{"id":2959,"date":"2024-08-22T16:59:30","date_gmt":"2024-08-22T14:59:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2959"},"modified":"2024-12-19T11:24:32","modified_gmt":"2024-12-19T10:24:32","slug":"zasto-su-norveski-ucitelji-nosili-spajalice-na-odjeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/zasto-su-norveski-ucitelji-nosili-spajalice-na-odjeci\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su norve\u0161ki u\u010ditelji nosili spajalice na odje\u0107i?"},"content":{"rendered":"\n

Godine 1940. nacisti\u010dka Njema\u010dka napala je Norve\u0161ku. Nacisti su htjeli osvojiti norve\u0161ke luke kako bi kontrolirali Sjeverno more i kako bi osigurani nesmetanu dopremu \u017eeljezne rude iz \u0160vedske. Norve\u0161ki kralj Haakon VII. i vlada su pobjegli u London, a Vidkun Quisling, koji je bio lojalan nacistima, se proglasio novim premijerom Norve\u0161ke. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Kad su nacisti preuzeli kontrolu, zabranili su sve politi\u010dke stranke osim Nasjonal Samling (koju je vodio Vidkun Quisling) i prisilili sindikate da prihvate vo\u0111e koje su imenovali nacisti. Njema\u010dka je postala glavni trgovinski partner Norve\u0161ke, ali to nije nadoknadilo izgubljenu trgovinu. Iako su tvornice ostale otvorene, Nijemci su preuzeli ve\u0107inu proizvodnje, ostavljaju\u0107i Norve\u0161ku sa samo 43% vlastite proizvodnje. To je dovelo do ozbiljne nesta\u0161ice hrane i osnovnih potrep\u0161tina, pa su mnogi Norve\u017eani po\u010deli sami uzgajati usjeve i stoku (u parkovima i na svim pogodnim lokacijama). <\/p>\n\n\n\n

Norve\u0161ki u\u010ditelji, u\u010denici i obitelji tiho su se odupirali nacistima, bore\u0107i se obrazovanje i pravdu. Jedan od na\u010dina na koji su pru\u017eali otpor bilo je no\u0161enje spajalica kao simbola zajedni\u0161tva. U\u010ditelji su ih zaka\u010dili za rever, a u\u010denici su ih nosili kao ogrlice ili narukvice. Ovaj mali \u010din pokazao je kako je norve\u0161ki narod ostao ujedinjen, odbijaju\u0107i da ga nacisti\u010dki re\u017eim podijeli.<\/p>\n\n\n\n

\"norveska-spajalica\"<\/figure>
\n

Odakle im ideja da nose spajalice? <\/strong>Na mnogim mjestima na internetu mo\u017ee se prona\u0107i informacija da je spajalica norve\u0161ki izum. To je neto\u010dno jer su se spajalice koristile u SAD-u ve\u0107 od 1860-ih. Norve\u017eanin Johan Vaaler je 1899. izmislio ovakvu spajalicu jer nije znao da sli\u010dan izum ve\u0107 postoji. <\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

Godine 1942. Quisling je naredio u\u010diteljima da se pridru\u017ee nacionalnom sindikatu u\u010ditelja pod kontrolom nacista i da se zakunu na lojalnost njema\u010dkim okupatorima. Tako\u0111er je \u017eelio da norve\u0161ku djecu podu\u010davaju nacisti\u010dkoj propagandi. Tisu\u0107e u\u010ditelja i roditelja protestiralo je pi\u0161u\u0107i pisma, a u roku od dva mjeseca 90% od 14 000 norve\u0161kih u\u010ditelja napustilo je sindikat, \u010dine\u0107i ga nemo\u0107nim.<\/p>\n\n\n\n

