Pismo (govor) indijanskog poglavice Seattlea iz 1854. godine, upu\u0107eno ameri\u010dkome predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n
\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
Kako mo\u017eete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svje\u017einu zraka i bistrinu vode, kako vi to mo\u017eete kupiti?<\/p>\n\n\n\n
Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pje\u0161\u010dana obala, svaka magla u tamnoj \u0161umi, svaki kukac, sveti su u pam\u0107enju i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drve\u0107e nose sje\u0107anje na crvenoga \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga ro\u0111enja kada odu u \u0161etnju me\u0111u zvijezdama. Na\u0161i mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenog \u010dovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvije\u0107e na\u0161e su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su na\u0161a bra\u0107a. Stjenoviti vrhunci, so\u010dni pa\u0161njaci, toplina tijela ponija i \u010dovjek \u2013 svi pripadaju istoj obitelji.<\/p>\n\n\n\n
Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona \u0161alje glas da \u017eeli kupiti na\u0161u zemlju, tra\u017ei previ\u0161e od nas. Veliki poglavica \u0161alje glas da \u0107e nam sa\u010duvati mjesto tako da \u0107emo mi sami mo\u0107i \u017eivjeti udobno. On \u0107e nam biti otac i mi \u0107emo biti njegova djeca. Mi \u0107emo razmatrati va\u0161u ponudu da kupite na\u0161u zemlju. Ali to ne\u0107e biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas. Ta sjajna voda \u0161to te\u010de brzacima i rijekama nije samo voda, ve\u0107 i krv na\u0161ih predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sjetiti da je to sveto i morate u\u010diti va\u0161u djecu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera pri\u010da doga\u0111aje i sje\u0107anja moga naroda. \u017dubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su na\u0161a bra\u0107a, one nam uta\u017euju \u017ee\u0111. Rijeke nose na\u0161e kanue i hrane na\u0161u djecu. Ako vam prodamo na\u0161u zemlju morate se sjetiti i u\u010diti na\u0161u djecu da su rijeke na\u0161a bra\u0107a, i va\u0161a, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pru\u017eili svakome bratu.<\/p>\n\n\n\n
Mi znamo da bijeli \u010dovjek ne razumije na\u0161 \u017eivot. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji do\u0111e no\u0107u i uzima od zemlje sve \u0161to \u017eeli. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kre\u0107e dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja \u0161to mu djecu ra\u0111a zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima \u0161to se mogu kupiti, oplja\u010dkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit pro\u017ederat \u0107e zemlju i ostaviti samo pusto\u0161. <\/p>\n\n\n\n
Ne znam. Na\u0161 na\u010din je druga\u010diji nego va\u0161. Izgled va\u0161ih gradova boli o\u010di crvenog \u010dovjeka. A mo\u017eda je to jer crveni \u010dovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog \u010dovjeka. Nema mjesta da se \u010duje otvaranje listova u prolje\u0107e ili drhtaj krilaca kukaca. A mo\u017eda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao uvreda za u\u0161i. I \u0161to je to \u017eivot ako \u010dovjek ne mo\u017ee \u010duti usamljeni krik kozoroga ili no\u0107nu prepirku \u017eaba u bari? Ja sam crveni \u010dovjek i ne razumijem. Indijanac vi\u0161e voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem mo\u010dvare kao i sam miris vjetra o\u010di\u0161\u0107en podnevnom ki\u0161om ili namirisan borovinom. <\/p>\n\n\n\n
Zrak je skupocjen za crvenog \u010dovjeka jer sve \u017eivo dijeli jednaki dah \u2013 \u017eivotinja, drvo, \u010dovjek. Bijeli \u010dovjek ne izgleda kao da opa\u017ea zrak koji di\u0161e. Kao \u010dovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo na\u0161u zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim \u017eivotom koji podr\u017eava. Vjetar \u0161to je mojem djedu dao prvi dah tako\u0111er \u0107e prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo na\u0161u zemlju morate je \u010duvati kao svetinju, kao mjesto gdje \u0107e i bijeli \u010dovjek mo\u0107i do\u0107i da okusi vjetar \u0161to je zasla\u0111en mirisom poljskog cvije\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Tako \u0107emo razmatrati va\u0161u ponudu da kupite na\u0161u zemlju. Ako odlu\u010dimo da prihvatimo, postavit \u0107u jedan uvjet: bijeli \u010dovjek mora se osnositi prema \u017eivotinjama ove zemlje kao prema svojoj bra\u0107i. <\/p>\n\n\n\n
Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi na\u010din. Vidio sam tisu\u0107e raspadaju\u0107ih bizona u preriji \u0161to ih je ostavio bijeli \u010dovjek ustrijeliv\u0161i ih iz prolaze\u0107eg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dime\u0107i \u017eeljezni konj mo\u017ee biti va\u017eniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo \u017eivi. \u0160to je \u010dovjek bez \u017eivotinja? Ako sve \u017eivotinje odu, \u010dovjek \u0107e umrijeti od velike usamljenosti duha. \u0160to god se dogodilo \u017eivotinjama ubrzo \u0107e se dogoditi i \u010dovjeku. Sve stvari su povezane. <\/p>\n\n\n\n
Morate nau\u010diti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni po\u0161tivali zemlju, recite va\u0161oj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. U\u010dite va\u0161u djecu kao \u0161to \u010dinimo mi s na\u0161om da je zemlja na\u0161a majka. \u0160to god sna\u0111e nju sna\u0107i \u0107e i sinove zemlje. Ako \u010dovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga.<\/p>\n\n\n\n
To mi znamo: zemlja ne pripada \u010dovjeku; \u010dovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to god sna\u0111e zemlju sna\u0107i \u0107e i sinove zemlje. \u010covjek ne tka tkivo \u017eivota; on je samo struk u tome. \u0160to god \u010dini tkanju \u010dini i sebi samome.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak i bijeli \u010dovjek, \u010diji Bog govori i \u0161eta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne mo\u017ee biti izuzet od zajedni\u010dke sudbine. Mi mo\u017eemo biti bra\u0107a poslije svega. Vidjet \u0107emo. Jednu stvar znamo, koju \u0107e bijeli \u010dovjek jednog dana otkriti \u2013 na\u0161 Bog je isti Bog. Vi sada mo\u017eete misliti da ga vi imate kao \u0161to \u017eelite imati na\u0161u zemlju; ali to ne mo\u017eete. On je Bog \u010dovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga \u010dovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i \u0161koditi zemlji jest prezirati njezinog Stvoritelja. Bijeli tako\u0111er trebaju prolaz; mo\u017eda br\u017ee nego sva druga plemena. Zaprljajte va\u0161 krevet i jedne no\u0107i ugu\u0161it \u0107ete se u vlastitom sme\u0107u. <\/p>\n\n\n\n
Ali u va\u0161oj propasti svijetlit \u0107ete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim \u010dovjekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad \u0107e svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni kutovi \u0161ume te\u0161ki zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele bre\u017euljke zamrljan brbljaju\u0107om \u017eicom. Gdje je gu\u0161tara? Oti\u0161la je. Gdje je orao? Oti\u0161ao je. To je konac \u017eivljenja i po\u010detak borbe za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n
\n
\n
\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Stvarnost ili mit?<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n
\u010citaju\u0107i gornji tekst lako se zamisliti o dubokoumnosti razmi\u0161ljanja poglavice i o tome kako su njegove rije\u010di napisane prije vi\u0161e od 150 godina svevremenske. No, ukoliko poku\u0161ate prona\u0107i izvorni tekst tog pisma na\u0107i \u0107ete na nepremostive zapreke. Jerry L. Clark, djelatnik ameri\u010dke nacionalne arhive (United States National Archives and Records Administration<\/em>), napisao je 1985. godine u magazinu \u201cPrologue\u201d \u010dlanak pod nazivom \u201cThus Spoke Chief Seattle: The Story of An Undocumented Speech\u201c. U \u010dlanku je historiografski detaljno pojasnio sve znane \u010dinjenice vezane uz gornji tekst. Na to su ga potaknuli brojni zahtjevi za izvornim tekstom pisma ili govora koji im svake godine sti\u017eu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n
