{"id":4565,"date":"2024-09-03T14:55:37","date_gmt":"2024-09-03T12:55:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4565"},"modified":"2024-12-20T21:45:47","modified_gmt":"2024-12-20T20:45:47","slug":"izvor-politicka-konoba-karikatura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/izvor-politicka-konoba-karikatura\/","title":{"rendered":"IZVOR: Politi\u010dka konoba (karikatura)"},"content":{"rendered":"\n

Talijanska karikatura Osteria della politica<\/em> (Politi\u010dka konoba) pru\u017ea \u017eivopisan prikaz slo\u017eene politi\u010dke situacije u Europi tijekom kasnog 19. stolje\u0107a. Svaki element predstavlja klju\u010dne igra\u010de i dinamiku vremena, posebno se fokusiraju\u0107i na doga\u0111aje vezane uz Isto\u010dno pitanje \u2013 diplomatske i politi\u010dke probleme nastale propadanjem Osmanskog Carstva \u2013 i \u0161ire europske borbe za mo\u0107. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Autor karikature je Augusto Grossi. Objavljena je 1877. g. u Bolonji. Karikaturu veli\u010dine 1500 x 890 pixela mo\u017eete preuzeti na poveznici:<\/p>\n\n\n

[download id=”8953″]<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Likovi<\/h2>\n\n\n\n

Bismarck<\/strong>, njema\u010dki kancelar, prikazan je kao kuhar koji se “povukao u kuhinju da priprema nova jela” (Il cuoco si \u00e8 ritirato a preparare nuove piatanze<\/em>). Ovo sugerira da se Bismarck povla\u010di od izravnih politi\u010dkih akcija (barem javno) i radi iza kulisa na izradi novih diplomatskih strategija ili saveza. Izraz ukazuje na to da je njegov utjecaj jo\u0161 uvijek sna\u017ean, iako nije odmah vidljiv.<\/p>\n\n\n\n

Hrva\u010dki me\u010d izme\u0111u Rusije i Osmanskog Carstva simbolizira izravni sukob i napetost izme\u0111u ova dva carstva, posebice na Balkanu, gdje su oba imala strate\u0161ke interese. Prevrtanje boce vina i stolac s natpisom “Protocollo” koji je slomio noge vjerojatno predstavlja krhkost diplomatskih sporazuma ili ugovora, \u010desto poreme\u0107enih vojnim ili politi\u010dkim sukobima. Ova scena odra\u017eava povijesni kontekst Rusko-turskog rata, gdje je Rusija namjeravala pro\u0161iriti svoj utjecaj na ra\u010dun slabljenja Osmanskog Carstva.<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek s oznakom “Inglese” koji poku\u0161ava pojesti kola\u010d s oznakom “Costantinopoli” predstavlja britanske interese u Osmanskom Carstvu, posebno u za\u0161titi puta prema Indiji i odr\u017eavanju ravnote\u017ee na Mediteranu. Ukrasi koji se pojedu s vrha mogli bi simbolizirati \u017eelju Britanije da stekne prednosti ili zadr\u017ei utjecaj bez potpunog opredjeljenja za ve\u0107i sukob ili aneksiju.<\/p>\n\n\n\n

Maleni likovi, Milan i Nikita, vjerojatno predstavljaju manje balkanske dr\u017eave ili vo\u0111e koji zauzimaju prigu\u0161eniji stav usred borbe ve\u0107ih sila. “Milan” bi se mogao odnositi na srpskog Milana I., a “Nikita” bi se mogao odnositi na crnogorskog Nikolu I. Njihov polo\u017eaj i gesta \u0161utnje ukazuju na njihov oprezan pristup teku\u0107im sukobima, odra\u017eavaju\u0107i njihovu stvarnu potrebu da pa\u017eljivo kre\u0107u izme\u0111u ve\u0107ih carstava kako bi sa\u010duvali svoju autonomiju i teritorijalne ambicije. Predmeti koje dr\u017ee – plava kapa sa zelenilom i \u010dizme s oznakom “Hrvatska” – mogu simbolizirati njihove aspiracije ili zahtjeve za odre\u0111enim teritorijima ili status nacionalnog identiteta na Balkanu.<\/p>\n\n\n\n

Scena na desnoj strani gdje je \u010dovjek s oznakom “Austrija” na podu s glavom stegnutom likom koji predstavlja Njema\u010dku (vjerojatno cara Wilhelma I.) ilustrira borbu za vlast izme\u0111u Austro-Ugarske i Njema\u010dkoga Carstva. Ovo bi moglo prikazivati napetosti izme\u0111u Austrije i Njema\u010dke oko utjecaja u srednjoj Europi i na Balkanu, gdje su obje imale suprotstavljene interese unato\u010d tome \u0161to su bile saveznice unutar Njema\u010dke konfederacije, a kasnije i Dvojnog saveza. Borba oko hla\u010da, u koju je vjerojatno upleten Victor Emmanuel II. (talijanski kralj), predstavlja sporove oko teritorija i dinamike mo\u0107i izme\u0111u Austrije, Njema\u010dke i Italije. Talijanske te\u017enje da pro\u0161iri i konsolidira svoj teritorij \u010desto su bile u suprotnosti s austrijskim interesima, osobito u regijama poput Ju\u017enog Tirola i Istre.<\/p>\n\n\n\n

