{"id":3129,"date":"2024-08-24T00:54:00","date_gmt":"2024-08-23T22:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=3129"},"modified":"2025-01-26T18:50:17","modified_gmt":"2025-01-26T17:50:17","slug":"prasko-proljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/prasko-proljece\/","title":{"rendered":"Pra\u0161ko prolje\u0107e"},"content":{"rendered":"\n

Pra\u0161ko prolje\u0107e je turbulentno razdoblje u povijesti \u010cehoslova\u010dke obilje\u017eeno poku\u0161ajem reforme komunisti\u010dkog sustava. Ova kratka era politi\u010dke liberalizacije tijekom 1968. godine postala je simbol \u0161irih borbi unutar Isto\u010dnog bloka tijekom Hladnoga rata \u2014 razdoblja intenzivnog rivalstva i ideolo\u0161kog sukoba izme\u0111u SSSR-a i zapadnih sila, predvo\u0111enih SAD-om.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Pozadina: \u010cehoslova\u010dka i sovjetska sfera<\/h2>\n\n\n\n

Nakon Drugog svjetskog rata, \u010cehoslova\u010dka je, poput mnogih zemalja srednje i isto\u010dne Europe, pala u sferu utjecaja Sovjetskog Saveza. Godine 1948. komunisti\u010dki pu\u010d koji je podupro Sovjetski Savez u\u010dvrstio je \u010cehoslova\u010dku kao jednostrana\u010dku dr\u017eavu pod Komunisti\u010dkom partijom, blisko je povezuju\u0107i sa sovjetskom politikom i praksom.<\/p>\n\n\n\n

Nezadovoljstvo je postepeno raslo me\u0111u \u010dehoslova\u010dkim stanovni\u0161tvom. Uz gospodarsku stagnaciju \u017eivot je bio obilje\u017een nedostatkom osobnih sloboda, cenzurom i rigidnom kontrolom vlade. Intelektualci, studenti i radnici po\u010deli su pozivati \u200b\u200bna reforme.<\/p>\n\n\n\n

Uspon Alexandera Dub\u010deka<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

U sije\u010dnju 1968. Alexander Dub\u010dek, slova\u010dki reformatorski politi\u010dar, izabran je za Prvog tajnika Komunisti\u010dke partije \u010cehoslova\u010dke. Na Dub\u010deka se gledalo kao na novu nadu za promjene jer je zagovarao “socijalizam s ljudskim licem”. Dub\u010dekove reforme bile su prijelomne za komunisti\u010dku zemlju pod sovjetskim utjecajem. Nastojali su uravnote\u017eiti socijalisti\u010dka na\u010dela s ve\u0107im politi\u010dkim i dru\u0161tvenim slobodama, dovode\u0107i u pitanje uobi\u010dajene modele upravljanja u Isto\u010dnome bloku.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Alexander<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Socijalizam ne mo\u017ee zna\u010diti samo osloba\u0111anje radnih ljudi od dominacije izrabljiva\u010dkih klasnih odnosa, ve\u0107 mora osigurati vi\u0161e mogu\u0107nosti za potpuniji \u017eivot li\u010dnosti nego bilo koja bur\u017eoaska demokracija.<\/p>\nAlexander Dub\u010dek<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Planirane reforme Akcijskog programa<\/em> (od travnja 1968.): <\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Ve\u0107a sloboda govora i tiska: Jedna od najzna\u010dajnijih reformi bilo je ubla\u017eavanje cenzure. Vlada je po\u010dela dopu\u0161tati ve\u0107u slobodu izra\u017eavanja, omogu\u0107uju\u0107i medijima kritiziranje vlade i izvje\u0161tavanje o temama koje su prije bile potisnute. To je dovelo do eksplozije javne rasprave, s novinama, televizijom i radijem koji su se uklju\u010dili u otvorene rasprave o budu\u0107nosti zemlje.<\/li>\n\n\n\n
  • Politi\u010dki pluralizam: Dub\u010dek je predlo\u017eio dopu\u0161tanje ograni\u010denog politi\u010dkog pluralizma unutar socijalisti\u010dkog okvira. Iako nije namjeravao okon\u010dati dominaciju Komunisti\u010dke partije, nastojao je uvesti vi\u0161e demokratskih elemenata, kao \u0161to je dopu\u0161tanje ve\u0107eg utjecaja nekomunisti\u010dkim organizacijama na odre\u0111ena vladina pitanja. To je bilo radikalno odstupanje od krute jednostrana\u010dke vladavine koja je karakterizirala Isto\u010dni blok. Demokratizacija je trebala biti ostvarena kroz deset godina.<\/li>\n\n\n\n
  • Ekonomske reforme: Gospodarski sustav, koji je bio pod strogom kontrolom dr\u017eave, tako\u0111er je trebao do\u017eivjeti promjene. Dub\u010dekova vlada trebala je uvesti mjere za decentralizaciju gospodarstva, daju\u0107i vi\u0161e autonomije pojedina\u010dnim poduze\u0107ima i uvode\u0107i neke tr\u017ei\u0161no orijentirane reforme. Te su promjene imale za cilj potaknuti produktivnost i rije\u0161iti gospodarske izazove s kojima se zemlja suo\u010dava.<\/li>\n\n\n\n
  • Pove\u0107ana autonomija za Slova\u010dku: \u010cehoslova\u010dka je bila savezna dr\u017eava sastavljena od dvije glavne regije: \u010ce\u0161ke zemlje i Slova\u010dke. Dub\u010dek, koji je i sam bio Slovak, podupirao je reforme koje bi Slova\u010dkoj dale ve\u0107u autonomiju, omogu\u0107ile vi\u0161e lokalnog odlu\u010divanja i rije\u0161ile dugotrajne pritu\u017ebe me\u0111u slova\u010dkim stanovni\u0161tvom.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Odjek javnosti i vrhunac Pra\u0161kog prolje\u0107a<\/h2>\n\n\n\n

