{"id":4581,"date":"2024-09-03T15:36:00","date_gmt":"2024-09-03T13:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4581"},"modified":"2024-12-20T21:44:22","modified_gmt":"2024-12-20T20:44:22","slug":"izvor-parodija-trubadura-karikatura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/izvor-parodija-trubadura-karikatura\/","title":{"rendered":"IZVOR: Parodija trubadura (karikatura)"},"content":{"rendered":"\n

Talijanska politi\u010dka karikatura Parodia del trovatore<\/em> (Parodija trubadura) daje satiri\u010dan komentar o geopoliti\u010dkoj dinamici u Europi tijekom kasnog 19. stolje\u0107a, posebno u vrijeme Berlinskog kongresa 1878. g. Karikatura koristi razli\u010dite nacionalne personifikacije kako bi prikazao zemlje uklju\u010dene u pregovore i sukobe oko teritorija u isto\u010dnoj Europi i Balkanu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Autor karikature je Augusto Grossi. Tiskana je 1878. g. u Bolonji. Karikaturu u veli\u010dini 1600×1050 pixela mo\u017eete preuzeti na poveznici:<\/p>\n\n\n

[download id=”8956″]<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Likovi i drugi elementi<\/h2>\n\n\n\n

“Inglese” – Englez koji svira gitaru i pjeva serenadu “Rumeniji” sugerira poku\u0161aj Britanije da diplomatski \u0161armira ili utje\u010de na Rumunjsku tijekom pregovora. Britanija je bila posebno zabrinuta zbog ruske ekspanzije i nastojala je uravnote\u017eiti svoj utjecaj u isto\u010dnoj Europi.<\/p>\n\n\n\n

“Rumenia” je prikazana kako stoji na stijeni, pla\u010de i pjeva, s rukom polo\u017eenom na stijenu s oznakom “Trattato Del 1840.” Polo\u017eaj Rumunjske ukazuje na stanje nevolje ili izdaje, vjerojatno referiraju\u0107i na gubitak teritorija poput ju\u017ene Besarabije od Rusije nakon Berlinskog kongresa, unato\u010d ranijim ugovorima koji su obe\u0107avali za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n

“Trattato Del 1840” (Ugovor iz 1840. ili Londonska konvencija) – ova stijena predstavlja ranije sklopljene sporazume o teritorijalnom suverenitetu i ravnote\u017ei u regiji. Naslanjanje Rumunjske na to moglo bi simbolizirati oslanjanje na ova ranija diplomatska jamstva koja su sada, \u010dini se, potkopana novim sporazumima.<\/p>\n\n\n\n

Rusija je prikazana kao \u010dovjek koji sjedi za stolom s natpisom “Santostefano” (San Stefano). Prikazan je kako jede iz zdjele s natpisom “Besarabija” i pije iz boce s natpisom “Bulgari” (Bugarska). Ova slika prenosi percipiranu pohlepu i dominaciju Rusije, uzimaju\u0107i ratni plijen (Besarabija i Bugarska) za sebe. Pjesma “Tutto per me, tutto per me” (Sve za mene, sve za mene) dodatno nagla\u0161ava jednostrane dobitke Rusije od Sanstefanskog ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je prikazana kako obuzdava \u010dovjeka s podignutim \u0161akama, koji vjerojatno predstavlja figuru Franje Josipa povezanu s protivljenjem ili frustracijom. To bi moglo predstavljati napetost i ljutnju koju su osje\u0107ali razni balkanski narodi, uklju\u010duju\u0107i Hrvate, koji su bili pod austrougarskim utjecajem i imali su razli\u010dite reakcije na ishode ugovora koji su se odnosili na njihovu regiju.<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek koji gleda kroz prozor s natpisom “Prussia” i drugi preko zida s natpisom “Grecia” (Gr\u010dka) – ove figure predstavljaju distancirane i budne stavove Pruske i Gr\u010dke, koje su tako\u0111er bile zainteresirane strane za ishode balkanskih pregovora, ali nisu bili izravno uklju\u010deni u konkretne opisane teritorijalne promjene. Njihove pozicije sugeriraju da promatraju situaciju, potencijalno sa zabrinuto\u0161\u0107u ili interesom kako bi to moglo utjecati na njihove geopoliti\u010dke interese.<\/p>\n\n\n\n

