{"id":4243,"date":"2024-09-01T11:41:59","date_gmt":"2024-09-01T09:41:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4243"},"modified":"2024-12-20T10:19:30","modified_gmt":"2024-12-20T09:19:30","slug":"povodom-85-godisnjice-pocetka-drugoga-svjetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/povodom-85-godisnjice-pocetka-drugoga-svjetskog-rata\/","title":{"rendered":"Povodom 85. godi\u0161njice po\u010detka Drugoga svjetskog rata"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Danas obilje\u017eavamo 85. obljetnicu po\u010detka Drugoga svjetskog rata. Rat je zapo\u010deo 1. rujna 1939. njema\u010dkom invazijom na Poljsku, \u0161to je dovelo do sukoba koji \u0107e zahvatiti ve\u0107i dio svijeta, rezultiraju\u0107i nevi\u0111enim razaranjima, ogromnom ljudskom patnjom i zna\u010dajnim geopoliti\u010dkim promjenama koje i danas utje\u010du na svijet.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako je po\u010delo?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi svjetski rat izazvao je niz agresivnih poteza nacisti\u010dke Njema\u010dke, pod vodstvom Adolfa Hitlera. Versajski ugovor, kojim je okon\u010dan Prvi svjetski rat, nametnuo je te\u0161ke reparacije i teritorijalne gubitke Njema\u010dkoj, stvaraju\u0107i ekonomske pote\u0161ko\u0107e i nacionalisti\u010dko nezadovoljstvo. Ekonomska nestabilnost Velike gospodarske krize dodatno je potaknula ekstremisti\u010dke pokrete diljem Europe, a nacisti su do\u0161li na vlast u Njema\u010dkoj uz obe\u0107anja da \u0107e vratiti nacionalni ponos i preokrenuti uo\u010dene nepravde poretka nakon Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hitlerov ekspanzionisti\u010dki plan postao je o\u010digledan 1930-ih ponovnim naoru\u017eavanjem Njema\u010dke, remilitarizacijom Rajnske oblasti, aneksijom Austrije 1938. (<em>Anschluss<\/em>) i okupacijom \u010cehoslova\u010dke po\u010detkom 1939. Kap koja je prelila \u010da\u0161u do\u0161la je potpisivanjem <a href=\"https:\/\/www.povijest.net\/2024\/europski-dan-sjecanja-na-zrtve-staljinizma-i-nacizma\/\">Pakta Molotov-Ribbentrop<\/a>, ugovor o nenapadanju izme\u0111u nacisti\u010dke Njema\u010dke i Sovjetskog Saveza koji je uklju\u010divao tajni protokol za podjelu isto\u010dne Europe na sfere utjecaja. Dana 1. rujna 1939. Njema\u010dka je napala Poljsku, zbog \u010dega su Velika Britanija i Francuska dva dana kasnije objavile rat Njema\u010dkoj, \u0161to je ozna\u010dilo slu\u017ebeni po\u010detak Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"940\" height=\"500\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/granica.jpg\" alt=\"granica\" class=\"wp-image-3678 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/granica.jpg 940w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/granica-300x160.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/granica-768x409.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 940px) 100vw, 940px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.povijest.net\/2024\/prva-zrtva-drugoga-svjetskog-rata\/\">Pro\u010ditaj vi\u0161e <\/a>o insceniranom incidentu na poljskoj granici koji se smatra neposrednim povodom rata.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<div style=\"height:48px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kakvi su bili rezultati?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi svjetski rat trajao je \u0161est godina, a zavr\u0161io je 1945. bezuvjetnom kapitulacijom Sila osovine. Ljudska cijena bila je zapanjuju\u0107a: procjenjuje se da je stradalo 70-85 milijuna ljudi, \u0161to je bilo oko 3-4 % svjetske populacije u to vrijeme. Holokaust, genocid koji je orkestrirao nacisti\u010dki re\u017eim, doveo je do ubojstva \u0161est milijuna \u017didova. Drugi genocidi su uklju\u010dili milijune Roma, osoba s invaliditetom, politi\u010dke disidente i dr.