{"id":293,"date":"2022-06-02T09:09:54","date_gmt":"2022-06-02T07:09:54","guid":{"rendered":"https:\/\/platforma-klio.com\/?p=293"},"modified":"2024-12-16T10:57:19","modified_gmt":"2024-12-16T09:57:19","slug":"biti-ucitelj-povijesti-vodic-za-prezivljavanje-pocetnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2022\/biti-ucitelj-povijesti-vodic-za-prezivljavanje-pocetnika\/","title":{"rendered":"Biti u\u010ditelj Povijesti – vodi\u010d za pre\u017eivljavanje po\u010detnika"},"content":{"rendered":"\n

U\u010ditelj po\u010detnik prema slu\u017ebenim je pravilima u\u010ditelj koji jo\u0161 nije polo\u017eio stru\u010dni ispit. Neslu\u017ebeno, u\u010ditelj po\u010detnik toliko je dugo dok ne shvati da se tu ne radi o pozivu ve\u0107 o poslu. Biti u\u010ditelj uglavnom je ozbiljan posao u koji treba ulo\u017eiti znatno vi\u0161e od 22 ili 24 sata koliko vam pi\u0161e u tjednim zadu\u017eenjima<\/a>. Gotovo uvijek treba i vi\u0161e od onih tridesetak minuta koliko vam je prema satnici odre\u0111eno za pripremu. I svi ti ulo\u017eeni sati samo potvr\u0111uju da se radi o ozbiljnome poslu. To \u0161to volite svoj posao, ne zna\u010di da je poziv, ne zna\u010di da vas je neko bo\u017eansko nevidljivo bi\u0107e pozvalo u slu\u017ebu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2022). Biti u\u010ditelj povijesti \u2013 vodi\u010d za pre\u017eivljavanje po\u010detnika. Pou\u010davanje povijesti<\/em>, I(1), 47\u201359.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee vam se ponekad i ne svi\u0111ati, ali \u010dim za\u0111ete u zonu mr\u017enje, po\u010dnite razmi\u0161ljati o promjeni profesije. Premda mrzim taj naziv, uvijek postoji realni sektor, u kojemu trava nije uvijek zelenija. U literaturi postoje razna razmi\u0161ljanja o tome \u0161to zna\u010di biti dobar u\u010ditelj. Definicije idu u vi\u0161e smjerova, ovisno o tome pi\u0161e li taj rad pedagog, u\u010ditelj, ekonomist, predstavnik ministarstva ili netko tre\u0107i. Meni se zgodnom u\u010dinila definicija da biti dobar u\u010ditelj zna\u010dilo poku\u0161ati ostvariti harmoniju u\u010diteljeve li\u010dnosti i kompetencija, stavova i uvjerenja koja uspje\u0161no odgovaraju na izazove okoline<\/strong> (Korthagen u Vanek i ostali, 2021).<\/p>\n\n\n\n

\u0160e\u0161ir, cipele i ostalo tu\u0111e<\/h2>\n\n\n\n

Po\u010detnik sam bio prije 17 godina. Odmah sam punio satnicu na tri \u0161kole, imao razredni\u0161tvo, povijesnu grupu, radio s u\u010denicima s posebnim potrebama, pripremao u\u010denike za natjecanja, pripremao se za stru\u010dni ispit, dakle, sve \u0161to mo\u017eete zamisliti. Od onda sam pro\u0161ao kroz pet \u0161kola, gradskih i seoskih, osnovnih, srednje strukovne i gimnazije. Radio sam u \u0161koli u kojoj je vladao mobing, zaratio s ravnateljicom i zbog toga bio na policiji, sudu i prijekom sudu vi\u0161ega savjetnika. Dio svoga iskustva uz pomo\u0107 nekoliko kolegica i kolega preta\u010dem u ovaj tekst.<\/p>\n\n\n\n

U\u010ditelj u \u0161koli mijenja \u0161e\u0161ire i stavlja se u tu\u0111e cipele svakih par minuta. Iako uvijek igramo ulogu u\u010ditelja, to podrazumijeva komunikaciju i razumijevanje mnogih drugih. Tu su, naravno, u\u010denici, kolege u\u010ditelji, stru\u010dni suradnici, osoblje \u0161kole, roditelji u\u010denika i razni gosti koji povremeno paradiraju kroz \u0161kolu. \u010cestitam na diplomi! Pre\u017eivjeli ste jo\u0161 jedan niz \u0161trebanja hrpe povijesnih podataka. \u010cestitam i na poslu koji ste prona\u0161li pametno uz strana\u010dku iskaznicu ili uz pomo\u0107 ro\u0111aka i kumova ili ba\u0161 potpuno slu\u010dajno. Sad slijedi onih \u010detrdesetak godina radnoga sta\u017ea ili koliko ve\u0107 izdr\u017eite u \u0161koli. Rad u \u0161koli zna biti ispunjavaju\u0107e iskustvo, ali i izvor frustracija, visokoga tlaka, bolesti jetre i sl.<\/p>\n\n\n\n

Komi\u010dar Chris Rock je u specijalu za Netflix pri\u010dao o tome kako zavaravamo djecu kad im govorimo da mogu postati bilo \u0161to po\u017eele. On tvrdi da svoje k\u0107eri priprema za \u0161kolu tako da ih osvijesti da nakon \u0161to napuste vrata roditeljske ku\u0107e vi\u0161e nikoga nije briga za njih. Prepu\u0161tene su same sebi i svojim sposobnostima. Tako je zapravo i s u\u010diteljima. Nemojte se zavaravati da postoje obostrani odnosi izme\u0111u vas i svih malih i velikih u \u0161koli. Mo\u017eete se nadati da ste poput Robina Wiliamsa u Dru\u0161tvu mrtvih pjesnika inspirirali svoje u\u010denike, ali vjerujte da \u0107e kod prve opasnosti ili problema u\u010denici zaboraviti va\u0161e prijateljstvo i zaigrati na egoisti\u010dnu kartu samoodr\u017eavanja. Zato je va\u017eno, koliko kod je to mogu\u0107e, prema svima u \u0161koli, od u\u010denika, preko zaposlenika \u0161kole do roditelja biti maksimalno profesionalan u svakoj mogu\u0107oj prilici. Tako si ne\u0107ete otvoriti bokove za iznenadne napade ili zasjede ako\/kad zagusti.<\/p>\n\n\n\n