    Odaziv javnosti na najavljene reforme bio je izrazito pozitivan. Gra\u0111ani, intelektualci i umjetnici prihvatili su novoprona\u0111ene slobode, \u0161to je dovelo do kulturnog preporoda. Prag, glavni grad, postao je sredi\u0161te intelektualne i umjetni\u010dke aktivnosti, s javnim raspravama, novom knji\u017eevno\u0161\u0107u i procvatom eksperimentalnog kazali\u0161ta. Ozra\u010dje je bilo uzbu\u0111enja i nade, jer su ljudi vjerovali da su na korak od izgradnje pravednijeg i slobodnijeg dru\u0161tva unutar socijalisti\u010dkog okvira.<\/p>\n\n\n\n

    No, nisu svi bili odu\u0161evljeni promjenama. Neki tvrdokorni komunisti u \u010cehoslova\u010dkoj i \u0161irem sovjetskom bloku bili su uznemireni tempom i opsegom reformi, strahuju\u0107i da \u0107e dovesti do kolapsa komunisti\u010dke kontrole i destabilizirati regiju. Poja\u010dao se pritisak naroda da se reforme provedu odmah. Radikalni elementi postali su glasniji, antisovjetske polemike pojavile su se u tisku 26. lipnja 1968. i stvoreni su novi politi\u010dki klubovi. Partijski konzervativci pozivali su na represivne mjere, ali Dub\u010dek je savjetovao umjerenost<\/p>\n\n\n\n

    Sovjetska reakcija: kriza hladnog rata<\/h2>\n\n\n\n

    Sovjetski Savez, pod vodstvom Leonida Bre\u017enjeva, s dubokom je zabrinuto\u0161\u0107u promatrao razvoj doga\u0111aja u \u010cehoslova\u010dkoj. Sovjetsko je vodstvo bilo posebno zabrinuto da bi Dub\u010dekove reforme mogle potaknuti sli\u010dne pokrete u drugim zemljama isto\u010dnog bloka, slabe\u0107i tako sovjetsku kontrolu nad svojim satelitskim dr\u017eavama. Svako odstupanje od utvr\u0111enih normi smatralo se izravnom prijetnjom sovjetskoj mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

    U po\u010detku je Sovjetski Savez diplomatskim kanalima poku\u0161ao pritisnuti Dub\u010deka da zaustavi reforme. Sovjetski \u010delnici nekoliko su se puta sastali s Dub\u010dekom, pozivaju\u0107i ga da obuzda promjene i upozoravaju\u0107i ga na mogu\u0107e posljedice. Sje\u0107anje na krvavu intervenciju u Ma\u0111arskoj 1956. g. bilo je jo\u0161 uvijek svje\u017ee. Unato\u010d upozorenjima, Dub\u010dek je nastavio gurati svoj program reformi, vjeruju\u0107i da mo\u017ee uravnote\u017eiti zahtjeve naroda sa stvarno\u0161\u0107u sovjetske vlasti.<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \n

    U no\u0107i s 20. na 21. kolovoza 1968. Sovjetski Savez i njegovi saveznici iz Var\u0161avskog pakta – Isto\u010dna Njema\u010dka, Poljska, Ma\u0111arska i Bugarska – pokrenuli su masovnu invaziju na \u010cehoslova\u010dku. Vi\u0161e od 200 000 vojnika i 2 000 tenkova pre\u0161lo je granicu, brzo preuzev\u0161i kontrolu nad klju\u010dnim gradovima. Specijalci GRU-a (Glavnog obavje\u0161tajnog direktorata) su na prijevaru zauzeli pra\u0161ki aerodrom i omogu\u0107ili slijetanje transportnim avionima s artiljerijom i lakim tenkovima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

