{"id":4165,"date":"2024-08-31T16:46:32","date_gmt":"2024-08-31T14:46:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=4165"},"modified":"2024-12-20T00:57:44","modified_gmt":"2024-12-19T23:57:44","slug":"izvor-nevjerojatno-vrijeme-1911","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/izvor-nevjerojatno-vrijeme-1911\/","title":{"rendered":"IZVOR: Nevjerojatno vrijeme 1911."},"content":{"rendered":"\n

Francis Molena je u izdanju Popular Mechanics<\/em> iz o\u017eujka 1912. opisao neobi\u010dno vrijeme 1911. godine. Uz \u010dlanke o cepelinima, napretku tehnologije podmornica, novom elektroni\u010dkom slu\u0161nom aparatu iz Francuske i kori\u0161tenju kanarinaca u rudnicima ugljena u Tennesseeju, broj je tako\u0111er uklju\u010divao \u010detiri ilustrirane stranice o klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Popular Mechanics<\/em> je \u010dasopis koji izlazi u SAD-u od 1902. godine i fokusiran je na znanost, tehnologiju i inovacije. Pokriva \u0161irok raspon tema, uklju\u010duju\u0107i nove izume, prakti\u010dne DIY projekte, in\u017eenjerski napredak i nove tehnologije. \u010casopis je poznat po tome \u0161to slo\u017eene znanstvene i tehni\u010dke informacije \u010dini dostupnima \u0161iroj javnosti.<\/p>\n\n\n\n

O \u010demu je zapravo Molena pisao? Poku\u0161ati \u0107emo sa\u017eeti.<\/p>\n\n\n\n

Godinu 1911. obilje\u017eili su ekstremni vremenski uvjeti. Po\u010delo je s blagim prolje\u0107em, ali jak toplinski val u lipnju prouzro\u010dio je velike \u0161tete na usjevima i pogodio gradove diljem SAD-a, Europe i Kanade. Izvje\u0161\u0107a su \u010dak primijetila neobi\u010dnu otvorenu vodu na Arktiku. U kolovozu se vrijeme promijenilo u jake ki\u0161e i oluje, uzrokuju\u0107i poplave na Jugu i Filipinima, dok je Alberta pretrpjela mraz koji je uni\u0161tio usjeve. Sjeverni Atlantik do\u017eivio je neke od najgorih oluja u posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d ovim ekstremima, 1911. je op\u0107enito bila toplija od prosjeka, a samo je studeni imao temperature ispod \u010detrdesetogodi\u0161nje norme. Neki su naga\u0111ali da bi se klima mogla zagrijavati, ali pro\u0161li podaci pokazuju da su takve promjene \u010desto dio prirodnih ciklusa, vjerojatno povezanih sa sun\u010devim pjegama.<\/p>\n\n\n

\n
\"Ilustracija
Prijevod opisa ilustracije u \u010dlanku: Pe\u0107i u svijetu sada spaljuju oko 2 000 000 000 tona ugljena godi\u0161nje. Kada se to spali, sjedinjuju\u0107i se s kisikom, dodaje oko 7 000 000 000 tona uglji\u010dnog dioksida u atmosferu godi\u0161nje. To \u010dini zrak u\u010dinkovitijim pokriva\u010dem za zemlju i pove\u0107ava njezinu temperaturu. U\u010dinak bi mogao biti zna\u010dajan za nekoliko stolje\u0107a.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Povijesni dokazi pokazuju da su klimatske promjene uvelike utjecale na ljudsku populaciju i okoli\u0161. Na primjer, drevna mora presu\u0161ila su u sada\u0161njim pustinjama, a ledenjaci su napredovali i povla\u010dili se tijekom tisu\u0107lje\u0107a. Takve su promjene dio dugih ciklusa, \u0161to zna\u010di da zna\u010dajni pomaci nisu vjerojatni u bliskoj budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Klima uvelike ovisi o zemljinoj atmosferi i njenom sastavu, posebno o razini uglji\u010dnog dioksida. Vi\u0161e uglji\u010dnog dioksida moglo bi dovesti do toplije klime, a ljudske aktivnosti, poput spaljivanja ugljena, pove\u0107avaju njegove razine. Iako je te\u0161ko predvidjeti to\u010dan utjecaj, ljudski postupci mo\u017eda ve\u0107 utje\u010du na klimu na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n

I jo\u0161 direktni citat iz posljednjeg odlomka:<\/p>\n\n\n\n

\n

Mo\u017eda je pomalo opasno naga\u0111ati za stolje\u0107a koja tek dolaze, ali u svjetlu svega \u0161to je poznato razumno je zaklju\u010diti da ne samo da je ljudski mozak osmislio strojeve pomo\u0107u kojih mo\u017ee putovati br\u017ee od vjetra, nego ploviti oceanskim dubinama, letjeti iznad oblaka i obavljati stotinu poslova, ali i da neizravno upravo tim stvarima, koje mijenjaju sastav atmosfere, njegove aktivnosti dose\u017eu izvan onoga \u0161to je blizu i neposredne sada\u0161njosti i mijenjaju sami kozmi\u010dki procesi.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koje vremenske prilike iz 1911. godine opisuje Francis Molena u svom \u010dlanku? Na koje se specifi\u010dne doga\u0111aje i ekstremne vremenske uvjete osvr\u0107e?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako Molena obja\u0161njava uzroke klimatskih promjena spomenutih u \u010dlanku?<\/li>\n\n\n\n
  3. Koje prirodne i ljudske faktore spominje kao mogu\u0107e uzroke promjena u klimi?<\/li>\n\n\n\n
  4. \u0160to je Molena zaklju\u010dio o mogu\u0107im uzrocima i budu\u0107im promjenama klime? Kako se ovo razlikuje od dana\u0161njeg razumijevanja?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako je Molena ve\u0107 tada povezivao ljudske aktivnosti s promjenama u atmosferi i potencijalnim klimatskim promjenama? Koji primjeri iz \u010dlanka to ilustriraju?<\/li>\n\n\n\n
  6. U kojem je smislu Molena predvidio utjecaj tehnologije na okoli\u0161 i klimatske promjene? Kako dana\u0161nje stanje potvr\u0111uje ili opovrgava te prognoze?<\/li>\n\n\n\n
  7. \u0160to mislite, kako \u0107e budu\u0107e generacije gledati na na\u0161e trenutno razumijevanje i pristup klimatskim promjenama?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako se dana\u0161nja ekstremna vremenska doga\u0111anja mogu usporediti s opisima iz 1911. godine? Postoje li sli\u010dnosti u obrascima vremenskih pojava ili utjecajima na okoli\u0161?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Francis Molena je u izdanju Popular Mechanics iz o\u017eujka 1912. opisao neobi\u010dno vrijeme 1911. godine. Uz \u010dlanke o cepelinima, napretku tehnologije podmornica, novom elektroni\u010dkom slu\u0161nom aparatu iz Francuske i kori\u0161tenju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4166,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Koliko vam je vru\u0107e? O klimatskim promjenama su nas upozoravali ve\u0107 1912. godine","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[264,187],"tags":[282,505,183,283],"class_list":["post-4165","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-materijali","category-povijest-ss","tag-ekohistorija","tag-ekologija","tag-gimnazije","tag-globalno-zagrijavanje"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4165","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4165"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4165\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8860,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4165\/revisions\/8860"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4165"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4165"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4165"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}