I prije nego krenemo dalje, jo\u0161 jedna va\u017ena napomena. Povijest nije najva\u017enija stvar na svijetu ni u \u0161koli.<\/strong> Znam da za ovo ne\u0107u dobiti plus bodove za mistera simpati\u010dnosti, ali ima va\u017enijih predmeta od Povijesti. Mislim da je va\u017enije da u\u010denici nakon \u0161kole znaju Hrvatski jezik, barem jedan strani jezik i da im Matematika omogu\u0107i osnove financijske pismenosti (da si jednoga dana znaju izra\u010dunati ratu kredita). Nizanje hrvatski knezova zapravo je u istoj razini korisnosti kao skok preko kozli\u0107a. Vje\u0161tine koje bi mogli uvje\u017ebati na Povijesti kombiniraju se s drugim predmetima. Imajte na umu da u\u010denici imaju desetak predmeta, isto toliko u\u010ditelja, zadataka, projekata, zada\u0107a i aktivnosti. Uz to bore se s izazovima odrastanja, socijalizacije i svakodnevice dru\u0161tva koje juri sto na sat. Nastava povijesti ne ovisi o kurikulumu, ud\u017ebenicima, inventaru \u0161kole i drugim faktorima. O tome kakva \u0107e nastava biti najva\u017eniju ulogu ima u\u010ditelj.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detni\u010dke godine obilje\u017eene su pre\u017eivljavanjem. Nije sramota to priznati. Fakultet nas sigurno nije pripremio, niti nas mo\u017ee pripremiti, za kompleksnu i zahtjevnu u\u010diteljsku svakodnevicu. Uz sve napore va\u017eno je \u0161to prije po\u010deti sa samorefleksijom. Kao \u0161to je Turk-Prese\u010dki (2021) napisala, samorefleksija nastavnika najbolji je na\u010din za analizu i procjenu vlastite nastavne prakse. Uzmite neki rokovnik ili aplikaciju i doslovno vodite dnevnik. Pi\u0161ite \u0161to vam je uspjelo i, jo\u0161 va\u017enije, bilje\u017eite ono \u0161to nije. Turk-Prese\u010dki savjetuje da obratite pozornost na \u010detiri elementa: svrha pou\u010davanja, proces pou\u010davanja, materijali i tehnika te, naposljetku, reakcije i potrebe u\u010denika. Ako ne stignete to u\u010diniti na dnevnoj razini, uhvatite ne\u0161to vremena kroz vikend. Nemojte ostavljati refleksiju na du\u017ee razdoblje jer \u0107ete zaboraviti dobro i lo\u0161e. Faza pre\u017eivljavanja ispremije\u0161ana je razdobljima entuzijazma, razo\u010darenja, refleksije i ponovnoga vra\u0107anja. To je zapravo kru\u017eni proces koji se kotrlja cijeli radni vijek. Entuzijasti\u010dnost se u mnogim listama navodi kao po\u017eeljna u\u010diteljska osobina. Kako bi se ponovno vratili u tra\u010dnice, va\u017eno je imati trenutke isklju\u010denja. Va\u017eno je na\u0107i metodu pra\u017enjenja, bilo da se radi o \u0161etnji, planinarenju, sun\u010danju, bin\u0111anju neke serije, \u010dokoladi ili drugim veselim porocima.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Oduvijek sam smatrala da nastava povijesti otvara velike mogu\u0107nosti u radu s djecom. Povijest je mnogo vi\u0161e od suhoparnih \u010dinjenica, zanimljivijih koncepata, lente vremena i upitnih statistika. Nastavnik povijesti u radu s djecom mo\u017ee razgovarati o \u010distoj biti (sr\u017ei) problema koji nas danas okru\u017euju, bili oni dru\u0161tvene, ekonomske, medicinske, ekolo\u0161ke ili bilo kakve druge prirode, te tako izgraditi i o\u010dvrsnuti najva\u017enije kvalitete koje osoba posjeduje. Povijest kao predmet u \u0161koli mo\u017ee i trebao bi objediniti sve ostale nastavne predmete. \u010cesto to i \u010dini, i to mnogo prije nego \u0161to se sami u\u010denici susretnu s istima. Stavimo se u situaciju: u\u010denici petoga razreda u sklopu nastavne jedinice Rimski svijet u\u010de o Rimskoj Republici, razvoju Rima i njegovoj ekspanziji. Ovakva jedinica otvara pitanja: \u201eU kakvoj se situaciji nalaze rimski gra\u0111ani?\u201c, \u201eU kakvoj se situaciji nalaze stanovnici teritorija na koje se Rim \u0161iri?\u201c, \u201e\u0160to se doga\u0111a sa zarobljenicima rata?\u201c, \u201e Kako biste objasnili pojam ropstva?\u201c, \u201ePostoji li ropstvo danas?\u201c\u2026 Navedena nastavna jedinica pitanja nose veliku moralnu i eti\u010dku vrijednost, obuhva\u0107aju ljudsko-pravnu, politi\u010dku, kulturalnu, gospodarsku i ekonomsku dimenziju, a govore o pro\u0161losti jednako kao i o sada\u0161njosti. U ovakvome na\u010dinu rada vrlo je va\u017ena suradnja izme\u0111u samih nastavnika. Me\u0111upredmetnu korelaciju najlak\u0161e je posti\u0107i upravo u predmetu povijesti, no samo ako mo\u017eemo posti\u0107i dogovor s ostalim kolegama u \u0161koli. Moje je jedino o\u010dekivanje od kolega s kojima \u0107u raditi suradnja u kojoj se razvijamo profesionalno. Otvorenost, razumijevanje, razgovor, spremnost na suradnju u zajedni\u010dkome cilju da \u0161kolu i nastavu u\u010dinimo mjestom dostojnim u\u010denika. U\u010denike ne mo\u017eemo birati, svaki od njih individua je za sebe, a to je istovremeno i predivno i zastra\u0161uju\u0107e. Svaki od na\u0161ih u\u010denika osoba je s vlastitim iskustvima, \u017eeljama, mogu\u0107nostima, ciljevima\u2026 Uvijek sam se vodila idejom da u\u010denik postane predmetom u\u010denja. \u0160to to konkretno zna\u010di? To zna\u010di da se ja kao nastavnik prilago\u0111ava u\u010deniku u svakome aspektu koji je potreban, \u0161to \u010desto nadilazi podru\u010dje vlastitih stru\u010dnih kompetencija. Vjerujem kako je ova spoznaja izrazito va\u017ena za svakoga nastavnika. Kad ju samostalno pojmimo, mo\u017eemo razumjeti istinsku bit na\u0161e profesije, a to je biti \u010dovjekom.<\/p>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Ivona\"
Ivona Bari\u010devi\u0107, studentica nastavni\u010dkoga smjera jednopredmetne povijesti, II. godina diplomskoga studija (Filozofski fakultet u Zagrebu)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Kultura \u0161kole<\/h2>\n\n\n\n