    \u010cehoslova\u010dka narodna armija bila je potpuno pora\u017eena od armija Var\u0161avskog pakta. Tijekom napada 137 \u010ceha i Slovaka je ubijeno i stotine su ranjene. Dub\u010dek je pozvao narod da ne pru\u017ea otpor. <\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    Sovjetski vojnici su propagandom uvjereni da \u0107e ih narod do\u010dekati kao osloboditelje. Umjesto toga narod ih je ga\u0111ao kamenjem, jajima, raj\u010dicama i jabukama. Narod vojnicima nije dao ni hranu ni vodu. Osim u slu\u010dajevima kad su im obilno darivali alkohol pa su pijani vojnici izazivali pomutnju u vojnim jedinicama. Raznovrsni pasivni otpor se mno\u017eio narednih sedam dana.<\/p>\n\n\n\n

    Normalizacija i kraj Pra\u0161kog prolje\u0107a<\/h2>\n\n\n\n

    Invazijom je zapravo okon\u010dano Pra\u0161ko prolje\u0107e. Dub\u010deka je odmah uhitio KGB i odveo u Moskvu zajedno s nekoliko njegovih kolega. Bio je prisiljen potpisati sporazum kojim su reforme poni\u0161tene. Narod je to do\u017eivio kao izdaju. U sljede\u0107im mjesecima implementiran je proces poznat kao “Normalizacija”. Nova vlada, pod kontrolom tvrdokornih komunista lojalnih Moskvi, sustavno je poni\u0161tavala Dub\u010dekove reforme. Ponovno je uvedena cenzura i onemogu\u0107eno svako politi\u010dko suprotstavljanje Partiji. Dub\u010dek je u travnju 1969. izba\u010den iz komunisti\u010dke partije i dobio je posao kao \u0161umarski slu\u017ebenik. Jedina promjena koja je za\u017eivjela iz Akcijskog programa je bila federalizacija dr\u017eave – od 1. sije\u010dnja 1969. unutar \u010cehoslova\u010dke su postojale \u010ce\u0161ka Socijalisti\u010dka Republika i Slova\u010dka Socijalisti\u010dka Republika (sve do 1989. g.).<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>
    \n

    Dvadesetogodi\u0161nji student Jan Palach zapalio se 19. sije\u010dnja 1969. na Vaclavskom trgu u Pragu prosvjeduju\u0107i protiv ponovnog gu\u0161enja slobode govora.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

    Pra\u0161ko prolje\u0107e ostavilo je dubok utjecaj na \u010cehoslova\u010dku i svijet. Za mnoge u Isto\u010dnom bloku, to je bio grubi podsjetnik na granice sovjetske tolerancije prema reformama i koliko je daleko Sovjetski Savez spreman i\u0107i da zadr\u017ei svoju kontrolu nad regijom. Odmah po intervenciji oko 70 000 gra\u0111ana je emigriralo u Zapadnu Europu. Tijekom godina ukupno oko 300 000. <\/p>\n\n\n\n

    Zapadne reakcije – diplomatska osuda bez intervencije<\/h2>\n\n\n\n

    Zapadne sile, posebice Sjedinjene Dr\u017eave i njihovi NATO saveznici, bili su duboko zabrinuti sovjetskom invazijom na \u010cehoslova\u010dku. Me\u0111utim, odgovor je uglavnom bio ograni\u010den na diplomatsku osudu, a ne na izravnu intervenciju.<\/p>\n\n\n\n

    U to su vrijeme Sjedinjene Dr\u017eave bile upletene u Vijetnamski rat, koji je oduzeo velik dio njihove vojne i politi\u010dke pozornosti. Dok je administracija predsjednika Lyndona B. Johnsona osudila invaziju i izrazila potporu \u010dehoslova\u010dkom narodu, nije bilo poteza da se vojno intervenira. SAD i njegovi saveznici priznali su da je \u010cehoslova\u010dka unutar sovjetske sfere utjecaja, a svaki poku\u0161aj osporavanja sovjetskih akcija mogao je dovesti do opasne eskalacije Hladnog rata, potencijalno \u010dak i do nuklearnog sukoba.<\/p>\n\n\n\n

    U zapadnoj Europi, vlade i javnost bili su ogor\u010deni sovjetskim postupcima. Prosvjedi su odr\u017eani u ve\u0107im gradovima, a vlade su izdale o\u0161tra priop\u0107enja osu\u0111uju\u0107i invaziju. Me\u0111utim, poput Sjedinjenih Dr\u017eava, zapadnoeuropske zemlje oklijevale su poduzeti bilo kakvu izravnu akciju, shva\u0107aju\u0107i rizike \u0161ireg sukoba.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"
    Demonstracije u Helsinkiju protiv sovjetske invazije na \u010cehoslova\u010dku<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    Sovjetska invazija iznesena je pred Vije\u0107e sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje je nai\u0161la na \u0161iroku osudu. Me\u0111utim, Sovjetski Savez, kao stalna \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti, stavio je veto na sve rezolucije koje su kritizirale njegove postupke. Ovo je istaknulo ograni\u010denja UN-a u suo\u010davanju sa sukobima koji su uklju\u010divali supersile tijekom Hladnog rata.
    <\/p>\n\n\n\n