\nJedina fotografija poglavice Seattlea iz 1864. godine<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Pismo koje je navodno 1855. upu\u0107eno predsjedniku Pierceu moralo je u to vrijeme prvo pro\u0107i kroz ruke pukovnika M.T. Simmonsa (lokalnog agenta za indijanska pitanja), zatim preko nadzornika za indijanska pitanja (guvernera) Isaaca I. Stevensa, pa njegova nadre\u0111enog, pa preko Roberta McClelland (tajnika za unutarnje poslove pri Ministarstvu unutra\u0161njih poslova) i tek onda (eventualno) do predsjednika. Na\u017ealost niti u jednoj slu\u017ebenoj arhivi nema ni traga takvom pismu. Nikakav dokaz koji bi upu\u0107ivao na takvo pismo ne postoji niti u privatnoj arhivi predsjednika Piercea. Kao dodatak istaknimo da je prema svjedo\u010denju poglavi\u010dine k\u0107eri Angeline njen otac bio nepismen. Gdje li je onda izvori\u0161te gornjeg teksta? <\/p>\n\n\n
\nGospo\u0111a Mary Adams i njezin pas, Jumbo (o\u017eujak 1920.). Mali ribarski kanu napravio Jack Adams, iz rezervata Port Madison.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
U Kongresnoj biblioteci SAD-a i u arhivi dru\u0161tva povjesni\u010dara grada Seattlea postoje kopije teksta Johna M. Richa iz 1932. godine. U tom se tekstu citira stariji \u010dlanak \u201cEarly Reminiscences. Number Ten. Scraps From a Diary. Chief Seattle \u2013 A Gentleman by Instinct \u2013 His Native Eloquence\u201d koji je izdan 29. listopada 1887. godine u Seattle Sunday Staru. Autor \u010dlanka je Henry A. Smith, lije\u010dnik koji je na tom podru\u010dju obavljao vi\u0161e poslova za ameri\u010dku vladu od rane 1853. godine. Poznato je da je baratao s nekoliko indijanskih narje\u010dja uklju\u010duju\u0107i i jezik plemena Duwamish kojim je upravljao poglavica Si\u2019ahl (ili poznatiji anglicizam Seattle). Kao tuma\u010d je \u010desto pratio guvernera Stevensa u pregovorima sa indijanskim plemenima i mogao je svjedo\u010diti govoru koji je poglavica odr\u017eao. Guverner je podru\u010dje Seattlea izme\u0111u 1853. i 1856. posjetio tri puta. U sije\u010dnju 1854. Stevens je samo kratko zastao tjekom jedrednja regijom Puget Sound. Dva mjeseca kasnije Stevens je u pratnji odreda vojske razgovarao sa poglavicama Seattleom i Pat-ka-nanom vezano uz potjeru za Indijancima koji su ubili naseljenika. Dr. Smith nije prisustvovao tim razgovorima jer je poznato da su koristili usluge drugog prevoditelja.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i guvernerov posjet Indijancima regije Puget Sound dogodio se 21. i 22. sije\u010dnja 1855. godine prilikom potpisivanja \u201cUgovora kod Point Eliotta\u201d. Tim su ugovorom plemena Duwamish, Suquamish, Snoqualmie, Snohomish, Lummi, Skagit, Swinomish i druga pristala na ustupke guverneru Stevensu. Naseljenici su \u017eeljeli prisvojiti indijanski teritorij i pripremiti teren za skori dolazak planirane trase transkontinentalne \u017eeljeznice. <\/p>\n\n\n\n
Indijanski poglavice su odustali od svog teritorija za redovne donacije deka, odje\u0107e i drugih potrep\u0161tina kroz \u201cdu\u017ei vremenski period\u201d. Dogovoreno je da prihvate \u201ccivilizirano pona\u0161anje\u201d i prestanu piti alkohol u najve\u0107oj mogu\u0107noj mjeri. Dopu\u0161ten im je ribolov (kasnije ograni\u010den) i potaknuti su na obra\u0111ivanje zemlje. Obe\u0107ane su im \u0161kole i obrti (poput kova\u010da, stolara i trgovaca). Mnogi koji citiraju govor poglavice Seattlea smatraju da je upravo to potpisivanje bila prilika u kojoj se govor odr\u017eao. U zapisniku s potpisivanja ugovora stoji tekst govora kojeg je poglavica Seattle izgovorio vezano uz rezervat za njegovo pleme:<\/p>\n\n\n\n
\n
Gledam na vas kao na oca i ostali vas smatraju isto tako. Svi Indijanci imaju dobar predosje\u0107aj vezan uz vas i to \u0107u na papiru poslati Velikom Ocu. Svi mu\u0161karci, starci, \u017eene i djeca se raduju \u0161to vas je poslao da se brinete o njima. Moj um je poput va\u0161eg. Ne \u017eelim vi\u0161e govoriti. Moje srce je vrlo dobro prema doktoru Maynardu. \u017delim uvijek od njega dobiti lijek. Sada postajemo prijatelji i zaboravljamo sve lo\u0161e osje\u0107aje ako smo ih imali. Mi smo prijatelji Amerikanaca. Svi Indijanci misle isto. Gledamo na vas kao na na\u0161eg Oca. Nikada ne\u0107emo promijeniti mi\u0161ljenje. Biti \u0107emo uvijek kao \u0161to ste nas vidjeli. Sada! Sada po\u0161aljite ovaj papir.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n