Vesnica Mlinarevi\u0107, dekanica Kineziolo\u0161koga fakulteta Osijek, kulturu \u0161kole definira kao skup vrijednosti, normi, uvjerenja, rituala i tradicija odgojno-obrazovne ustanove koja je dio op\u0107e kulture i vrijednosnoga sustava u cjelini. Kultura \u0161kole \u010dini cjelokupno ozra\u010dje, od ustroja i okru\u017eenja, preko sudioni\u0161tva i odnosa, do samostalnoga pona\u0161anja odgovornih pojedinaca (Peko i ostali, 2014). Ve\u0107 i sama definicija ukazuje na \u0161irinu i slo\u017eenost odnosa koji postoje u \u0161koli, me\u0111u sudionicima obrazovnoga procesa i okoline koja sura\u0111uje ili utje\u010de na \u0161kolu. Kultura \u0161kole uklju\u010duje pojedince i sve \u0161to pojedinci \u010dine kako bi unaprijedili odgojno-obrazovni proces.<\/p>\n\n\n\n

Interakcija sudionika odgojno-obrazovnoga procesa trebala bi, prije svega, biti podr\u017eavaju\u0107a i motiviraju\u0107a kako bi se stvorila pozitivna klima za pou\u010davanje i u\u010denje. Ipak, ponekad se me\u0111u pojedincima u \u0161koli javljaju odnosi koji negativno utje\u010du na pojedinca. Stariji kolege \u010desto dijele iskustvo mla\u0111ima da ne treba dizati glavu iznad prosjeka, tj. da se treba odr\u017eavati na povr\u0161ini vode. Ako se glava digne previsoko, netko bi nas mogao udariti ili poklopiti, a ako pak zaronimo ispod povr\u0161ine, mogli bi zaglaviti. Takve komentare treba uzeti s dozom opreza. \u0160oji\u0107, lik \u0161efa iz \u010desto repriziranoga jugoslavenskog filma Tesna ko\u017ea, poznat je po sloganu Ne cveta cve\u0107e ni u na\u0161e preduze\u0107e. Me\u0111u kolegama u zbornici ponekad se razvija pomalo konkurentski odnos u pitanju odnosa prema drugim kolegama, u\u010denicima, njihovom uspjehu ili pak glede profesionalnoga napretka. \u010cak i me\u0111u \u0161kolama postoji konkurentski odnos po pitanju uspje\u0161nosti na natjecanjima ili me\u0111u srednjim \u0161kolama oko privla\u010denja novih u\u010denika. Unato\u010d tome \u0161to bi takve pojave mogle imati i motivacijski faktor, one \u010de\u0161\u0107e doprinose frustraciji i nezadovoljstvu na poslu.<\/p>\n\n\n\n

Skriveni kurikulum<\/h2>\n\n\n\n

S kulturom \u0161kole usko je povezan skriveni kurikulum. Za razliku od predmetnih, me\u0111upredmetnih, \u0161kolskih i drugih vrsta slu\u017ebenih kurikuluma, skriveni kurikulum odnosi se na nepisane vrijednosti i pona\u0161anja u \u0161koli. Skriveni kurikulum mo\u017ee dovesti do pozitivnoga ili negativnoga odgoja i obrazovanja (Peko i ostali, 2014: 156). Vrijednosti skrivenoga kurikuluma mogu se prepoznati kroz projekte koje \u0161kola provodi, aktivnosti u kojima sudjeluje u zajednici, \u0161to se isti\u010de kao vrijedno na zidovima, u izlo\u017ebenim prostorima i oglasnim plo\u010dama, \u0161to ravnatelj, stru\u010dni suradnici i drugi u\u010ditelji nagla\u0161avaju u me\u0111usobnim razgovorima oko funkcioniranja \u0161kole. Skriveni kurikulum odnosi se i na dru\u0161tvene norme i socijalne vje\u0161tine koje se potenciraju u odre\u0111enoj \u0161koli i od odre\u0111enih pojedinaca. Pogledajte koje se aktivnosti podupiru u \u0161kolskome kurikulumu, \u0161to se isti\u010de na web-stranicama ili profilima dru\u0161tvenih mre\u017ea \u0161kole, ima li kakvih informacija u medijima, kako \u0161kola reagira i \u0161to radi u vrijeme vjerskih blagdana (odlazak u crkvu, dolazak sve\u0107enika u \u0161kolu itd.), nacionalnih praznika, obljetnica, spomendana i sl., dolaze li u \u0161kolu mjesni politi\u010dari, odlazi li \u0161kolski zbor negdje uveli\u010dati neki doga\u0111aj ili se tra\u017ei nazo\u010dnost u\u010denika i\/ili u\u010ditelja pri nekome obilje\u017eavanju?<\/p>\n\n\n\n

Skriveni kurikulum djeluje ne samo na odgojno-obrazovne djelatnike ve\u0107 i na u\u010denike. Sadr\u017ei ono \u0161to se o \u0161koli, obrazovanju, me\u0111uljudskim odnosima mo\u017ee nau\u010diti izme\u0111u redova. Kako se pona\u0161ati prema u\u010diteljima? Kakve su njihove dobre i lo\u0161e osobine na koje treba primjereno reagirati? \u0160to pojedini u\u010ditelj cijeni, koje vrijednosti on isti\u010de i \u0161to je moje po\u017eeljno i specifi\u010dno pona\u0161anje prema njemu ili njoj? Kako se pona\u0161ati u u\u010dionici, na hodniku ili izvan \u0161kole? Kako se pona\u0161ati prema drugim u\u010denicima, prema starijim ili mla\u0111im u\u010denicima, koje je moje mjesto u hranidbenome lancu?<\/p>\n\n\n\n

Hranidbeni lanac bitan je i za u\u010ditelja po\u010detnika ili novoga u \u0161koli. U zbornici \u0107ete lako naletjeti na minu popularno zvanu ovo je moje mjesto. Iako zvu\u010di banalno, pitanje o tome gdje tko sjedi u zbornici, ima svoju te\u017einu. Unutar u\u010diteljskoga kolektiva stvaraju se klike. Te su ekipice obi\u010dno razdvojene na razrednu i predmetnu nastavu, potom po radnome iskustvu ili starosti ili pak po grupama predmeta. Naravno, i po rodu, gdje \u0107e se mu\u0161ka ekipa, bez obzira na dob ili struku, grupirati kao ugro\u017eena vrsta. I tako ugro\u017eeni biti glasni iz zadnje klupe na u\u010diteljskom vije\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Svatko od nas druga\u010dija je osoba i to nas u svakome smislu oblikuje i kao u\u010ditelje. Od vlastite osobnosti ne treba bje\u017eati i glumiti ne\u0161to \u0161to nismo jer u\u010denici to vrlo brzo shvate, a onda se tek borimo s neautenti\u010dno\u0161\u0107u \u010dime gubimo i vjerodostojnost \u0161to dovodi do problema kao \u0161to su nedisciplina i nepo\u0161tivanje autoriteta.<\/p>\n\n\n\n