    Neobi\u010dni saveznici u osudi<\/h2>\n\n\n\n

    Me\u0111u komunisti\u010dkim zemljama Jugoslavija i Rumunjska isticale su se svojim glasnim protivljenjem sovjetskoj invaziji. Jugoslavija je, pod vodstvom Josipa Broza Tita, uvijek odr\u017eavala nezavisniji oblik socijalizma, \u010desto nazivan “titoizam”. Tito se uspje\u0161no odupro sovjetskom utjecaju krajem 1940-ih i zacrtao je politi\u010dki i gospodarski neovisan smjer za Jugoslaviju. Tito je podr\u017eavao Dub\u010dekove reforme i vidio ih je kao legitiman poku\u0161aj stvaranja humanijeg oblika socijalizma. Jugoslavija je osudila invaziju i ponudila politi\u010dku i moralnu podr\u0161ku \u010cehoslova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

    Rumunjska je pod vodstvom Nicolaea Ceau\u0219escua tako\u0111er zauzela neovisan stav. Ceau\u0219escu je bio poznat po svojoj nacionalisti\u010dkoj politici i \u017eelji da potvrdi autonomiju Rumunjske unutar Isto\u010dnog bloka. Sovjetsku invaziju je smatrao kr\u0161enjem nacionalnog suvereniteta i bojao se da bi to moglo predstavljati presedan za sovjetsku intervenciju u drugim zemljama, uklju\u010duju\u0107i Rumunjsku. Ceau\u0219escuova osuda invazije bila je posebno hrabra, s obzirom na to da je Rumunjska formalno jo\u0161 uvijek bila \u010dlanica Var\u0161avskog pakta. Taj mu je stav stekao popularnost u zemlji i inozemstvu kao branitelju nacionalne neovisnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Reakcije Jugoslavije i Rumunjske ukazale su na pukotine unutar komunisti\u010dkog svijeta i jo\u0161 jednom su pokazale da nisu svi komunisti\u010dki \u010delnici bili voljni neupitno slijediti vodstvo Moskve.<\/p>\n\n\n\n

    Naslje\u0111e Pra\u0161kog prolje\u0107a<\/h2>\n\n\n\n

    Pra\u0161ko prolje\u0107e ostaje sna\u017ean simbol borbe za slobodu i ograni\u010denja autoritarne kontrole. Premda je pokret slomljen 1968. njegovi su ideali \u017eivjeli i nadahnjivali budu\u0107e generacije. Tijekom Bar\u0161unaste revolucije 1989. g. \u010cehoslova\u010dka je kona\u010dno postigla politi\u010dku slobodu kojoj se te\u017eilo tijekom Pra\u0161kog prolje\u0107a jer je komunisti\u010dka vladavina okon\u010dana mirnim putem i zemlja je pre\u0161la u demokraciju.<\/p>\n\n\n\n

    Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
      \n
    1. Koji su glavni uzroci nezadovoljstva me\u0111u \u010dehoslova\u010dkim stanovni\u0161tvom prije Pra\u0161kog prolje\u0107a? Kako su ti uzroci povezani s politi\u010dkim i ekonomskim sustavom pod sovjetskim utjecajem?<\/li>\n\n\n\n
    2. Koje su bile klju\u010dne reforme koje je Alexander Dub\u010dek predlo\u017eio i kako su one odra\u017eavale koncept “socijalizma s ljudskim licem”?<\/li>\n\n\n\n
    3. Koje su bile mogu\u0107e dugoro\u010dne posljedice Dub\u010dekovih reformi da su provedene bez intervencije Sovjetskog Saveza?<\/li>\n\n\n\n
    4. Za\u0161to je Sovjetski Savez odlu\u010dio vojno intervenirati u \u010cehoslova\u010dkoj? Koje su bile strahove sovjetskog vodstva u vezi s Pra\u0161kim prolje\u0107em?<\/li>\n\n\n\n
    5. Raspravite o politi\u010dkim ograni\u010denjima i strahovima od eskalacije Hladnog rata koji su utjecali na reakcije zapadnih vlada.<\/li>\n\n\n\n
    6. Analizirajte kako su Jugoslavija i Rumunjska reagirale i za\u0161to su se odlu\u010dile za kritiku Sovjetskog Saveza.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
      <\/div>\n\n\n\n
      \n