Kontekst<\/h2>\n\n\n\n

Karikatura nagla\u0161ava igru \u200b\u200bmo\u0107i me\u0111u europskim silama, posebice rusku agresivnu te\u017enju za teritorijalnim dobicima na ra\u010dun drugih nacija poput Rumunjske. To pokazuje kontrast izme\u0111u percipirane pohlepe Rusije i bespomo\u0107nosti ili manipulacije manjih dr\u017eava. Prikaz Britanije kao serenade Rumunjske nagla\u0161ava diplomatske intrige i manevre koji su karakterizirali europsku politiku u tom razdoblju. Britanija je poku\u0161avala stvoriti protute\u017eu utjecaju Rusije, odra\u017eavaju\u0107i \u0161iru veliku igru<\/em> politike mo\u0107i u Europi. Karikatura tako\u0111er bilje\u017ei nezadovoljstvo i slo\u017eene emocije unutar balkanske regije, gdje su lokalne vlasti i ljudi bili frustrirani time \u0161to su bili pijuni u \u0161iroj geopoliti\u010dkoj igri. <\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. \u0160to je Berlinski kongres iz 1878. godine i koja je bila njegova uloga u tada\u0161njim europskim politi\u010dkim odnosima?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koje su zemlje bile najvi\u0161e uklju\u010dene u pregovore na Berlinskom kongresu i za\u0161to su njihovi interesi bili va\u017eni?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako su prikazani razli\u010diti likovi u karikaturi? Koji simboli su kori\u0161teni da bi se prikazala njihova uloga u politi\u010dkoj situaciji?<\/li>\n\n\n\n
  4. Na koji na\u010din je prikazana Rusija u ovoj karikaturi i za\u0161to? Kako je ova reprezentacija povezana s geopoliti\u010dkom situacijom tog vremena?<\/li>\n\n\n\n
  5. \u0160to predstavlja lik “Inglese” i kakvu poruku karikaturist \u017eeli prenijeti o ulozi Britanije u isto\u010dnoj Europi?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako karikatura koristi humor i satiru da bi komentirala politi\u010dke doga\u0111aje? Koji elementi \u010dine karikaturu humoristi\u010dnom, a koji ozbiljnom?<\/li>\n\n\n\n
  7. Za\u0161to je Rumunjska prikazana u stanju tuge i nevolje? Kako to odra\u017eava stvarnu politi\u010dku situaciju u to vrijeme?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kakve su reakcije drugih balkanskih naroda, poput Hrvata, prema odlukama donesenim na Berlinskom kongresu, prema karikaturi?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako su se doga\u0111aji prikazani u karikaturi odrazili na budu\u0107e odnose me\u0111u europskim silama?<\/li>\n\n\n\n
  10. Na koji na\u010din ova karikatura mo\u017ee pomo\u0107i u razumijevanju politi\u010dke klime u Europi krajem 19. stolje\u0107a?<\/li>\n\n\n\n
  11. Kako bi sli\u010dna karikatura izgledala danas, s obzirom na trenutne politi\u010dke odnose u Europi i svijetu?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Talijanska politi\u010dka karikatura Parodia del trovatore (Parodija trubadura) daje satiri\u010dan komentar o geopoliti\u010dkoj dinamici u Europi tijekom kasnog 19. stolje\u0107a, posebno u vrijeme Berlinskog kongresa 1878. g. Karikatura koristi razli\u010dite […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4585,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[217,264],"tags":[291,404,183,405,272,406],"class_list":["post-4581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","category-materijali","tag-19-st","tag-berlinski-kongres","tag-gimnazije","tag-istocna-kriza","tag-izvori","tag-karikatura"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4581"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4581\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8959,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4581\/revisions\/8959"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}