{"id":4948,"date":"2024-09-08T20:23:05","date_gmt":"2024-09-08T18:23:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4948"},"modified":"2024-12-20T22:15:04","modified_gmt":"2024-12-20T21:15:04","slug":"sto-bi-sve-bilo-potrebno-za-gradnju-bosanskih-piramida","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/sto-bi-sve-bilo-potrebno-za-gradnju-bosanskih-piramida\/","title":{"rendered":"\u0160to bi sve bilo potrebno za gradnju Bosanskih piramida?"},"content":{"rendered":"\n

Izgradnja strukture nalik piramidi sli\u010dnoj kakvoj Semir Osmanagi\u0107 tvrdi da postoji u Bosni zahtijevala bi opse\u017enu logistiku u smislu rada, resursa i organizacijskih sposobnosti, sli\u010dnih onima vi\u0111enim u drevnim civilizacijama koje su gradile velike spomenike poput egipatskih piramida. Da bismo razumjeli razmjere onoga \u0161to bi bilo potrebno, ra\u0161\u010dlanimo klju\u010dne komponente.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radna snaga<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Drevni projekti izgradnje piramida poput piramida u Gizi uklju\u010divali su desetke tisu\u0107a radnika. Za hipoteti\u010dku piramidu u Bosni, ako bi imala sli\u010dne dimenzije kao Piramida Sunca (za koju Osmanagi\u0107 tvrdi da je najve\u0107a na svijetu), bila bi potrebna ogromna radna snaga. Stru\u010dnjaci procjenjuju da je za Veliku piramidu u Gizi bilo uklju\u010deno oko 20 000 do 30 000 radnika. U Bosni bi to vjerojatno zahtijevalo sli\u010dan broj radnika, uklju\u010duju\u0107i: klesa\u010de kamena i radnike u kamenolomu za va\u0111enje velikih kamenih blokova; prijevoznike koji premje\u0161taju ovo te\u0161ko kamenje (obi\u010dno te\u0161ko nekoliko tona svaki); graditelje koji sastavljaju kamenje u oblik piramide, te pomo\u0107no osoblje, kao \u0161to su dobavlja\u010di hrane i vode, proizvo\u0111a\u010di alata i administrativni nadzornici.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kvalificirani radnici poput arhitekata i klesara bili bi va\u017eni za osiguranje strukturalnog integriteta i uskla\u0111enosti s mogu\u0107im astronomskim karakteristikama, za koje Osmanagi\u0107 tvrdi da su prisutne u piramidama<\/em>. Osim toga, ljudi bi morali organizirati radnu snagu u upravljive timove i osigurati dostupnost hrane, stanova i alata.<\/p>\n\n\n\n

Gra\u0111evinski materijal<\/h2>\n\n\n\n

Da je piramida napravljena od kamenih blokova kao u Egiptu ili Srednjoj Americi, trebala bi se iskopati, transportirati i oblikovati ogromna koli\u010dina kamena. Za piramidu veli\u010dine koju Osmanagi\u0107 opisuje (oko 220 metara visine, ve\u0107a od Velike piramide), to bi uklju\u010divalo milijune kamenih blokova.<\/p>\n\n\n\n

Bosna ima raznolike vrste kamena, uklju\u010duju\u0107i vapnenac i pje\u0161\u010denjak, koji bi se teoretski mogao vaditi. Osmanagi\u0107 je ukazao na kamene plo\u010de na tom podru\u010dju, tvrde\u0107i da su one dio strukture piramide. Me\u0111utim, \u010dini se da su ovo kamenje prirodnim sedimentima.<\/p>\n\n\n\n

Premje\u0161tanje ovog kamenja iz kamenoloma na gradili\u0161te bio bi veliki izazov. Drevne civilizacije koristile su sanjke, balvane za valjke i mo\u017eda teglenice na rijekama za pomicanje kamenih blokova. U Bosni, s neravnim terenom i manje velikih rijeka, premje\u0161tanje tako velikih koli\u010dina kamena kopnom zahtijevalo bi napredne in\u017eenjerske tehnike i ogromnu radnu snagu.<\/p>\n\n\n\n