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rat je prouzro\u010dio golema materijalna razaranja diljem Europe, Azije i dijelova Afrike. Geopoliti\u010dki krajolik dramati\u010dno se promijenio, \u0161to je dovelo do pojave Sjedinjenih Dr\u017eava i Sovjetskog Saveza kao supersila i po\u010detka Hladnog rata. Osim toga, rat je otvorio put dekolonizaciji jer mnoge europske sile oslabljene ratom nisu mogle zadr\u017eati kontrolu nad svojim kolonijama, \u0161to je dovelo do pokreta za neovisnost diljem Azije, Afrike i Bliskog istoka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako svijet pamti?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sje\u0107anje na Drugi svjetski rat zna\u010dajno se razlikuje diljem svijeta. U Europi i Sjevernoj Americi \u010desto ga se pamti kao &#8220;dobar rat&#8221; protiv fa\u0161izma, s jakim naglaskom na juna\u0161tvo vojnika i moralni imperativ borbe protiv tiranije nacisti\u010dke Njema\u010dke i carskog Japana. Spomenici, muzeji i godi\u0161nje komemoracije kao \u0161to su Dan VE (Dan pobjede u Europi) i Dan VJ (Dan pobjede nad Japanom) slu\u017ee u \u010dast onima koji su se borili i umrli i podsje\u0107aju budu\u0107e generacije na strahote rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Rusiji i drugim dijelovima biv\u0161eg Sovjetskog Saveza rat se pamti kao &#8220;Veliki domovinski rat&#8221; s neizmjernim ponosom na ulogu SSSR-a u porazu nacisti\u010dke Njema\u010dke, \u010desto nagla\u0161avaju\u0107i podnesene kolosalne \u017ertve. U Japanu se rata prisje\u0107aju s fokusom na patnje pretrpljene zbog atomskih bombardiranja Hiro\u0161ime i Nagasakija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diljem Azije sje\u0107anja na rat oblikovana su iskustvima japanske okupacije, koja je \u010desto obilje\u017eena brutalno\u0161\u0107u, prisilnim radom i drugim zlo\u010dinima, poput masakra u Nankingu u Kini. Razli\u010diti narativi i kolektivna sje\u0107anja odra\u017eavaju slo\u017eeno naslije\u0111e rata u razli\u010ditim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Postoje li kontroverze?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sje\u0107anje na Drugi svjetski rat nije bez kontroverzi. Nastavljaju se povijesne rasprave o uzrocima rata, odlukama koje su donijeli razli\u010diti politi\u010dari i pona\u0161anju snaga Osovine i Saveznika. Jedno od najspornijih pitanja je uporaba atomskih bombi od strane SAD-a na Hiro\u0161imu i Nagasaki, za koju neki tvrde da je bila neophodna za okon\u010danje rata i spa\u0161avanje \u017eivota, dok je drugi smatraju moralno neobranjivim \u010dinom masovnog uni\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nekim zemljama, posebice u isto\u010dnoj Europi, naslje\u0111e uloge SSSR-a u ratu predmet je intenzivne rasprave. Iako se priznaje sovjetski doprinos porazu nacisti\u010dke Njema\u010dke, tako\u0111er se kritizira sovjetska okupacija isto\u010dne Europe i represivne mjere koje su uslijedile, uklju\u010duju\u0107i masovne deportacije i politi\u010dke \u010distke. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Hrvatskoj se vode kontinuirane rasprave koje umanjuju zlo\u010dine usta\u0161a u poku\u0161aju da se naglasak pomakne na zlo\u010dine partizana. Zapravo u nastojanju da se partizanski otpor i osloba\u0111anje okupiranog teritorija samo pretvori u posljedice posljednje epizode rata prilikom osvete i zlo\u010dina pora\u0107a sredinom 1945. Umjesto sje\u0107anja na \u017ertve ovo se povijesno razdoblje koristi za politi\u010dke obra\u010dune i mobilizaciju bira\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Japanu su u tijeku sporovi oko toga kako se zemlja sje\u0107a svojih ratnih akcija. Posjeti japanskih du\u017enosnika sveti\u0161tu Yasukuni, koje odaje po\u010dast japanskim mrtvima u ratu, uklju\u010duju\u0107i osu\u0111ene ratne zlo\u010dince, \u010desto izazivaju bijes Kine i Ju\u017ene Koreje. Neki ove radnje vide kao poku\u0161aj da se umanji ili umanji japanska ratna agresija i zlo\u010dini.