{"id":4173,"date":"2024-08-31T19:24:24","date_gmt":"2024-08-31T17:24:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4173"},"modified":"2024-12-20T10:08:53","modified_gmt":"2024-12-20T09:08:53","slug":"koliko-dugo-znamo-za-globalno-zagrijavanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/koliko-dugo-znamo-za-globalno-zagrijavanje\/","title":{"rendered":"Koliko dugo znamo za globalno zagrijavanje?"},"content":{"rendered":"\n

Kad \u010dujete za globalno zagrijavanje, mogli biste pomisliti da je to novi problem koji su znanstvenici tek nedavno otkrili. Ali jeste li znali da znanstvenici prou\u010davaju globalno zatopljenje vi\u0161e od 100 godina? Ideja da na\u0161 planet postaje sve topliji zbog ljudskih aktivnosti uop\u0107e nije nova. U ovom \u0107emo \u010dlanku istra\u017eiti povijest globalnog zatopljenja i kako su ljudi shvatili \u0161to se doga\u0111a na\u0161oj Zemlji.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u0160to je globalno zagrijavanje?<\/h2>\n\n\n\n

Globalno zatopljenje zna\u010di da prosje\u010dna temperatura Zemlje s vremenom postaje sve toplija. To se doga\u0111a jer odre\u0111eni plinovi u atmosferi, poput uglji\u010dnog dioksida (CO\u2082), zadr\u017eavaju sun\u010devu toplinu. Ovi plinovi djeluju poput pokriva\u010da, odr\u017eavaju\u0107i Zemlju toplom. Ali kako se sve vi\u0161e i vi\u0161e tih plinova nakuplja, pokriva\u010d postaje sve deblji, zadr\u017eavaju\u0107i jo\u0161 vi\u0161e topline.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je to va\u017eno? Jer globalno zatopljenje utje\u010de na na\u0161e vrijeme, oceane, pa \u010dak i na \u017eivotinje i biljke koje ovdje \u017eive. Razumijevanje toga poma\u017ee nam da poduzmemo korake za za\u0161titu na\u0161eg planeta.<\/p>\n\n\n\n

Rana otkri\u0107a<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

\u0160vedski znanstvenik Svante Arrhenius<\/strong> bio je jedan od prvih koji je sugerirao da bi Zemlja mogla postati toplija ako ljudi spaljuju previ\u0161e ugljena i nafte. Arrhenius je bio kemi\u010dar i fizi\u010dar koji je bio fasciniran time kako razli\u010diti plinovi u atmosferi mogu zadr\u017eati toplinu. 1890-ih je po\u010deo prou\u010davati u\u010dinke uglji\u010dnog dioksida (CO\u2082), plina koji se osloba\u0111a izgaranjem fosilnih goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina. U to je vrijeme industrijalizacija brzo rasla, a tvornice su sagorijevale puno ugljena za pogon strojeva i proizvodnju robe. Arrhenius je \u017eelio razumjeti kako to utje\u010de na planet. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Arrhenius
Arrhenius 1909. godine<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>
\n

Vi\u0161e o njemu i efektu staklenika mo\u017ee\u0161 doznati na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"Remarkable<\/figure>
\n

Istra\u017ei<\/a> \u0161to je o globalnom zagrijavanju 1912. godine pisao Francis Molena.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Znanstveni napredak (od 1950-e do 1980-e)<\/h2>\n\n\n\n

Do 1950-ih znanstvenici su imali bolje alate za mjerenje CO\u2082 u atmosferi. Charles Keeling je po\u010deo provoditi redovita mjerenja razine uglji\u010dnog dioksida na Havajima 1958. g. Primijetio je da te razine stalno rastu, \u0161to je zna\u010dilo da se sve vi\u0161e i vi\u0161e CO\u2082 dodaje u zrak svake godine. Ovo otkri\u0107e bilo je va\u017eno jer je pokazalo da ljudske aktivnosti, poput izgaranja fosilnih goriva, imaju veliki utjecaj na Zemljinu atmosferu.<\/p>\n\n\n\n

Keelingova otkri\u0107a postala su poznata i nazvana su Keelingova krivulja. To je grafikon koji pokazuje kako su se razine uglji\u010dnog dioksida pove\u0107avale tijekom vremena. <\/p>\n\n\n

\n
\"Ova
Ova slika prikazuje povijest koncentracija uglji\u010dnog dioksida u atmosferi izravno mjerenih u Mauna Loa na Havajima od 1958. Ova Keelingova krivulja je dokaz pove\u0107anja stakleni\u010dkih plinova koje je uzrokovao \u010dovjek za koje se vjeruje da biti uzrok globalnog zatopljenja.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Tijekom 1970-ih i 1980-ih sve je vi\u0161e znanstvenika po\u010delo govoriti o globalnom zatopljenju. Upozorili su da bi se na\u0161 planet mogao suo\u010diti s ozbiljnim problemima ako ne promijenimo na\u010din na koji koristimo energiju. Ovo je bio po\u010detak novog razumijevanja – globalno zatopljenje nije samo znanstvena teorija ve\u0107 ne\u0161to \u0161to utje\u010de na sva\u010diji \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Globalna svijest raste (1990-e do 2000-e)<\/h2>\n\n\n\n