Alati i tehnologija<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Drevni su graditelji koristili bakrene, bron\u010dane ili \u017eeljezne alate, ovisno o vremenskom razdoblju. Budu\u0107i da Osmanagi\u0107 tvrdi da su piramide stare 12 000 godina, daleko prije upotrebe metalnih alata, ovo bi predstavljalo zna\u010dajan izazov. Bio bi potreban kameni alat izra\u0111en od kremena, obsidiana ili tvr\u0111eg kamenja poput bazalta, koji je mnogo manje u\u010dinkovit i te\u017ei za kori\u0161tenje u velikim gra\u0111evinskim projektima.<\/p>\n\n\n\n

Drevni graditelji koristili su razli\u010dite rampe kako bi podigli kamenje na svoje mjesto. Izgradnja rampi i skela koje bi mogle izdr\u017eati te\u017einu velikih kamenih blokova zahtijevale bi i in\u017eenjersku vje\u0161tinu i obilje sirovina poput drveta, kojeg u nekim regijama Bosne tako\u0111er nema u velikim koli\u010dinama.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Resursi za radnike<\/h2>\n\n\n\n

Odr\u017eavanje desetaka tisu\u0107a radnika sitima i zdravima tijekom godina ili desetlje\u0107a izgradnje bio bi zna\u010dajan logisti\u010dki izazov. Arheolo\u0161ki dokazi iz Egipta pokazuju da su radnici u Gizi bili opskrbljeni kruhom, pivom, ribom i povr\u0107em. U Bosni bi se trebale nabaviti sli\u010dne namirnice, bilo kroz lokalnu poljoprivredu ili trgova\u010dke mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Velika radna snaga zahtijeva stalan pristup svje\u017eoj vodi. Kr\u0161eviti bosanski krajolik i rijeke osigurali bi vodu, ali osiguravanje pouzdanog pristupa za desetke tisu\u0107a ljudi dnevno uklju\u010divalo bi zna\u010dajno planiranje infrastrukture, poput bunara ili akvadukta.<\/p>\n\n\n\n

Vremenski okvir<\/h2>\n\n\n\n

Izgradnja Velike piramide u Gizi trajala je oko 20 godina, sa sofisticiranim alatima, organiziranom radnom snagom i dobro uspostavljenom vladom za upravljanje resursima. Izgradnja piramide usporedive veli\u010dine u Bosni, bez naprednih alata dostupnih u kasnijim razdobljima, trajala bi znatno du\u017ee, mo\u017eda i stolje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvena organizacija<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Veliki gra\u0111evinski projekti poput piramida zahtijevaju centraliziranu kontrolu i slo\u017eeno vodstvo. Drevni Egipat imao je faraona, slo\u017eenu birokraciju i sustav oporezivanja rada ili vojne obveze za organiziranje tako golemih napora. Da bi se izgradila piramida u Bosni, jednako napredno dru\u0161tvo s vo\u0111ama, arhitektima, in\u017eenjerima i administratorima bilo bi potrebno za koordinaciju rada, resursa i logistike.<\/p>\n\n\n\n

Povijesno gledano, masivni projekti poput piramida \u010desto su bili motivirani vjerskim uvjerenjima ili \u017eeljom da se po\u0161tuje vladare ili bo\u017eanstva. Trebao bi postojati neki oblik sna\u017ene dru\u0161tvene ili vjerske motivacije da se tako velika populacija uvjeri da ulo\u017ei svoj rad i sredstva u izgradnju ovih piramida. Me\u0111utim, nema dokaza da je takvo dru\u0161tvo postojalo u Bosni u vrijeme kako tvrdi Osmanagi\u0107.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Semir
Semir Osmanagi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak – za\u0161to su Osmanagi\u0107eve tvrdnje malo vjerojatne<\/h2>\n\n\n\n