Na prvome satu povijesti u\u010denici i ja razgovaramo o osobinama koje ih krase. Zavr\u0161im razgovor govore\u0107i o svojim osobinama i ka\u017eem im da je iskrenost ne\u0161to na \u010demu se jedino mogu graditi dobri odnosi. Iskreni nastup i emociju u\u010denici prepoznaju i shva\u0107aju da na\u0161 odnos mo\u017ee biti kvalitetan ako \u0107emo svi postupati na takav na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Mladi kolege i kolegice mo\u017eda misle da \u0107e svoj u\u010diteljski autoritet izgraditi na sigurnoj udaljenosti od u\u010denika, iza nevidljivoga oklopa nepristupa\u010dnosti i ozbiljnosti. Mene je iskustvo nau\u010dilo da kad u\u010denici shvate da smo bi\u0107a koja su tu\u017ena, vesela, umorna, gladna, nenaspavana, s problemima poput zagubljenoga mobitela ili klju\u010da to je znak da u razredu postoji ta potrebna bliskost, prihva\u0107enost, uklju\u010divost nu\u017ene za kvalitetan obrazovni proces i sve njegove etape od uvodne motivacije do vrednovanja.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju nastavne godine ne treba se bojati dati u\u010denicima mogu\u0107nost evaluacije nastave koju ste odr\u017eavali tijekom te godine. Zanimljivo je uspore\u0111ivati rezultate evaluacija od 5. do 8. razreda. Tako Vi kao u\u010ditelj mo\u017eete samo rasti.<\/p>\nManuela Kujund\u017ei\u0107, prof. (23 godine sta\u017ea)<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Skriveni kurikulum odnosi se i na one poruke koje u\u010ditelj \u0161alje u\u010denicima ispod stola \u2013 o me\u0111uljudskim odnosima u \u0161koli, kakav je njegov pogled na svijet i vrijednosti dru\u0161tva u kojemu \u017eivimo. To, na\u017ealost, mogu biti i poruke vezane uz povijesne doga\u0111aje, odnosno narative koji se mo\u017eda razlikuju od slu\u017ebenih narativa u kurikulumu ili ud\u017ebenicima. Neizre\u010dene poruke prenose se i pona\u0161anjem u\u010ditelja, odijevanjem, stilom, subkulturom i sudjelovanjem u izvan\u0161kolskim aktivnostima. Hrvatska je iznimno mala zemlja i te\u0161ko je u svakodnevici izvan \u0161kole ostati nezamije\u0107en u nekome svojem pona\u0161anju. Tome svakako pridonose i dru\u0161tvene mre\u017ee na kojima smo aktivni.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dni ispit<\/h2>\n\n\n\n

Stru\u010dni ispit posljednja je prepreka prije stalnoga uhljebljenja u \u0161koli. Mo\u017eete to i krivo shvatiti, no nakon polo\u017eenoga stru\u010dnog ispita nema stvarnih zapreka da u nekoj \u0161koli ne ostanete do stjecanja uvjeta za mirovinu. Naravno, ako uglavnom po\u0161tujete zakone, pravilnike i nikome (od zna\u010daja) ne stanete na \u017eulj. Za sve one koji na\u0161 poziv smatraju pozivom, to je finalni korak prema ostvarenju \u017eivotnoga sna. Oko stru\u010dnoga ispita nema previ\u0161e pametovanja. Za polaganje stru\u010dnoga dijela postoje upute, literatura i priru\u010dnici kao i gomila skripti na internetu. Pri kreiranju oglednoga sata pitajte za savjet i mentora\/mentoricu u \u0161koli u kojoj pola\u017eete, ali i vi\u0161ega savjetnika\/savjetnicu koji vode postupak. Igor Niki\u010di\u0107, ravnatelj jedne slavonske \u0161kole, nagla\u0161ava da uvijek trebate postaviti pitanja savjetnicima i da pritom budete pristojno dosadni. Tako \u0107ete pokazati dozu pokornosti koja se, na\u017ealost, tra\u017ei u tome postupku. To ponekad mo\u017ee biti dvosjekli ma\u010d, ali barem \u0107ete mo\u0107i re\u0107i da vam je neki savjet do\u0161ao s to\u010dno odre\u0111enoga mjesta. Svakako u komunikaciji koristite elektroni\u010dku po\u0161tu kako biste ostavili pisani trag. Ne uspijete li polo\u017eiti stru\u010dni ispit iz prve, mo\u017eete tra\u017eiti izuze\u0107e odre\u0111enoga savjetnika ili savjetnice ako smatrate da ste zakinuti. To omogu\u0107uje da stru\u010dni ispit sljede\u0107i put pola\u017eete kod druge osobe. Tijekom pripravni\u010dkoga sta\u017ea obavezno nazo\u010dite seminaru za pripravnike u organizaciji vi\u0161ih savjetnika.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161i savjetnici<\/h2>\n\n\n\n

Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (2006) propisuje da stru\u010dne poslove Agencije obavljaju savjetnici i vi\u0161i savjetnici. Za vi\u0161ega savjetnika mo\u017ee biti izabrana osoba koja ima odgovaraju\u0107u stru\u010dnu spremu i 7 godina radnoga iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima. Statut Agencije za odgoj i obrazovanje (2007) \u010dlankom 9. definira pru\u017eanje stru\u010dno-savjetodavne pomo\u0107i za konkretne probleme u pou\u010davanju i u\u010denju, predlaganje u\u010dinkovitih razvojnih strategija i smjernica te davanje uputa odgojno-obrazovnim ustanovama \u0161to uklju\u010duje u\u010ditelje i nastavnike. Stru\u010dnu pomo\u0107 ustanovama i osobama pru\u017eaju savjetnici. \u010clanak 10. predvi\u0111a stru\u010dno-pedago\u0161ki nadzor uvidom u rad (\u2026) odgojno-obrazovnih radnika. Postupak i \u0161to se sve provjerava tijekom nadzora definirano je \u010dlancima od 11. do 16. Statutom o izmjenama i dopunama Statuta Agencije za odgoj i obrazovanje (2011) navedeni su \u010dlanci dora\u0111eni. Statut i izmjene statuta dostupne su na internetskoj stranici Agencije.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Vi ste u\u010ditelji povijesti, a povijest je u\u010diteljica \u017eivota, ako je vjerovati kolegi Ciceronu; trebali biste, dakle, znati puno toga o \u017eivotu. Me\u0111utim, tek kad u\u0111ete u obrazovni sustav, kad uberete sta\u017ea barem za prvu jubilarnu, shvatite koliko je \u017eivot u\u010ditelja povijesti u hrvatskom \u0161kolstvu bremenit i izazovan, a pou\u010davanje povijesti u Hrvatskoj, vi\u0161e nego bilo kojeg drugog predmeta, podlo\u017eno pritiscima i dnevnopoliti\u010dkim fluktuacijama. Budu\u0107i da Hrvati toliko vole povijest da u njoj i \u017eive, nemojte se za\u010duditi ako mnogi roditelj ili op\u0107inski na\u010delnik o va\u0161em poslu bude znao kudikamo vi\u0161e od vas.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to vam kao stariji kolega mogu preporu\u010diti jest ovo: nemojte u\u010denicima servirati gotove istine, nego ih nau\u010dite analizirati izvore, izvoditi zaklju\u010dke i donositi samostalne sudove. Nemojte inzistirati na dataciji do u svaku godinu, nego na procesima. Aktualizirajte kad god se mo\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Predajete predmet koji, vi\u0161e nego bilo koji drugi, poti\u010de razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja \u2013 poti\u010dite kriti\u010dko promi\u0161ljanje u\u010denika, pou\u010dite ih da je svaki dru\u0161tveni segment podlo\u017ean propitkivanju i da ne prihva\u0107aju dogme.
Ako bude dana kad vam se \u010dini da je uzalud, \u010dak ako i jest uzalud, ne odustajte; ta mladost je sve \u0161to je ovoj zemlji ostalo.<\/p>\nIvan Planti\u0107, prof. (16 godina sta\u017ea)<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Posao vi\u0161ih savjetnika opisan je u \u010dlanku 4. Zakona o AZOO-u i uklju\u010duje (izdvojeno samo \u0161to se odnosi izravno na u\u010ditelje): stru\u010dnu pomo\u0107 i upute, organiziranje i provo\u0111enje stru\u010dnoga usavr\u0161avanja, provo\u0111enje stru\u010dnih ispita, provo\u0111enje postupaka stru\u010dnoga napredovanja, davanje mi\u0161ljenja o programima (poput raznih projekata, izlo\u017ebi ili filmova koji pogre\u0161no misle da mogu postati dio predmetnoga kurikuluma), obavljanje stru\u010dno-pedago\u0161koga nadzora, sudjelovanje u organizaciji i provo\u0111enju natjecanja i dr. Zvu\u010di sveobuhvatno i prili\u010dno dobro, zar ne? Problem nastaje zato \u0161to je izuzetno te\u0161ko prelomiti sve navedene poslove na \u010detiri savjetnika. Ta magi\u010dna \u010detvorka trebala bi skrbiti o okvirno 1600 zaposlenih u\u010ditelja i nastavnika na cijelome teritoriju Hrvatske. I to uz minimalna sredstva koja se izdvajaju za usavr\u0161avanje i uz kori\u0161tenje javnoga prijevoza. Vjerojatno svima zastane knedla u grlu pri spomenu javnoga prijevoza u Hrvatskoj. Opseg poslova je tolik da uz provedbu svih ostalih poslova realno najmanje vremena ostane za savjetovanje u\u010ditelja. U dijelu slu\u010dajeva, da nema stru\u010dnih ispita, manje ambiciozni u\u010ditelji nikad ne bi ni vidjeli svojega savjetnika\/savjetnicu.<\/p>\n\n\n\n

Odnos prema u\u010diteljima ovisi o osobnosti i socijalnim kompetencijama vi\u0161ih savjetnika. Polazimo od uvjerenja da su savjetnici stru\u010dni i dobronamjerni te da eventualni otkloni od toga nisu pravilo ve\u0107 iznimka. Svaki Don Quijote zna da se na pona\u0161anje ili postupak savjetnika mo\u017ee \u017ealiti. A uz navedenu knji\u017eevnu asocijaciju dodat \u0107u i poznati Krle\u017eine Balade Petrice Kerempuha (onaj dio o pravici).<\/p>\n\n\n\n

Usavr\u0161avanje<\/h2>\n\n\n\n

Usavr\u0161avanje je obvezni dio na\u0161ega posla. U\u010ditelji po\u010detnici aktivnije sudjeluju u stru\u010dnim usavr\u0161avanjima, posebno povezanima s pou\u010davanjem u\u010denika s posebnim potrebama te multikulturalnim i vi\u0161ejezi\u010dnim temama (OECD, 2019). Usavr\u0161avati se mo\u017eete osobno i institucionalno. Osobno se usavr\u0161avati zna\u010di pona\u0161ati se kao digitalni hr\u010dak koji skuplja tone materijala po svojim diskovima ili oblacima. Nadam se i na USB stickovima koji nestaju poput \u010darapa u perilici.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, u Hrvatskoj nema nekih \u010de\u0161\u0107ih objava periodike ili knjiga koje bi ba\u0161 pokrivale pou\u010davanje povijesti pa je potrebno gledati i malo \u0161ire u podru\u010dje dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih i odgojno-obrazovnih znanosti. Institucionalno usavr\u0161avanje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje, MZO i druge dr\u017eavne ustanove (druga ministarstva, centri, instituti, agencije, fakulteti i ba\u0161tinske ustanove). Redovni seminari za nastavnike povijesti na nacionalnoj razini su edukacija o holokaustu svakoga sije\u010dnja i o Domovinskome ratu (obi\u010dno u vrijeme proljetnih praznika). Povremeno se ukazuje simpozij o nastavi povijesti \u2013 sedmo izdanje bilo je 2021. g., \u0161esto 2015. g., a peto 2011. g. Na\u017ealost, zbog nepreglednosti internetske stranice AZOO-a te\u0161ko je prona\u0107i detalje ili pak eventualne materijale koji su ostali nakon tih simpozija. Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s vremena na vrijeme organizira kongres hrvatskih povjesni\u010dara (2012., 2016., 2020., 2021.). Neredovitost ili nepravovremena najava takvih ve\u0107ih skupova u\u010diteljima ote\u017eava bijeg iz \u0161kole odnosno pravovremenu najavu ravnatelju \u0161kole da \u017eelite nekamo oti\u0107i na usavr\u0161avanje. A o tome bijegu \u0107u uskoro. A ako ste bili dobri, mo\u017eda \u0107ete vidjeti i \u0160trumpfove (\u010ditaj Erasmus mobilnosti). Sre\u0107om, informacije o slu\u017ebenim edukacijama morate tra\u017eiti samo na dvije stranice \u2013 EttaEdu i EMA.<\/p>\n\n\n\n

Svakako preporu\u010dujem seminar o holokaustu jer \u0107ete na njemu, ako vam se ta tema previ\u0161e i ne svi\u0111a, \u010duti najvi\u0161e konkretnih metodi\u010dkih savjeta koji se mogu primijeniti i na druge teme. Zahvaljuju\u0107i dugogodi\u0161njoj suradnji s me\u0111unarodnim institucijama i trudu vi\u0161e savjetnice Lorande Mileti\u0107, usavr\u0161avanje pou\u010davanja o holokaustu mo\u017eete nastaviti na institutu Yad Vashem u Jeruzalemu, Memorialu de la Shoah u Parizu ili u nekoj od partnerskih ustanova preko bare. Broj mjesta za sudionike obi\u010dno je ograni\u010den i lako se dogodi da se morate prijaviti vi\u0161e puta, tj. nemojte odustati nakon prve odbijenice. Radite i poka\u017eite da ne\u0161to znate odraditi kako bi bili konkurentniji na sljede\u0107emu natje\u010daju.<\/p>\n\n\n\n