Kako smo ulazili u 1990-e ideja o globalnom zatopljenju po\u010dela se sve vi\u0161e \u0161iriti diljem svijeta. Earth Summit <\/strong>u Rio de Janeiru 1992. g. okupio je svjetske \u010delnike kako bi razgovarali o ekolo\u0161kim problemima. Ova konferencija je bila va\u017ena jer su se po prvi put zemlje slo\u017eile da moraju u\u010diniti ne\u0161to zajedni\u010dki u vezi sa zagrijavanjem planeta. Klju\u010dno postignu\u0107e konferencije bilo je uspostavljanje Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) uspostavljene dijelom kao me\u0111unarodni ugovor o za\u0161titi okoli\u0161a za borbu protiv “opasnog ljudskog uplitanja u klimatski sustav” i za stabilizaciju koncentracija stakleni\u010dkih plinova u atmosferi .<\/p>\n\n\n\n

Godine 1997. mnoge su zemlje potpisale sporazum pod nazivom Protokol iz Kyota<\/strong>. Ovaj se sporazum odnosio na smanjenje koli\u010dine CO\u2082 i drugih stakleni\u010dkih plinova koje zemlje ispu\u0161taju u zrak. Industrijalizirane dr\u017eave svijeta postavile su cilj smanjenja ispu\u0161tanja ukupno za 5 %, u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na po\u010detnu 1990. godinu. Ciljevi za pojedine dr\u017eave su razli\u010diti: od -8 % smanjenja do +10 % pove\u0107anja emisije. Bio je to veliki korak jer je pokazao da svijet po\u010dinje ozbiljno shva\u0107ati globalno zatopljenje.<\/p>\n\n\n\n

U to je vrijeme sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudi u\u010dilo o globalnom zatopljenju, pogotovo jer su primijetili sve vi\u0161e ekstremnih vremenskih doga\u0111aja poput uragana i toplinskih valova. Internet je pomogao brzo \u0161irenje informacija, \u0161to je svima olak\u0161alo saznanje o tome \u0161to se doga\u0111a na\u0161em planetu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to znamo danas (od 2010. do danas)<\/h2>\n\n\n\n

Danas znamo vi\u0161e o globalnom zatopljenju nego ikad prije. Znanstvenici imaju mnogo dokaza koji pokazuju da se globalno zagrijavanje doga\u0111a i da je to uglavnom zbog ljudskih aktivnosti, poput vo\u017enje automobila, sje\u010de \u0161uma i kori\u0161tenja elektri\u010dne energije iz ugljena i plina.<\/p>\n\n\n\n

Veliki me\u0111unarodni sporazum nazvan Pari\u0161ki sporazum<\/strong> sklopljen je 2015. Zemlje iz cijelog svijeta obe\u0107ale su da \u0107e raditi zajedno kako bi globalno zagrijavanje zadr\u017eali ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine. Ovaj sporazum je va\u017ean jer pokazuje da se gotovo svaka zemlja na Zemlji \u017eeli boriti protiv globalnog zatopljenja i za\u0161tititi planet.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. \u0160to je globalno zagrijavanje?<\/li>\n\n\n\n
  2. Tko je bio Svante Arrhenius i koja su bila njegova otkri\u0107a o globalnom zagrijavanju?<\/li>\n\n\n\n
  3. \u0160to je Keelingova krivulja i za\u0161to je va\u017ena?<\/li>\n\n\n\n
  4. Koji su me\u0111unarodni sporazumi spomenuti u tekstu i kakav je bio njihov cilj?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako tekst opisuje utjecaj globalnog zatopljenja na okoli\u0161 i dru\u0161tvo?<\/li>\n\n\n\n
  6. Za\u0161to je va\u017eno razumjeti povijest globalnog zagrijavanja i kako ona mo\u017ee utjecati na na\u0161 dana\u0161nji pristup rje\u0161avanju problema?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako bi izgledao svijet danas da su se ljudi ozbiljnije bavili pitanjem globalnog zagrijavanja ranije, npr. u vrijeme Svantea Arrheniusa ili Charlesa Keelinga?<\/li>\n\n\n\n
  8. Koji su neki od izazova s kojima se zemlje suo\u010davaju kada poku\u0161avaju smanjiti emisije stakleni\u010dkih plinova?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako pojedinci mogu doprinijeti borbi protiv globalnog zatopljenja, prema tekstu ili va\u0161em vlastitom mi\u0161ljenju?<\/li>\n\n\n\n
  10. Mislite li da je mogu\u0107e da se svijet ujedini u borbi protiv globalnog zagrijavanja? Koji su neki od razloga za i protiv?<\/li>\n\n\n\n
  11. Kako biste objasnili problem globalnog zagrijavanja mla\u0111oj osobi? Koje biste klju\u010dne informacije istaknuli?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kad \u010dujete za globalno zagrijavanje, mogli biste pomisliti da je to novi problem koji su znanstvenici tek nedavno otkrili. Ali jeste li znali da znanstvenici prou\u010davaju globalno zatopljenje vi\u0161e od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4175,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[187],"tags":[179,182,281,282,183,283,284,285],"class_list":["post-4173","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-ss","tag-7-razred","tag-8-razred","tag-charles-keeling","tag-ekohistorija","tag-gimnazije","tag-globalno-zagrijavanje","tag-klima","tag-svante-arrhenius"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4173"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4173\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8865,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4173\/revisions\/8865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}