Za izgradnju strukture poput Piramide Sunca, \u010dak i uz pretpostavku tehnologije i dru\u0161tvene organizacije dostupne starom Egiptu ili srednjoameri\u010dkim civilizacijama, bilo bi potrebno:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • desetci tisu\u0107a radnika (vjerojatno Prabosanaca<\/em>),<\/li>\n\n\n\n
  • eksploatacija i transport kamena velikih razmjera,<\/li>\n\n\n\n
  • sofisticirani alati i tehnike gradnje,<\/li>\n\n\n\n
  • jaka, centralizirana vlada ili vladaju\u0107a klasa za organiziranje i motiviranje stanovni\u0161tva,<\/li>\n\n\n\n
  • vremenski okvir od nekoliko desetlje\u0107a za dovr\u0161etak izgradnje.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    S obzirom na nedostatak arheolo\u0161kih dokaza o postojanju takve civilizacije u Bosni i Hercegovini, logisti\u010dki zahtjevi za izgradnju ovih piramida bili bi daleko iznad kapaciteta bilo kojeg poznatog pretpovijesnog dru\u0161tva. Nema artefakata, naselja ili dru\u0161tvenih struktura od prije 12 000 godina u regiji koji sugeriraju postojanje napredne kulture sposobne za takav podvig. Stoga, dok ideja o drevnim piramidama u Bosni mo\u017ee biti privla\u010dna, logisti\u010dka stvarnost \u010dini je krajnje nevjerojatnom na temelju dokaza koje trenutno imamo.<\/p>\n\n\n\n

    Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
      \n
    1. Za\u0161to bi bilo potrebno toliko radnika za izgradnju piramide poput one u Gizi ili navodne piramide u Bosni?<\/li>\n\n\n\n
    2. Koje vrste radnika su bile potrebne u ovakvim gra\u0111evinskim projektima, i kakvi izazovi proizlaze iz upravljanja tako velikim brojem ljudi?<\/li>\n\n\n\n
    3. Koji su gra\u0111evinski materijali potrebni za izgradnju piramide, i kako bi njihovo prikupljanje i transport moglo predstavljati izazov u Bosni?<\/li>\n\n\n\n
    4. Razmisli o razli\u010ditim vrstama kamena koje Osmanagi\u0107 navodi. Postoje li dokazi da su oni prirodnog porijekla ili su ih ljudi obradili?<\/li>\n\n\n\n
    5. Koji su alati kori\u0161teni za izgradnju drevnih piramida, a koji bi bili dostupni prema tvrdnjama Osmanagi\u0107a? Kako bi nedostatak metalnih alata mogao ote\u017eati izgradnju?<\/li>\n\n\n\n
    6. Kako su drevni graditelji podizali te\u0161ke kamene blokove na velike visine, i koje bi metode bile kori\u0161tene u slu\u010daju piramida u Bosni?<\/li>\n\n\n\n
    7. Koje su bile osnovne potrebe radnika tijekom izgradnje velikih projekata poput piramida? Kako bi se te potrebe mogle osigurati u Bosni, uzimaju\u0107i u obzir njezin teren i resurse?<\/li>\n\n\n\n
    8. Velika piramida u Gizi izgra\u0111ena je u razdoblju od oko 20 godina. Koliko bi, prema tvom mi\u0161ljenju, vremena trebalo za izgradnju piramide u Bosni s obzirom na dostupne resurse i tehnologiju?<\/li>\n\n\n\n
    9. Koje dru\u0161tvene strukture su bile potrebne za organizaciju masovnih gra\u0111evinskih projekata u Egiptu? Postoje li dokazi o takvoj vrsti dru\u0161tvene organizacije u Bosni u vrijeme kada Osmanagi\u0107 tvrdi da su piramide izgra\u0111ene?<\/li>\n\n\n\n
    10. Kako su religija i vjera igrale ulogu u motivaciji za izgradnju piramida u drevnim dru\u0161tvima? Mo\u017ee\u0161 li zamisliti sli\u010dnu motivaciju za izgradnju piramida u Bosni?<\/li>\n\n\n\n
    11. Koji su klju\u010dni izazovi u prihva\u0107anju teze o postojanju piramida u Bosni, s obzirom na ono \u0161to znamo o logistici i resursima potrebnim za izgradnju sli\u010dnih struktura u povijesti?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
      <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Izgradnja strukture nalik piramidi sli\u010dnoj kakvoj Semir Osmanagi\u0107 tvrdi da postoji u Bosni zahtijevala bi opse\u017enu logistiku u smislu rada, resursa i organizacijskih sposobnosti, sli\u010dnih onima vi\u0111enim u drevnim civilizacijama […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4956,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[326,331,449,450,451],"class_list":["post-4948","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-bih","tag-graditeljstvo","tag-piramida-sunca","tag-piramide","tag-provjera-tocnosti"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4948","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4948"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4948\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8977,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4948\/revisions\/8977"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4956"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4948"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4948"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4948"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}