Lokalna razina su \u017eupanijska stru\u010dna vije\u0107a. To je ona skupina va\u0161ih pametnih kolega iz \u017eupanije od kojih oko dvije tre\u0107ine vi\u0161e-manje redovito pohode va\u0161a povremena okupljanja. Zahvaljuju\u0107i nedostatku financija, voditelji \u017eupanijskih stru\u010dnih vije\u0107a gotovo da i ne mogu dovesti predava\u010da izvana (izvan va\u0161ega vije\u0107a). \u017dupanijska vije\u0107a prilika su za skupljanje bodova za napredovanje u struci pa tu imate \u010destu rotaciju poznatih lica. To je prilika za tap\u0161anje po ramenu bez zna\u010dajnije kritike ili konstruktivnih savjeta. Bez straha se javite da odr\u017eite neko predavanje kako bi zaradili barem sarkasti\u010dan osmijeh. Tu barem mo\u017eete biti sigurni da ste pod staklenim zvonom dok uvje\u017ebavate javni nastup.<\/p>\n\n\n\n

Uz ve\u0107 navedene prilike za usavr\u0161avanje povremeno su dostupne konferencije, seminari i sli\u010dne aktivnosti u organizaciji udruga, platformi ili nekih me\u0111unarodnih projekata i sl. Svakako preporu\u010dujem pra\u0107enje aktivnosti Euroclia, europske organizacije nastavnika povijesti, koji redovito provode usavr\u0161avanja u\u017eivo i online. \u0160to se online usavr\u0161avanja ti\u010de (webinar, te\u010daj, MOOC, podcast, itd.), prilika je sve vi\u0161e i postaje sve te\u017ee pratiti tko, gdje i kako. Na\u017ealost, nema druge do pretplate na njihove newslettere, pra\u0107enje dru\u0161tvenih profila i drugih outleta. Redovite aktivnosti, seminare i ljetne \u0161kole imaju organizacije Centropa i Yahad in Unum.<\/p>\n\n\n\n

\"Budu\u0107e<\/figure>
\n

Po pitanju permanentnog usavr\u0161avanja svakako pogledajte \u0161to vam nudimo u Edukacijama na Clionaut Akademiji<\/a>. <\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\n

Prvih nekoliko godina u\u010diteljskoga rada vrijeme je u kojemu tra\u017eimo\/izgra\u0111ujemo svoj u\u010diteljski stil. Dok to \u010dinimo, sigurno i svjesno i nesvjesno preuzimamo pojedina obilje\u017eja i na\u010dine rada koje smo kao u\u010denici do\u017eivjeli u u\u010dionici. Prirodno je ugledati se na osobe koje do\u017eivljavamo kao uzore, a nakon mnogo godina \u0161kolovanja svatko od nas susreo se s velikim brojem u\u010denika i nastavnika koji mogu slu\u017eiti kao inspiracija pri stvaranju vlastitoga u\u010diteljskog stila. I dok smo ne\u0161to od svojih uzora usvojili i implementirali nesvjesno, vrijedi se prisjetiti i analizirati konkretne metode i na\u010dine rada pa ih isprobavati ili modificirati. Ipak, mnogo je te\u017ee kad osim svojega obrazovnog stila poku\u0161avamo graditi i onaj odgojni, ali na\u0161 obrazovni rad neodvojiv je od odgojnoga i zato veliku pozornost trebamo posvetiti na\u010dinu na koji se ophodimo prema svojim u\u010denicima. Ponekad je taj dio na\u0161ega posla izrazito zahtjevan.<\/p>\n\n\n\n

U\u010dionicu uvjetno mo\u017eemo shvatiti kao pozornicu i gledali\u0161te pri \u010demu je granica izme\u0111u tih elemenata mnogo fluidnija u u\u010dionici nego u kazali\u0161tu. Me\u0111utim, pri ulasku u u\u010dionicu moramo osvijestiti da sve \u0161to \u010dinimo i sve \u0161to govorimo, slu\u0161aju i gledaju djeca razli\u010ditih sposobnosti i interesa pa \u0107e i njihov do\u017eivljaj onoga \u0161to se doga\u0111a u u\u010dionici biti razli\u010dit. Sukladno tome, interpretacije i reinterpretacije vi\u0111enoga i re\u010denoga u u\u010dionici mogu se zna\u010dajno razlikovati. Jasna i nedvosmislena komunikacija od presudne je va\u017enosti. Uvijek treba voditi ra\u010duna o postupnome izno\u0161enju informacija pri \u010demu \u010desto treba provjeriti jesu li u\u010denici razumjeli na\u0161u poruku.<\/p>\nTatjana Bednjanec, prof. (20 godina sta\u017ea)<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Na osobnoj razini usavr\u0161avanja gradite svoju malu zajednicu za u\u010denje i razmjenu iskustva. Troje ili \u010detvero kolega, po mogu\u0107nosti raznolikoga iskustva, s kojima se povremeno dru\u017eite mo\u017ee vam biti izvor korisnih savjeta, u\u010denja na dobrim i lo\u0161im praksama drugih i, naravno, neprocjenjiva psihoterapija. Kolegijalna zajednica za u\u010denje mo\u017ee biti korisna i u kombinaciji s u\u010diteljima drugih predmeta.<\/p>\n\n\n\n

