{"id":5657,"date":"2024-11-09T07:49:00","date_gmt":"2024-11-09T06:49:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=5657"},"modified":"2024-12-21T18:54:06","modified_gmt":"2024-12-21T17:54:06","slug":"pogrom-iz-studenog-kristalna-noc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/pogrom-iz-studenog-kristalna-noc\/","title":{"rendered":"Pogrom iz studenog (Kristalna no\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>Pogrom iz studenog (Kristalna no\u0107, njem.&nbsp;<em>Kristallnacht<\/em>)&nbsp; naziv je za doga\u0111aje koji su se u Njema\u010dkoj i Austriji doga\u0111ali u no\u0107i s 9. na 10. studenoga 1938. godine. Te su no\u0107i nacisti organizirano i koordinirano napali \u017didove, njihove domove, poslovne objekte, sinagoge i groblja. Naziv \u201cKristalna no\u0107\u201d podsje\u0107a na uni\u0161teno staklo razbacano po ulicama nakon nacisti\u010dkoga napada.&nbsp;Umjesto naziva \u201cKristalna no\u0107\u201d, koji podsje\u0107a na nacisti\u010dku ideologiju, danas koristimo Pogrom iz studenog.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-sve-skole-1024x130.jpg\" alt=\"Clionaut preporuka: za sve \u0161kole\" class=\"wp-image-7257\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-sve-skole-1024x130.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-sve-skole-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-sve-skole-768x98.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-sve-skole.jpg 1180w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Nacisti\u010dka ideologija kontinuirano je od dolaska nacista na vlast 1933. godine provodila antisemitsku politiku i progonila \u017didove. Zakonskim odredbama, poput Ninber\u0161kih zakona iz 1935. g., \u017didovima su oduzeta gra\u0111anska prava i dr\u017eavljanstvo. Kao neposredan povod za Kristalnu no\u0107 uzima se napad Herschela Grynszpana na Ernsta vom Ratha, tre\u0107ega tajnika njema\u010dkog veleposlanstva u Parizu.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-28f84493 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:66.66%\">\n<p><strong>Herschel Grynszpan<\/strong>, sedamnaestogodi\u0161njak poljsko-\u017eidovskoga podrijetla, 7. studenoga 1938. g. do\u0161ao je na sastanak u veleposlanstvo. Njegova obitelj bila je me\u0111u 12 000 poljskih \u017didova koje je Gestapo 26. listopada uhitio, oduzeo im svu imovinu, ukrcao ih na vlakove i prognao u Poljsku.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:33.33%\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/pogrom_studeni_Grynszpan.jpg\" alt=\"\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Herschel Grynszpan<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p>No Poljaci ih nisu pu\u0161tali u dr\u017eavu. Prognani \u017didovi danima su boravili na granici u nehumanim uvjetima. Grynszpan je 3. studenoga primio dopisnicu svoje sestre koja mu je opisala stanje i molila ga za financijsku pomo\u0107. On je bio ilegalni imigrant bez posla, a ni rodbina mu nije mogla pomo\u0107i. Kupio je pi\u0161tolj i zaputio se u veleposlanstvo. Upu\u0107en je u ured mla\u0111ega diplomata kojega je zatim pogodio s pet metaka. Rath je preminuo dva dana kasnije. Grynszpan je zatvoren u Parizu, ali je pobjegao prilikom pada Francuske 1940. g. Nacisti su ga ponovno uhvatili i zatvorili u logor Sachsenhausen gdje je vjerojatno i preminuo.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p>Uz Bo\u017eju pomo\u0107. Dragi moji roditelji, nisam mogao druga\u010dije, neka mi Bog oprosti, srce krvari kad \u010dujem za va\u0161u tragediju i tragediju 12 000 \u017didova. Moram protestirati tako da cijeli svijet \u010duje moj protest, i to \u0107u u\u010diniti. Oprosti mi.<\/p>\n<cite>Prije atentata Grynszpan je svojoj obitelji poslao opro\u0161tajnu dopisnicu s ovim tekstom<br><\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Tijekom no\u0107i nacisti\u010dke paravojne skupine, poput SA-a, SS-a, Hitlerove mlade\u017ei, te uz pomo\u0107 obi\u010dnih gra\u0111ana napadale su \u017didove i njihovu imovinu. Mnogi \u017didovi pretu\u010deni su, zabilje\u017eena su silovanja, a najmanje je 91 osoba (prema slu\u017ebenoj nacisti\u010dkoj statistici) ubijena. Znanstvenici danas procjenjuju da je broj ubijenih zapravo bio nekoliko stotina. Procjenjuje se da je o\u0161te\u0107eno oko 7500 objekata: \u017eidovskih domova, tvrtki, trgovina, sinagoga i groblja. Oko 33 000 mu\u0161karaca \u017eidovskoga podrijetla zatvoreno je u zatvore i logore. \u017didovska imovina oplja\u010dkana je, a \u017eidovske zajednice naknadno su vlastima morale platiti \u010di\u0161\u0107enje i popravke.