{"id":4191,"date":"2024-09-01T00:19:00","date_gmt":"2024-08-31T22:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4191"},"modified":"2024-12-20T10:10:19","modified_gmt":"2024-12-20T09:10:19","slug":"tko-je-prvi-shvatio-efekt-staklenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/tko-je-prvi-shvatio-efekt-staklenika\/","title":{"rendered":"Tko je prvi shvatio efekt staklenika?"},"content":{"rendered":"\n

Podrijetlo izraza “efekt staklenika” pomalo je misterij. Neki ka\u017eu da je sve po\u010delo s francuskim matemati\u010darom Josephom Fourierom 1824. godine. On je primijetio da se Zemljina atmosfera pona\u0161a kao “topla kutija”, \u0161to je otmjeni naziv za drvenu kutiju sa staklenim poklopcem koja zadr\u017eava toplinu – ba\u0161 kao staklenik. Ali Fourier zapravo nikada nije upotrijebio izraz “efekt staklenika” niti rekao da su plinovi ti koji nas griju. Dakle, mo\u017eda mu se samo svidjela ideja da se udobno smjesti u staklenu kutiju!<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Prave zasluge obi\u010dno idu \u0161vedskom znanstveniku po imenu Svante Arrhenius<\/strong>. Godine 1896. osmislio je model koji pokazuje kako odre\u0111eni plinovi u atmosferi zadr\u017eavaju toplinu, sli\u010dno kao kad zimi obla\u010dite previ\u0161e d\u017eempera. U svojoj knjizi iz 1903. Worlds in the Making<\/em> to je nazvao “teorijom staklenika”, koja je kasnije postala poznata kao efekt staklenika<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Tko je bio Svante?<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Svante Arrhenius bio je kemi\u010dar i fizi\u010dar koji je bio fasciniran time kako razli\u010diti plinovi u atmosferi mogu zadr\u017eati toplinu. 1890-ih je po\u010deo prou\u010davati u\u010dinke uglji\u010dnog dioksida (CO\u2082), plina koji se osloba\u0111a izgaranjem fosilnih goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina. U to je vrijeme industrijalizacija brzo rasla, a tvornice su sagorijevale puno ugljena za pogon strojeva i proizvodnju robe. Arrhenius je \u017eelio razumjeti kako to utje\u010de na planet. Prije nego odemo dalje vrijedi spomenuti da je na\u0161 Svante bio vrlo uspje\u0161an znanstvenik i \u010dak je za to dobio Nobelovu nagradu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/
Svante Arrhenius (1922.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

Izra\u010dunao je \u0161to bi se dogodilo kada bi se koli\u010dina CO\u2082 u atmosferi udvostru\u010dila. Otkrio je da bi vi\u0161e CO\u2082 dovelo do vi\u0161e zadr\u017eavanja topline, \u010dine\u0107i Zemlju toplijom. Ovaj proces je danas poznat kao efekt staklenika<\/strong>. Zamislite Zemljinu atmosferu poput golemog staklenika u kojem staklene stijenke (plinovi poput CO\u2082) propu\u0161taju sun\u010devu svjetlost, ali sprje\u010davaju izlazak dijela topline. \u0160to je vi\u0161e CO\u2082, to su zidovi ovog “staklenika” deblji i unutra postaje toplije.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Arrheniusovi prora\u010duni i predvi\u0111anja<\/h2>\n\n\n\n

Iako nije imao napredna ra\u010dunala i podatke koje imamo danas, Arrhenius je zaklju\u010dio da bi, ako bi se koli\u010dina CO\u2082 u atmosferi udvostru\u010dila, to moglo pove\u0107ati temperaturu Zemlje za nekoliko stupnjeva Celzijusa. To je bila revolucionarna ideja jer je to bila jedna od prvih znanstvenih sugestija da ljudske aktivnosti mogu promijeniti klimu na globalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n

Arrhenius je objavio svoja otkri\u0107a 1896. u radu pod naslovom “O utjecaju uglji\u010dne kiseline u zraku na temperaturu tla”. Ovaj se rad smatra jednim od najranijih znanstvenih radova koji su poku\u0161ali pojasniti kako CO\u2082 proizveden od strane ljudi mo\u017ee utjecati na klimu na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detne reakcije i dugoro\u010dni u\u010dinak<\/h2>\n\n\n\n

Zanimljivo je da Arrhenius globalno zatopljenje nije smatrao lo\u0161om stvari. Vjerovao je da toplija klima mo\u017ee koristiti \u010dovje\u010danstvu tako \u0161to \u0107e pobolj\u0161ati uvjete za poljoprivredu i u\u010diniti hladnija podru\u010dja pogodnijima za \u017eivot. Mislio je da bi ovo zagrijavanje moglo trajati tisu\u0107ama godina, pa se nije brinuo o trenutnim utjecajima.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Arrheniusov rad postavio je temelj budu\u0107im znanstvenicima za dublje prou\u010davanje odnosa izme\u0111u CO\u2082 i globalnog zagrijavanja. Iako on mo\u017eda nije vidio globalno zatopljenje kao prijetnju, njegovo istra\u017eivanje bilo je klju\u010dno za po\u010detak razgovora o tome kako ljudske aktivnosti mogu utjecati na klimu na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. \u0160to zna\u010di izraz “efekt staklenika”? Kako se povezuje sa stvarnim staklenikom?<\/li>\n\n\n\n
  2. Za\u0161to je Svante Arrhenius uspore\u0111ivao efekt staklenika s “no\u0161enjem previ\u0161e d\u017eempera zimi”? \u0160to je htio time re\u0107i?<\/li>\n\n\n\n
  3. \u0160to je Arrhenius mislio o posljedicama globalnog zatopljenja? Je li se brinuo zbog toga i za\u0161to?<\/li>\n\n\n\n
  4. Ako je Arrhenius mislio da bi globalno zagrijavanje moglo imati pozitivne u\u010dinke, kako se ta perspektiva promijenila do danas? \u0160to sada znamo o klimatskim promjenama \u0161to tada nismo znali?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koje bi bile potencijalne posljedice kada bi se koli\u010dina CO\u2082 u atmosferi udvostru\u010dila, prema dana\u0161njim znanstvenim saznanjima? Kako se to razlikuje od Arrheniusovih predvi\u0111anja?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako ljudske aktivnosti utje\u010du na efekt staklenika i globalno zagrijavanje? Koje primjere iz svakodnevnog \u017eivota mo\u017ee\u0161 navesti?<\/li>\n\n\n\n
  7. Koje mjere bismo mogli poduzeti kao pojedinci i dru\u0161tvo da smanjimo efekt staklenika?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Podrijetlo izraza “efekt staklenika” pomalo je misterij. Neki ka\u017eu da je sve po\u010delo s francuskim matemati\u010darom Josephom Fourierom 1824. godine. On je primijetio da se Zemljina atmosfera pona\u0161a kao “topla […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4192,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Ususret jo\u0161 jednom tjednu s konstantom preko 30 stupnjeva malo edukacije o efektu staklenika. Ovaj put me ilustracije ba\u0161 vole (hvala AI kojeg gnjavim sve dok nisam zadovoljan)","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[177],"tags":[179,182,286,283,287,285],"class_list":["post-4191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-os","tag-7-razred","tag-8-razred","tag-efekt-staklenika","tag-globalno-zagrijavanje","tag-nobelova-nagrada","tag-svante-arrhenius"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4191"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8866,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4191\/revisions\/8866"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}