Bijeg iz \u0161kole, tj. igra ma\u010dke i mi\u0161a oko usavr\u0161avanja u\u010ditelja, posebna je pri\u010da. Da, mi imamo obvezu permanentnoga usavr\u0161avanja i ne, ravnatelj nam to ne mora uvijek omogu\u0107iti. Da pojasnim ovu diskrepanciju. Ravnatelj je voditelj \u0161kole koji se o ustanovi, djelatnicima i u\u010denicima brine u skladu sa zakonima i pravilnicima poput Zakona o radu, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli i kolektivnoga ugovora. Osnovni cilj ravnatelja je da se u svakoj \u0161kolskoj godini realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma. To mogu realizirati samo stru\u010dni djelatnici. Slanje u\u010ditelja na usavr\u0161avanje tra\u017ei izdvajanje iz materijalnih sredstava \u0161kole koja su uglavnom rastegnuta preko svake granice. Sitna napomena: za razliku od na\u0161e \u0161kolske godine, financiranje \u0161kola gleda se kalendarski, dakle od sije\u010dnja. Zato hodo\u010dastite k ravnatelju s idejama u predbo\u017ei\u0107no vrijeme. Naravno da (uglavnom) svaki u\u010ditelj \u017eeli na usavr\u0161avanje i to se odnosi na svakoga u\u010ditelja razredne i predmetne nastave. Naj\u010de\u0161\u0107e \u0161kola nema dovoljno sredstava kako bi svoje djelatnike poslala na sva usavr\u0161avanja na koja bi odre\u0111eni djelatnik \u017eelio i\u0107i. Udaljenost mjesta usavr\u0161avanja i trajanje usavr\u0161avanja igra veliku igru, posebno ako uklju\u010duje putne tro\u0161kove, no\u0107enja u hotelu i dnevnice. Ako su usavr\u0161avanja tijekom radnih \u0161kolskih dana, treba osigurati zamjene, \u0161to je posebno problemati\u010dno u malim \u0161kolama koje imaju samo jednoga predmetnog stru\u010dnjaka. U tome se slu\u010daju stru\u010dna zamjena ne mo\u017ee osigurati unutar \u0161kole pa \u0107e u\u010ditelj povijesti svaki sat svojega izostanka morati nadoknaditi. To je opet dodatni organizacijski problem u tjednoj satnici u\u010denika. I zato je pitanje usavr\u0161avanja poput odnosa ljubavi i rata izme\u0111u ravnatelja i njegovih djelatnika. Mo\u017eete predlo\u017eiti da \u0107ete po povratku diseminirati nau\u010deno u kolektivu pa tako zaraditi plusi\u0107. Usavr\u0161avanja znaju biti vikendom ili u vrijeme u\u010deni\u010dkih odmora \u0161to ide na ruku organizaciji rada u \u0161koli, no ne ide na ruku u\u010ditelju. Posebno ako se radi o vikendima \u0161to u\u010diteljima oduzima zakonom odre\u0111eni odmor radnika. Puno u\u010ditelja sudjeluje na edukacijama o svojemu vlastitom tro\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Nastavna sredstva<\/h2>\n\n\n\n

Ud\u017ebenik je zakonom propisano obvezno nastavno sredstvo. Autori ud\u017ebenika naj\u010de\u0161\u0107e su kombinacija prakti\u010dara i znanstvenika, a uz njih dolaze i recenzenti koji s njima sura\u0111uju. Autori, recenzenti i urednici brinu da ud\u017ebenik bude uskla\u0111en s predmetnim kurikulumom. Lektori brinu da tekst i jezi\u010dno bude u skladu sa zakonom. Tako pripremljene ud\u017ebenike odobrava tro\u010dlano povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja koje tako\u0111er kontrolira uskla\u0111enost s kurikulumom i zakonskim propisima. U\u010ditelji biraju ud\u017ebenike prije nego oni do\u0111u pred u\u010denike. I u tome zapravo le\u017ei problem. Ud\u017ebenici se rade kako bi zadovoljili potrebe i tra\u017eenja u\u010ditelja. Svaki u\u010ditelj volio bi ud\u017ebenik po svojemu receptu i sa sadr\u017eajima koji se njemu svi\u0111aju.<\/p>\n\n\n\n

Najnoviji ud\u017ebenici po novome kurikulumu velika su repriza nekih pro\u0161lih serija ud\u017ebenika. To je za ve\u0107inu u\u010ditelja dobro jer su ve\u0107 navikli na to \u0161to im je u ud\u017ebeniku na raspolaganju u odre\u0111enoj temi. Od osnovnoga teksta do slikovnih i pisanih izvora pa do karata i druge didakti\u010dke opreme. U\u010deniku je svaki ud\u017ebenik novo otkri\u0107e puno tajni za otkrivanje ili puno grozota koje mora pro\u010ditati. Grozota je u ovome smislu svaki sadr\u017eaj du\u017ei od objave na Insta\u010du ili TikToku. Iz prenatrpanoga kurikuluma nastaju prenatrpani ud\u017ebenici u kojima se za svakoga u\u010ditelja nalazi pone\u0161to za biranje. Ipak, budimo realni, u\u010ditelj bira koliko \u0107e pa\u017enje posvetiti nekomu sadr\u017eaju. To ovisi o tome koliko se u\u010ditelj osje\u0107a dobro u nekoj temi. U\u010ditelji skloni politi\u010dkoj povijesti vi\u0161e \u0107e raditi politiku. U\u010ditelji skloni kulturi radit \u0107e vi\u0161e povijesti umjetnosti itd.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini mi se da je odvajanje nepotrebnoga od potrebnoga sadr\u017eaja najve\u0107i problem. Probajmo pogledati nekoliko tema. Kurikulum ne tra\u017ei nabrajanje rimskih careva, tribuna, konzula ili pak redanje bitaka, provincija i gradova. Iz toga podru\u010dja va\u017eno je pou\u010diti razlike izme\u0111u kraljevstva, republike i carstva, koliki je bio maksimalan doseg rimskih osvajanja, za\u0161to su bili uspje\u0161ni, \u0161to je dovelo do rimske propasti i kako se kroz cijelo to razdoblje razvijaju dru\u0161tvo i kultura. Tako bi se smanjio obujam politi\u010dke povijesti i broj \u010dinjenica. Ok, to izgleda kao relativno laka vje\u017eba za gradivo antike. Znatno je problemati\u010dnije pitanje nacionalne povijesti od srednjega vijeka nadalje. Prvenstveno zato \u0161to politika i dru\u0161tvo \u0161kolski predmet Povijest smatraju iznimno va\u017enim za gradnju nacionalnoga identiteta. I tu se kre\u0107e s nabrajanjem knezova o kojima zapravo znamo malo \u010dinjenica i imamo puno narativa. No uspijemo li, primjerice, smanjiti sadr\u017eaje staroga i srednjega vijeka u svjetskoj povijesti, ostat \u0107e nam vi\u0161e vremena za ne\u0161to drugo. Lako biste se mogli dovesti u situaciju da nagla\u0161avate ovo bi moglo biti u ispitu, ali to bi moglo imati negativan povratni efekt. U\u010denici bi mogli skrenuti pa\u017enju samo na te dijelove nastave, a ostalo vrijeme razmi\u0161ljati o prankovima, jutjuberima i sli\u010dnim stvar\u010dicama.<\/p>\n\n\n\n

Radna bilje\u017enica obi\u010dno slu\u017ei za razvoj vje\u0161tina i za ponavljanje. Tijekom pou\u010davanja mo\u017eete ju koristiti za aktivnosti u\u010denika na satu. Naravno, \u010desto slu\u017ei i kao izvor materijala koji se u\u010denicima zadaju za zada\u0107u. Bez obzira na to radite li ne\u0161to iz radne bilje\u017enice na satu ili u\u010denici rade kod ku\u0107e, to \u0161to je odra\u0111eno mora biti i vrednovano. To je izvrsna prilika za samovrednovanje u\u010denika ili za kolegijalno vrednovanje. Obje su iznimne prilike za realizaciju vrednovanja kao u\u010denja. Nemojte radnu bilje\u017enicu koristiti tako da u\u010denicima ka\u017eete neka rije\u0161e sve od 131. do 136. stranice ili od zadatka 23. do 47. Ve\u0107 od petoga razreda u\u010denici razmjenjuju materijale putem mobilnih aplikacija i rje\u0161enja \u0107e kolati kao poplava. Jo\u0161 je lo\u0161ija ideja od izdava\u010da radnih materijala tra\u017eiti rje\u0161enja radne bilje\u017enice kako bi si u\u010denici sami kontrolirali.<\/p>\n\n\n\n