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/pogrom_studeni_02.jpg\" alt=\"\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Gra\u0111ani Berlina prolaze uz uni\u0161tene \u017eidovske radnje (10.11.1939.).<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Mediji pod dr\u017eavnom kontrolom opravdavali su nasilje i promicali antisemitsku propagandu okrivljuju\u0107i \u017eidovsku zajednicu za doga\u0111aje. Pogrom je ozna\u010dio prekretnicu u nacisti\u010dkoj antisemitskoj politici prelaze\u0107i s diskriminacije na otvoreno nasilje. Me\u0111unarodna zajednica, prethodno pomalo nesvjesna ili ravnodu\u0161na prema nacisti\u010dkome progonu, po\u010dela je primje\u0107ivati u\u017ease koji su se odvijali u Njema\u010dkoj. Nasilje i razaranje tijekom pogroma nagovijestili su ve\u0107e strahote holokausta. To je dodatno izoliralo \u017eidovsku zajednicu u nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj i dovelo do poja\u010danih napora da se pobjegne iz zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKristalna no\u0107\u201d i danas slu\u017ei kao sna\u017ean podsjetnik na posljedice neobuzdane mr\u017enje, predrasuda i opasnosti vlade koja promi\u010de diskriminaciju. Danas se u mnogim dr\u017eavama 9. studenoga odr\u017eavaju komemoracije u znak sje\u0107anja na Pogrom iz studenog.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Koji su bili glavni uzroci i povod za Pogrom iz studenog? Kako je napad Herschela Grynszpana utjecao na doga\u0111aje te no\u0107i?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako su Ninber\u0161ki zakoni iz 1935. godine pripremili teren za doga\u0111aje poput Pogroma iz studenog? Objasni utjecaj tih zakona na \u017eivot \u017didova u Njema\u010dkoj.<\/li>\n\n\n\n<li>Opi\u0161i \u0161to se doga\u0111alo tijekom Kristalne no\u0107i. Tko su bile glavne skupine koje su sudjelovale u napadima na \u017didove i njihovu imovinu?<\/li>\n\n\n\n<li>Koje su bile neposredne posljedice Pogroma iz studenog za \u017eidovsku zajednicu u Njema\u010dkoj i Austriji?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako je me\u0111unarodna zajednica reagirala na doga\u0111aje Kristalne no\u0107i?<\/li>\n\n\n\n<li>Razmotri ulogu propagande u oblikovanju javnog mi\u0161ljenja. Za\u0161to je va\u017eno razumjeti ulogu medija u dru\u0161tvima pod totalitarnim re\u017eimima?<\/li>\n\n\n\n<li>Pogrom iz studenog smatra se prekretnicom u nacisti\u010dkoj antisemitskoj politici. Kako se odnos prema \u017didovima mijenjao nakon toga doga\u0111aja?<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160to mo\u017eemo nau\u010diti iz Kristalne no\u0107i o opasnostima neobuzdane mr\u017enje i diskriminacije? Kako mo\u017eemo sprije\u010diti sli\u010dne doga\u0111aje u suvremenom dru\u0161tvu?<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161to je va\u017eno koristiti naziv \u201ePogrom iz studenog\u201c umjesto \u201eKristalna no\u0107\u201c? Kako je naziv povezan s na\u010dinom na koji do\u017eivljavamo povijesne doga\u0111aje?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pogrom iz studenog (Kristalna no\u0107, njem.&nbsp;Kristallnacht)&nbsp; naziv je za doga\u0111aje koji su se u Njema\u010dkoj i Austriji doga\u0111ali u no\u0107i s 9. na 10. studenoga 1938. godine. Te su no\u0107i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5661,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[187],"tags":[453,218,454],"class_list":["post-5657","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-ss","tag-herschel-grynszpan","tag-nacizam","tag-pogrom-iz-studenog"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5657","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5657"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5657\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9108,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5657\/revisions\/9108"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5657"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5657"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5657"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}