{"id":3288,"date":"2024-08-22T23:07:18","date_gmt":"2024-08-22T21:07:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=3288"},"modified":"2024-12-19T11:46:20","modified_gmt":"2024-12-19T10:46:20","slug":"prva-zracna-bombardiranja-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/prva-zracna-bombardiranja-2\/","title":{"rendered":"Prva zra\u010dna bombardiranja"},"content":{"rendered":"\n

Prva zra\u010dna bombardiranja u povijesti ozna\u010davaju po\u010detak zra\u010dnog ratovanja, zna\u010dajan razvoj vojne taktike i tehnologije. Koncept kori\u0161tenja zrakoplova za bacanje bombi nastao je po\u010detkom 20. stolje\u0107a, a nekoliko slu\u010dajeva zra\u010dnog bombardiranja dogodilo se prije Prvoga svjetskog rata. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Bombardiranje Venecije<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Pod pojmom zrakoplovstvo obuhva\u0107eni su ne samo avioni ve\u0107 i druge zra\u010dne letjelice. Vojska Habsbur\u0161ke monarhije je tijekom prolje\u0107a naroda<\/em> 1848.\/1849. imala pune ruke posla. Posljednji dio gu\u0161enja revolucije na Apeninskom poluotoku bila je opsada Venecije od travnja do kolovoza 1849. g. Tijekom opsade Austrijanci su izveli prvo zra\u010dno bombardiranje. Napad dvjestotinjak papirnatih balona punjenih toplim zrakom izvr\u0161en je 12. srpnja. Svaki je nosio oko 15 kilograma eksploziva. Bombe su imale vremenski mehanizam koji se aktivirao nakon 30 minuta od po\u010detka leta. Zbog vjetra bombardiranje nije uspjelo. Dva primjerka tih bombi mogu se vidjeti u be\u010dkom Ratnom muzeju. Grad je ipak zauzet 22. kolovoza.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Bombardiranje
Bombardiranje Venecije<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Samo nekoliko dana nakon poku\u0161aja bombardiranja izvje\u0161taj o tome se mogao pro\u010ditati u britanskim novinama:<\/p>\n\n\n\n

\n

[…] kada su se dva balona naoru\u017eana \u0161rapnelima uzdigla s palube ratnog parobroda Volcano i dosegla udaljenost od 3500 hvati u smjeru Venecije; i to\u010dno u izra\u010dunatom trenutku, tj. po isteku dvadeset i tri minute, dogodila se eksplozija. Kapetan engleskog briga Frolic i druge osobe koje su tada bile u Veneciji svjedo\u010de o ekstremnom teroru i u\u010dinku na moral koji je proizveo na stanovnike.<\/p>\n\n\n\n

[…] Jedna stvar je nedvojbeno utvr\u0111ena (dodaje on), a to je da se bombe i drugi projektili mogu bacati iz balona na daljinu od 5000 hvati, uvijek pod uvjetom da je vjetar povoljan.<\/p>\nMorning Chronicle, 29. kolovoza 1949.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Talijansko-osmanski rat<\/h2>\n\n\n\n

Najraniji zabilje\u017eeni slu\u010daj bombardiranja iz aviona dogodio se 1. studenog 1911. kada je talijanski pilot Giulio Gavotti ispustio \u010detiri granate na osmanske snage u Libiji. Ru\u010dne granate su bile male i ovo se vi\u0161e \u010dinilo eksperimentalnim napadom nego potpuno razvijenom vojnom strategijom. Bacanje bombi iz balona bilo je zabranjeno Ha\u0161kom konvencijom iz 1899., ali Italija je tvrdila da se ta zabrana ne odnosi na letjelice te\u017ee od zraka. U ovome ratu su kori\u0161teni i zra\u010dni brodovi.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"Giulio
Giulio Gavotti<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"Gavotti
Gavotti je prilikom bombardiranja letio na avionu tipa Etrich Taube<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Prva zra\u010dna bombardiranja pokrenula su evoluciju zra\u010dnog ratovanja, demonstriraju\u0107i potencijal zrakoplova da zaobi\u0111u tradicionalnu obranu i napadnu izravno neprijateljsku infrastrukturu i civilno stanovni\u0161tvo. Psiholo\u0161ki utjecaj kampanja bombardiranja na moral civila postao je zna\u010dajan aspekt modernog ratovanja, utje\u010du\u0107i na vojnu strategiju tijekom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n