prije Bo\u017ei\u0107a. Tog su dana ameri\u010dki kolonisti, bijesni zbog britanskog Zakona o \u010daju i na\u010dela “nema oporezivanja bez zastupljenosti,” preru\u0161eni u Mohawk domorotce, bacili cijeli teret britanskog \u010daja s brodova u bostonsku luku. Ovaj \u010din prkosa protiv britanske vlasti nije bio samo prosvjed protiv poreza, ve\u0107 i poziv na slobodu i nezavisnost. Iako nije imao bo\u017ei\u0107ni ton, doga\u0111aj je obilje\u017eio po\u010detak revolucije.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
\"Najstarija<\/figure>
\n

Mo\u017eete pro\u010ditati i pri\u010du o prvoj tiskanoj bo\u017ei\u0107noj \u010destitci.<\/a><\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Bo\u017ei\u0107no primirje (1914.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Bo\u017ei\u0107no primirje 1914. godine, usred u\u017easa Prvoga svjetskog rata, postalo je simbol nade i \u010dovje\u010dnosti. Na Badnjak, u rovovima sjeverne Francuske, britanski i njema\u010dki vojnici spontano su polo\u017eili oru\u017eje i izi\u0161li iz svojih rovova kako bi razmijenili \u010destitke, zapjevali bo\u017ei\u0107ne pjesme i \u010dak zaigrali nogomet na ni\u010dijoj zemlji. Iako nije bilo slu\u017ebeno dogovoreno, ovo kratko primirje donijelo je trenutke radosti i solidarnosti usred krvavog sukoba. Iako rat nije prestao, ovo nezaboravno doga\u0111anje podsjetilo je svijet na snagu zajedni\u0161tva i \u017eelju za mirom, \u010dak i u najte\u017eim vremenima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Bitka u Ardenima (1944.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Bitka u Ardenima, poznata i kao Bitka za izbo\u010dinu, zapo\u010dela je 16. prosinca 1944. i bila je posljednji veliki njema\u010dki poku\u0161aj preokreta tijeka Drugoga svjetskog rata. Njema\u010dke snage izvele su iznenadnu ofenzivu kroz \u0161ume Ardena, s ciljem probijanja savezni\u010dkih linija i osvajanja luke Antwerpen. U po\u010detku su postigli zna\u010dajan napredak, uzrokuju\u0107i kaos me\u0111u savezni\u010dkim trupama. Me\u0111utim, Saveznici su se, unato\u010d lo\u0161im vremenskim uvjetima i te\u0161kim gubicima, uspjeli reorganizirati i odbiti napad. Ova bitka ostavila je dubok trag na vojnike koji su Bo\u017ei\u0107 proveli usred jednog od najkrvavijih sukoba rata.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Prva \u017eiva svirka u svemiru (1965.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Misija Gemini 6A, lansirana 15. prosinca 1965., u\u0161la je u povijest ne samo zbog tehni\u010dkog uspjeha prvog susreta dviju letjelica u orbiti, ve\u0107 i zbog bo\u017ei\u0107ne \u0161ale. Astronauti Wally Schirra i Tom Stafford odsvirali su “Jingle Bells” u svemiru koriste\u0107i harmoniku i zvona za saonice. Prije toga, \u0161aljivo su prijavili Kontroli misije da su primijetili NLO s pilotom u crvenom odijelu. Ova epizoda unijela je humor u ozbiljan svemirski program i postala prvi glazbeni performans u svemiru. Prvu \u017eivu svirku u svemiru mo\u017eete poslu\u0161ati ovdje<\/a>.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Prva\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Prva proslava Bo\u017ei\u0107a u lunarnoj orbiti (1968.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Na Badnjak 1968. godine, Apollo 8, s astronautima Frankom Bormanom, Jimom Lovellom i Williamom Andersom, postao je prva misija s posadom koja je u\u0161la u lunarnu orbitu. Tijekom povijesnog prijenosa u\u017eivo, astronauti su \u010ditali ulomke iz Knjige Postanka dok su prikazivali zadivljuju\u0107e slike Zemlje kako izlazi iznad lunarnog horizonta. Ovaj trenutak, ispunjen duhovno\u0161\u0107u i divljenjem, nadahnuo je milijune diljem svijeta i ostavio dubok dojam o krhkosti i ljepoti na\u0161eg planeta u beskraju svemira.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kraj SSSR-a (1991.)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Na Bo\u017ei\u0107 1991. godine, Mihail Gorba\u010dov podnio je ostavku na mjesto predsjednika Sovjetskog Saveza, \u010dime je okon\u010dana era jedne od najve\u0107ih svjetskih sila 20. stolje\u0107a. Tog dana, crvena zastava SSSR-a spu\u0161tena je posljednji put, a na njezino mjesto podignuta je ruska trobojnica. Ovaj simboli\u010dni \u010din ozna\u010dio je slu\u017ebeni kraj Sovjetskog Saveza i po\u010detak nove povijesne ere za Rusiju i biv\u0161e sovjetske republike.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bo\u017ei\u0107 nije samo vrijeme obiteljskog okupljanja i darivanja, ve\u0107 i trenutak u kojem su se kroz povijest dogodili neki od va\u017enih ili zanimljivih doga\u0111aja. Od simboli\u010dnih trenutaka poput prvog bo\u017ei\u0107nog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7127,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[739,735,657,741],"class_list":["post-7121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-apollo","tag-bozic","tag-lenjin","tag-psr"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7121"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7298,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7121\/revisions\/7298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7127"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}