Kao odgovor, vlada je zatvorila \u0161kole i prestala pla\u0107ati 10 000 u\u010ditelja. Iako su se suo\u010davali sa siroma\u0161tvom, mnogi su u\u010ditelji nastavili pou\u010davati u privatnim domovima. Nacisti su brutalno uzvratili, uhitili svakog desetog u\u010ditelja koji je istupio iz sindikata. Ti su u\u010ditelji bili strpani u ledene sto\u010dne vagone i poslani u koncentracijske logore, gdje su izgladnjivani, premla\u0107ivani i tjerani na te\u017eak rad. Unato\u010d opasnosti, gra\u0111ani su nastavili podr\u017eavati u\u010ditelje. Dok su ih vlakovi vozili u logore, mje\u0161tani su se okupljali uz tra\u010dnice pjevaju\u0107i im i daju\u0107i im hranu.<\/p>\n\n\n

\n
\"Norve\u0161ki
Norve\u0161ki u\u010ditelji zatvoreni u koncentracijskom logoru Falstad, u blizini Trondheima, zbog odbijanja sudjelovanja u Udru\u017eenju nacisti\u010dkih u\u010ditelja u prolje\u0107e 1942.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Hrabri gra\u0111ani prkosili su nacisti\u010dkim zabranama prosvjeda, zala\u017eu\u0107i se za u\u010ditelje. Unato\u010d mjesecima zlostavljanja, u\u010ditelji su odbili popustiti. Na kraju su se \u0161kole ponovno otvorile, sindikalni mandat je otkazan, a zatvoreni u\u010ditelji pu\u0161teni su na slobodu. \u010cak i nakon povratka u u\u010dionice, ve\u0107ina u\u010ditelja odbila je predavati nacisti\u010dku ideologiju.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denici su tako\u0111er pru\u017eili otpor, inspirirani hrabro\u0161\u0107u odraslih u njihovoj zajednici. Pokazali su svoju lojalnost norve\u0161kom kralju i okrenuli le\u0111a njema\u010dkim vojnicima. Kada su im nacisti\u010dki inspektori ulazili u u\u010dionice, pjevali su domoljubne pjesme. Srednjo\u0161kolci u Oslu odbili su se pridru\u017eiti Nacisti\u010dkom omladinskom pokretu, \u010dak i kada su nacisti odgovorili upadanjem u \u0161kole i premla\u0107ivanjem u\u010denika i nastavnika. Nacisti nisu mogli natjerati mlade da se pridru\u017ee njihovom pokretu, unato\u010d prijetnjama i nasilju.<\/p>\n\n\n

\n
\"Srednjo\u0161kolci
Srednjo\u0161kolci sjede na stepenicama Vestheim \u0161kole za djevoj\u010dice u Oslu, Norve\u0161ka, 1946.\n<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Studenti su tako\u0111er stali protiv nacizma. Prikupljali su obavje\u0161tajne podatke za saveznike i organizirali podzemne grupe otpora. Godine 1943., nakon po\u017eara na Sveu\u010dili\u0161tu u Oslu, Gestapo je uhitio vi\u0161e od 1100 studenata. Dok su neki pu\u0161teni, 700 ih je poslano u \u201ckamp za preodgoj\u201d u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"Arne<\/figure>
\n

Istra\u017ei <\/a>kako je sedamnaestogodi\u0161njak Arne sudjelovao u pokretu otpora u Danskoj.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Norve\u0161ki u\u010ditelji, u\u010denici i roditelji pokazali su ogromnu hrabrost, dokazuju\u0107i da \u010dak i mala djela otpora mogu biti mo\u0107na. Povjesni\u010dari opisuju njihove napore kao zna\u010dajan ideolo\u0161ki poraz nacizma u Norve\u0161koj. <\/p>\n\n\n\n