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Dugoro\u010dne lekcije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dugoro\u010dne lekcije Drugog svjetskog rata brojne su i slo\u017eene. U svojoj sr\u017ei, rat je pokazao katastrofalne posljedice neobuzdane agresije, totalitarnih ideologija i neuspjeha diplomatskih napora da se sprije\u010di sukob. Uspostava Ujedinjenih naroda 1945. imala je za cilj poticanje me\u0111unarodne suradnje i sprje\u010davanje budu\u0107ih sukoba, iako je njihova u\u010dinkovitost bila u najmanju ruku neujedna\u010dena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rat je tako\u0111er naglasio va\u017enost suo\u010davanja sa zlo\u010dinima i za\u0161tite ljudskih prava, \u0161to je dovelo do razvoja me\u0111unarodnih zakona protiv genocida i zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. N\u00fcrnber\u0161ki procesi postavili su presedan za pozivanje pojedinaca na odgovornost za ratne zlo\u010dine, postavljaju\u0107i temelje za budu\u0107u me\u0111unarodnu kaznenu pravdu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ekonomski i politi\u010dki, rat je potaknuo zna\u010dajne promjene, uklju\u010duju\u0107i ameri\u010dki Marshallov plan, koji je pomogao ponovnoj izgradnji Europe i uspostavio okvir za poslijeratni me\u0111unarodni poredak. U Aziji je kraj rata ozna\u010dio po\u010detak dekolonizacije i uspon novih nacionalnih identiteta i dr\u017eavnih tvorevina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na dru\u0161tvenoj razini, Drugi svjetski rat preoblikovao je norme oko rase, roda i rada, jer su ratne potrebe otvorile nove mogu\u0107nosti za \u017eene i manjine, \u0161to je pridonijelo pokretima za gra\u0111anska prava u poslijeratnom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dok obilje\u017eavamo 85. godi\u0161njicu po\u010detka Drugog svjetskog rata, prisje\u0107amo se ogromne cijene sukoba i ponovno potvr\u0111ujemo va\u017enost mira, suradnje i opreza protiv tiranije i ugnjetavanja. Ratne lekcije ostaju relevantne i danas, podsje\u0107aju\u0107i nas na krhkost mira i trajnu potrebu da radimo na pravednijem i pravednijem svijetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas obilje\u017eavamo 85. obljetnicu po\u010detka Drugoga svjetskog rata. Rat je zapo\u010deo 1. rujna 1939. njema\u010dkom invazijom na Poljsku, \u0161to je dovelo do sukoba koji \u0107e zahvatiti ve\u0107i dio svijeta, rezultiraju\u0107i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4248,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Danas obilje\u017eavamo 85. godi\u0161njicu po\u010detka Drugog svjetskog rata","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[181],"tags":[182,147,183,191,31],"class_list":["post-4243","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-poucavanju-povijesti","tag-8-razred","tag-drugi-svjetski-rat","tag-gimnazije","tag-kultura-sjecanja","tag-poucavanje-povijesti"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4243","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4243"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4243\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8872,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4243\/revisions\/8872"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4243"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4243"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4243"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}