To su jedine slu\u017ebeno zabilje\u017eene rije\u010di poglavice Seattlea. Dr. Smith nije evidentiran kao nazo\u010dan pri potpisivanju tog ugovora. Udovica dr. Maynarda se 1903. godine prilkom intervjua za biografiju poglavice Seattlea nije nije sje\u0107ala nekog velikog govora. Slu\u017ebeni prevoditelj pukovnik B.F. Shaw se tako\u0111er nije mogao sjetiti nekog zna\u010dajnog govora. Ezra Meeker kao veliki kriti\u010dar Stevensonove politike prema Indijancma sigurno bi iskoristio takav govor protiv Stevensa.<\/p>\n\n\n\n
U nedostatku dokaza koji bi slavni tekst pripisali poglavici Seattleu mo\u017eemo samo razmi\u0161ljati o inspiraciji koju je Smith imao 1887. godine kada je prema sje\u0107anjima i navodnim bilje\u0161kama u svom dnevniku napisao \u010dlanak za novine.<\/p>\n\n\n\n
Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n\n
\u0160to poglavica Seattle poku\u0161ava izraziti u svom govoru o odnosu Indijanaca prema zemlji i prirodi?<\/li>\n\n\n\n
Kako poglavica Seattle opisuje razliku izme\u0111u na\u010dina \u017eivota Indijanaca i bijelih doseljenika?<\/li>\n\n\n\n
Za\u0161to mislite da je poglavica Seattle koristio sna\u017ene slike i metafore poput “krv na\u0161ih predaka” i “zemlja je na\u0161a majka”? \u0160to ove metafore zna\u010de u kontekstu njegovog govora?<\/li>\n\n\n\n
Kako se odnos prema zemlji i prirodi poglavice Seattlea razlikuje od onog kojeg opisuje za bijele doseljenike? \u0160to to govori o njihovim kulturnim razlikama?<\/li>\n\n\n\n
Govor poglavice Seattlea spominje da “\u010dovjek pripada zemlji”. \u0160to mislite o ovoj izjavi i kako se ona mo\u017ee primijeniti na dana\u0161nji svijet?<\/li>\n\n\n\n
Za\u0161to poglavica Seattle smatra da je nemogu\u0107e prodati ili kupiti zemlju i prirodu? \u0160to ova ideja zna\u010di u dana\u0161njem kontekstu ekologije i klimatskih promjena?<\/li>\n\n\n\n
Na temelju teksta, postoje li dokazi da je poglavica Seattle zaista odr\u017eao ovakav govor? Za\u0161to ili za\u0161to ne?<\/li>\n\n\n\n
\u0160to mislite, za\u0161to bi neko izmislio ili preuveli\u010dao sadr\u017eaj ovog govora? Kako bi to moglo koristiti odre\u0111enim grupama ili pojedincima?<\/li>\n\n\n\n
Poglavica Seattle govori o va\u017enosti po\u0161tovanja prirode i \u017eivotinja. Kako ove vrijednosti mo\u017eemo primijeniti u na\u0161im \u017eivotima danas?<\/li>\n\n\n\n
Kako govor poglavice Seattlea mo\u017ee promijeniti na\u0161 na\u010din razmi\u0161ljanja o okoli\u0161u i na\u0161oj ulozi u o\u010duvanju prirode?<\/li>\n\n\n\n
Zamislite da ste novinar koji prisustvuje govoru poglavice Seattlea. Koji dio govora biste istaknuli kao najva\u017eniji i za\u0161to?<\/li>\n\n\n\n
Kako biste zamislili da bi dana\u0161nji svijet izgledao da su svi ljudi slijedili filozofiju poglavice Seattlea prema zemlji i prirodi?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pismo (govor) indijanskog poglavice Seattlea iz 1854. godine, upu\u0107eno ameri\u010dkome predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3666,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[609,183,335,610,611,612],"class_list":["post-3649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-divlji-zapad","tag-gimnazije","tag-sad","tag-seattle","tag-sjeverna-amerika","tag-starosjedioci"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3649"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11190,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3649\/revisions\/11190"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3666"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-gimnazije-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"Jedina](\"https:\/\/www.povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/seattle.jpg\")
![\"Adams,](\"https:\/\/www.povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/mary.jpg\")