Norve\u0161ke spajalice nemaju veze sa spa\u0161avanjem \u017didova<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Ovaj primjer ukazuje na mogu\u0107nosti pasivnog otpora. No no\u0161enje spajalica nije bilo povezano s krijum\u010darenjem \u017didova iz Norve\u0161ke ili pokazivanjem solidarnosti s norve\u0161kim \u017didovima. Umjesto toga, bio je to jedan od mnogih mirnih \u010dinova norve\u0161kog nacionalizma i podr\u0161ke kralju Haakonu VII. Ostali \u010dinovi otpora uklju\u010divali su slu\u0161anje stranih vijesti, tiskanje podzemnih novina i no\u0161enje simbola podr\u0161ke Norve\u0161koj. Ti su simboli uklju\u010divali pribada\u010de izra\u0111ene od nov\u010di\u0107a s kraljevim likom, razne “cvjetove odanosti”, simbol “H7” za kralja i spajalice koje su se nosile na jaknama ili kao narukvice. Na\u017ealost nacisti su i u Norve\u0161koj provodili protu\u017eidovsku politiku pa je vi\u0161e od tre\u0107ine od 2.173 norve\u0161kih \u017didova deportirano je i ubijeno. Tijekom tog vremena oko 900 norve\u0161kih \u017didova pobjeglo je u \u0160vedsku uz pomo\u0107 hrabrih gra\u0111ana. Samo 25 se vratilo u Norve\u0161ku nakon rata.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"H7\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\"gaulle\"<\/figure>
\n

Ideja kori\u0161tenja spajalice za ozna\u010davanje otpora potje\u010de iz Francuske. Kop\u010da koja se nosi na reveru ili prednjem d\u017eepu mogla se smatrati “deux gaules”. Fraza “deux gaules” doslovno se prevodi kao “dva stupa”. To bi se moglo metafori\u010dki povezati s imenom generala Charlesa de Gaullea, vo\u0111e Slobodnih francuskih snaga i klju\u010dne osobe u francuskom Pokretu otpora. Spajalica za papir, sa svoja dva savijena kraja, mogla bi se vizualno protuma\u010diti kao dva stupa.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Za\u0161to je nacisti\u010dka Njema\u010dka napala Norve\u0161ku 1940. godine? Koji su bili njihovi ciljevi?<\/li>\n\n\n\n
  2. Objasni tko je bio Quisling i kako je on do\u0161ao na vlast u Norve\u0161koj.<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako su se norve\u0161ki u\u010ditelji, u\u010denici i gra\u0111ani odupirali nacisti\u010dkoj okupaciji? Navedi nekoliko primjera iz teksta.<\/li>\n\n\n\n
  4. Za\u0161to su u\u010ditelji u Norve\u0161koj odbili podu\u010davati nacisti\u010dku propagandu? Koje su posljedice pretrpjeli zbog tog odbijanja?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako su Norve\u017eani koristili spajalice kao simbol otpora? \u0160to su time \u017eeljeli pokazati?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako je no\u0161enje spajalica povezano s Charlesom de Gaulleom i francuskim Pokretom otpora?<\/li>\n\n\n\n
  7. \u0160to misli\u0161, za\u0161to je no\u0161enje spajalica bio u\u010dinkovit na\u010din pasivnog otpora? Kako su takvi simboli mogli utjecati na moral ljudi?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako je Norve\u0161ka, unato\u010d okupaciji i represiji, uspjela o\u010duvati svoj nacionalni identitet?<\/li>\n\n\n\n
  9. Koje druge vrste pasivnog otpora mo\u017ee\u0161 zamisliti da bi ljudi mogli koristiti u sli\u010dnim situacijama danas?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako je otpor norve\u0161kih u\u010ditelja i u\u010denika utjecao na ishod nacisti\u010dkih planova u Norve\u0161koj? \u0160to nam to govori o mo\u0107i obrazovanja i zajedni\u0161tva?<\/li>\n\n\n\n
  11. \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti iz primjera Norve\u0161ke o va\u017enosti civilne hrabrosti i otpornosti u te\u0161kim vremenima?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nacisti\u010dka Njema\u010dka okupirala je Norve\u0161ku 1940. godine. Norve\u017eani su se pasivno odupirali nosiv\u0161i spajalice, odbijaju\u0107i nacisti\u010dku ideologiju i obrazovanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2961,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[182,147,183,573,218,574,350],"class_list":["post-2959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-8-razred","tag-drugi-svjetski-rat","tag-gimnazije","tag-johan-vaaler","tag-nacizam","tag-norveska","tag-otpor"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2959"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8580,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2959\/revisions\/8580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}