{"id":4926,"date":"2024-09-08T18:44:54","date_gmt":"2024-09-08T16:44:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4926"},"modified":"2024-12-20T22:08:51","modified_gmt":"2024-12-20T21:08:51","slug":"divovski-brodovi-cara-kaligule","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/divovski-brodovi-cara-kaligule\/","title":{"rendered":"Divovski brodovi cara Kaligule"},"content":{"rendered":"\n

Kaligula, rimski car koji je vladao od 37. do 41. godine, poznat je po mnogim \u010dudnim i ekstravagantnim stvarima. Jedna od najzna\u010dajnijih bila je izgradnja dvaju divovskih brodova koji su plovili jezerom Nemi, malim jezerom u blizini Rima. Ti brodovi su bili poput plutaju\u0107ih pala\u010da, ispunjenih luksuznim elementima koji su odavali rimske in\u017eenjerske vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Brodogradnja i funkcija<\/h2>\n\n\n\n

Brodovi su bili ogromni – posebno za vrijeme kad su gra\u0111eni. Jedan je bio dug 73 metra i \u0161irok oko 24 metra, a drugi je bio gotovo iste veli\u010dine. Oba broda su izgra\u0111ena s puno luksuza. Imali su grijane kupke, prekrasne podove od mozaika, pa \u010dak i vodovodne sustave, koji su bili vrlo napredni za to vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od brodova bio je poput plutaju\u0107e pala\u010de u kojoj se Caligula mogao opustiti, prire\u0111ivati \u200b\u200bzabave i u\u017eivati \u200b\u200bu jezeru. Drugi brod bio je vi\u0161e poput plutaju\u0107eg hrama, vjerojatno posve\u0107en Diani, bo\u017eici lova, koja je imala hram u blizini jezera.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je Kaligula ubijen brodovi su misteriozno potonuli. Neki ljudi vjeruju da su namjerno potopljeni kako bi se izbrisalo sje\u0107anje na Kaligulin divlji na\u010din \u017eivota. Tijekom vremena brodovi su postali dio rimske legende.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161aji spa\u0161avanja i obnove<\/h2>\n\n\n\n

Prvi poku\u0161aj pronala\u017eenja brodova dogodio se 1446. godine, kada ih je kardinal Prospero Colonna poku\u0161ao izvu\u0107i pomo\u0107u kuka i u\u017eadi. Uspio je izvu\u0107i neke artefakte, ali brodovi su bili preduboko da bi se mogli podi\u0107i. Tijekom stolje\u0107a bilo je i drugih poku\u0161aja, ali svi su propali zbog nedostatka tehnologije u to vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U 1930-ima Mussolini je odlu\u010dio povratiti brodove kako bi pokazao slavnu rimsku pro\u0161lost Italije. In\u017eenjeri su isu\u0161ili jezero izme\u0111u 1929. i 1932. koriste\u0107i velike pumpe i drevni rimski tunel koji je spajao jezero s obli\u017enjim rijekama. Kona\u010dno, nakon stolje\u0107a pod vodom, oba su broda podignuta i izlo\u017eena u posebnom muzeju u blizini jezera.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/
Jedan od izvu\u010denih brodova 1930. g.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Na\u017ealost tijekom Drugog svjetskog rata 1944. godine oba su broda stradala u po\u017earu. Nejasno je \u0161to se to\u010dno dogodilo. Prema jednoj teoriji njema\u010dka vojska je zapalila muzej prilikom povla\u010denja. Drugi navode da je po\u017ear uzrokovan savezni\u010dkim bombardiranjem. Bez obzira na uzrok, brodovi su potpuno uni\u0161teni, a danas su ostali samo neki artefakti koji su ranije izva\u0111eni iz olupina.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"\/
Mogu\u0107i izgled broda<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Iako su brodovi nestali, neki od artefakata (poput bron\u010danih kipova i keramike) i dalje su izlo\u017eeni u Museo delle Navi Romane (Muzej rimskih brodova). Danas arheolozi nastavljaju prou\u010davati nalazi\u0161te i saznati vi\u0161e o brodovima koriste\u0107i nove tehnologije poput podvodne arheologije i 3D modeliranja.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Kako Kaligulini brodovi prikazuju mo\u0107 i luksuz rimskih careva?<\/li>\n\n\n\n
  2. Za\u0161to su brodovi izgra\u0111eni na tako visokoj razini luksuza? Kako bi se to moglo povezati s Kaligulinom vladavinom i njegovom potrebom za presti\u017eem?<\/li>\n\n\n\n
  3. \u0160to misli\u0161 o teoriji da su brodovi namjerno potopljeni kako bi se izbrisalo sje\u0107anje na Kaligulu?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako bi opisao\/la tehni\u010dke i in\u017eenjerske vje\u0161tine koje su Rimljani pokazali pri izgradnji brodova? Na koji na\u010din te vje\u0161tine pokazuju napredak rimske civilizacije?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koji su izazovi stajali pred poku\u0161ajima spa\u0161avanja brodova kroz povijest? Razmisli o razli\u010ditim tehnologijama i tehnikama koje su koristili i kako su se one razvijale do Mussolinijevog vremena.<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako bi povezivanje s rimskom pro\u0161lo\u0161\u0107u moglo poslu\u017eiti politi\u010dkim ciljevima u 1930-ima?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako su arheolo\u0161ka istra\u017eivanja i tehnologije poput 3D modeliranja pomogle u o\u010duvanju sje\u0107anja na Kaliguline brodove? Razmisli o va\u017enosti novih tehnologija u prou\u010davanju povijesti i kako one mijenjaju na\u0161e razumijevanje pro\u0161losti.<\/li>\n\n\n\n
  8. \u0160to te pri\u010da o Kaligulinim brodovima mo\u017ee nau\u010diti o odnosu izme\u0111u povijesti, mo\u0107i i politike? Razmotri kako se povijesni artefakti koriste za oblikovanje identiteta nacija i vo\u0111a.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kaligula, rimski car koji je vladao od 37. do 41. godine, poznat je po mnogim \u010dudnim i ekstravagantnim stvarima. Jedna od najzna\u010dajnijih bila je izgradnja dvaju divovskih brodova koji su […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4927,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[305,333,334,278,227],"class_list":["post-4926","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-brodovi","tag-kaligula","tag-mussolini","tag-rimsko-carstvo","tag-tehnologija"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4926"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8972,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4926\/revisions\/8972"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}