Osoba koja dr\u017ei kaput s natpisom “Regno Ungarido” (Kraljevina Ma\u0111arska) na vrhu stubi\u0161ta vjerojatno predstavlja unutarnju dinamiku Austro-Ugarskog Carstva. To bi moglo simbolizirati poseban identitet Ma\u0111arske i poluautonomni status unutar dvojne monarhije, nagla\u0161avaju\u0107i slo\u017eenost upravljanja i nacionalnog identiteta unutar carstva.<\/p>\n\n\n\n

Kontekst<\/h2>\n\n\n\n

Karikatura je satiri\u010dan prikaz politi\u010dkih napetosti u Europi u vrijeme Berlinskog kongresa (1878.) i naknadnih geopoliti\u010dkih manevriranja. Svaki lik i radnja u crti\u0107u simboliziraju nacionalne interese, saveze i sukobe koji su oblikovali europsku politiku u tom razdoblju. <\/p>\n\n\n\n

Isto\u010dno pitanje i balkanska kriza vidljiva u borbi izme\u0111u Rusije i Osmanskog Carstva. Oprezno manevriranje balkanskih dr\u017eava odra\u017eava prestrojavanje mo\u0107i na Balkanu nakon pada osmanske kontrole.<\/p>\n\n\n\n

Karikatura nagla\u0161ava ulogu velikih europskih sila – Njema\u010dke, Austro-Ugarske, Britanije i Rusije – u odre\u0111ivanju sudbine regija poput Balkana i osmanskih teritorija. Prikaz tih mo\u0107i u kaoti\u010dnom okru\u017eenju konobe nagla\u0161ava \u010desto neurednu i neformalnu prirodu diplomacije i me\u0111unarodnih odnosa tijekom tog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n

Kao sredi\u0161nja figura, Bismarckov prikaz kao kuhara koji se povla\u010di u kuhinju sugerira njegovo strate\u0161ko povla\u010denje iz javne diplomacije zbog rada na novim planovima, ukazuju\u0107i na njegovu slo\u017eenu ulogu u upravljanju europskim sukobima i odr\u017eavanju ravnote\u017ee mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Kako karikatura koristi metafore poput kuhanja (Bismarck kao kuhar) da bi prikazala politi\u010dke strategije i manevre? \u0160to zna\u010di da se Bismarck “povukao u kuhinju da priprema nova jela”?<\/li>\n\n\n\n
  2. \u0160to simbolizira “Protocollo” slomljenog stolca i prevrnuta boca vina u kontekstu me\u0111unarodnih odnosa toga doba?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako prikaz malih figura poput Milana i Nikite doprinosi razumijevanju pozicije manjih balkanskih dr\u017eava u \u0161irem europskom sukobu?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako karikatura odra\u017eava politi\u010dke napetosti i saveze u Europi tijekom Berlinskog kongresa i Isto\u010dnog pitanja?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koji su glavni interesi europskih sila u Osmanskom Carstvu i kako su prikazani u karikaturi?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako Austro-Ugarska i Njema\u010dka, prikazane u sukobu, ilustriraju politi\u010dke i teritorijalne ambicije tih dviju sila?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako bi se moglo protuma\u010diti karikaturu kao kritiku tada\u0161nje politike i diplomatskih odnosa? Koje su njezine poruke o me\u0111unarodnoj politici tog razdoblja?<\/li>\n\n\n\n
  8. Na koji na\u010din se u karikaturi reflektira percepcija politi\u010dara i njihovih postupaka u o\u010dima javnosti?<\/li>\n\n\n\n
  9. \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti o ulozi satiri\u010dnih karikatura u oblikovanju javnog mnijenja i politi\u010dke kulture toga vremena?<\/li>\n\n\n\n
  10. \u0160to misli\u0161, kako bi likovi u karikaturi reagirali na dana\u0161nji politi\u010dki svijet? Koje bi sli\u010dnosti ili razlike mogli uo\u010diti?<\/li>\n\n\n\n
  11. Ako bi mogao\/la dodati lik ili simbol u karikaturu koji bi bolje objasnio politi\u010dku situaciju tog vremena, \u0161to bi to bilo i za\u0161to?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Talijanska karikatura Osteria della politica (Politi\u010dka konoba) pru\u017ea \u017eivopisan prikaz slo\u017eene politi\u010dke situacije u Europi tijekom kasnog 19. stolje\u0107a. Svaki element predstavlja klju\u010dne igra\u010de i dinamiku vremena, posebno se fokusiraju\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4572,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Evo jedne karikature za gimnazijalce u 3. razredu","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[264],"tags":[291,404,183,405,406],"class_list":["post-4565","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-materijali","tag-19-st","tag-berlinski-kongres","tag-gimnazije","tag-istocna-kriza","tag-karikatura"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4565"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8960,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4565\/revisions\/8960"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}