Od izdava\u010dkih ku\u0107a mo\u017eete kupiti ili dobiti (kao humanitarnu pomo\u0107) gotove provjere znanja. Nemojte se zavaravati i koristiti ih tako da roditeljima poka\u017eete evo gotovih i ba\u017edarenih ispita. Takve provjere znanja nisu prilago\u0111ene potrebama va\u0161ega razreda i specifi\u010dnostima va\u0161ih u\u010denika. Niti su prilago\u0111ene va\u0161emu stilu rada i vjerojatno obuhva\u0107aju i pone\u0161to onoga \u0161to vi niste odradili s u\u010denicima. Takve provjere mogu poslu\u017eiti samo kao primjer kao primjer za vlastito sastavljanje pisane provjere.<\/p>\n\n\n\n

Nemojte se dovesti u situaciju taksativnoga prolaska kroz materiju samo zato da ostane zabilje\u017eeno u dnevniku rada, da se prolista ud\u017ebenik i ostavi trag u bilje\u017enici. To je najbr\u017ei put prema tome da Povijest postane predmet koji se ne voli i bude irelevantan.<\/p>\n\n\n\n

Kori\u0161tenje odre\u0111enih nastavnih sredstava ide ruku pod ruku s nastavnim metodama. Zato je planiranje u kompletu nu\u017eno. Planiranje je potrebno i kako bi na vrijeme osigurali u\u010dionicu s potrebnom opremom, projektorom, vezom na internet, produ\u017enim kabelom i folijama za grafoskop ako ga jo\u0161 koristite. Svu tu opremu na vrijeme treba i provjeriti te biti siguran radi li ono \u0161to bi trebala.<\/p>\n\n\n\n

Nastavne metode<\/h2>\n\n\n\n

Tijekom karijere mo\u017eemo isprobavati mnogobrojne nastavne metode. Prihva\u0107ati tu\u0111e ideje i prilago\u0111avati ih na\u0161im potrebama sasvim je uobi\u010dajeno. Smi\u0161ljati ne\u0161to novo, isprobavati u razredu tako\u0111er je dio na\u0161ega posla. Pod staklenim zvonom na\u0161e u\u010dionice mo\u017eemo razvijati neku na\u0161u ekstra, super, mega dobru metodu. Nekoliko dobro usvojenih, razra\u0111enih i isprobanih metoda uvijek mo\u017ee poslu\u017eiti kao alternativa, kao nit spasa, ako prvotni plan ne uspije.<\/p>\n\n\n\n

Danas je nastava usmjerena na u\u010denika \u0161to zna\u010di da u\u010ditelj poma\u017ee u\u010denicima da se \u0161to aktivnije uklju\u010de u svoje u\u010denje te da u\u010de smisleno i s razumijevanjem. U\u010denje je proces koji dovodi do relativno trajnih, ste\u010denih promjena u pona\u0161anju pojedinca, odnosno promjena u postignu\u0107ima tijekom odre\u0111enoga razdoblja (Koren, 2014). Osnovno je u\u010denike pou\u010diti o tome kako koristiti uobi\u010dajena nastavna sredstva i tu nagla\u0161avam ud\u017ebenik. U velikome postotku u\u010denici ne \u010ditaju ud\u017ebenik samostalno ako to ne odradite na satu ili ako ih ne nau\u010dite da to moraju redovito raditi. X puta mi je u\u010denik rekao da ne\u010dega nema u ud\u017ebeniku ili da je u ud\u017ebeniku pro\u010ditao ne\u0161to \u0161to nema smisla. I uvijek je uslijedio moj prst koji je to\u010dno na odre\u0111enoj stranici pokazao gdje to pi\u0161e. Vje\u0161tina \u010ditanja i posebno kriti\u010dkoga \u010ditanja nu\u017ena je vje\u0161tina koju u\u010denici u 5. razredu nemaju i \u010desto se mu\u010de i u vi\u0161im razredima. Stoga nastavne metode moraju biti usmjerene na tu vje\u0161tinu. I nakon toga mo\u017eete i\u0107i s metodama za analizu izvora te snala\u017eenje u vremenu i prostoru. U ovome tekstu ne\u0107u poja\u0161njavati razne metode jer ste ih dio otvorili na studiju, a mi \u0107emo ih u \u010dasopisu kontinuirano predstavljati, razgra\u0111ivati i nadogra\u0111ivati.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Neki jedinstveni zaklju\u010dak koji se ti\u010de rada na na\u0161emu poslu te\u0161ko je dati. Svatko od nas osoba je sa svojom osobno\u0161\u0107u, karakterom i, na kraju, razli\u010ditim stilom i na\u010dinom odr\u017eavanja nastave. Odr\u017eavanje nastave se, stoga, razlikuje od nastavnika do nastavnika. Kao \u0161to u odgoju djece postoje razli\u010diti stilovi roditeljstva, tako postoje i razli\u010diti stilovi odr\u017eavanja nastave i upravljanja razredom. Nastavnik je uglavnom dosljedan u provo\u0111enju svojega nastavni\u010dkog stila, me\u0111utim, on se tijekom radnoga sta\u017ea mo\u017ee u nijansama mijenjati. Tako \u0107e neki nastavnici odabrati bla\u017ei pristup tijekom nastavnoga procesa (kakav vjerojatno primjenjuje i kod odgoja vlastite djece), dozvoliti \u017eamor (za koji se mnogi tje\u0161e da je to poticajni, radni \u017eamor), netko \u0107e pak imati autoritaran pristup i stav, a takvi \u0107e nastavnici, zbog straha od kazni, izazivati strah kod svojih u\u010denika \u010dak i na \u0161kolskome hodniku. Za\u0161to smatram da se nastavni\u010dki stil mo\u017ee mijenjati tijekom godina rada, ali samo u nijansama? Zato \u0161to \u0107e netko iz blagoga, popustljivoga stila rukovo\u0111enja razredom te\u0161ko postati autoritaran \u0161ef kojega se djeca boje. Va\u017eno je da svatko za sebe odabere stil kakav njemu odgovara. Ali najva\u017enije od svega je da se na kraju radnoga dana ili jedne nastavne godine mo\u017ee\u0161 pogledati u ogledalo i vidjeti \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n

Davnih mi je dana moja baka, tako\u0111er prosvjetna radnica, rekla rije\u010di koji su mi tad kao mladoj i nadobudnoj pripravnici s jakim egom zvu\u010dale ludo. Rekla mi je: Maja, pita\u0161 li se ti na po\u010detku radnoga dana, je li dijete u tvojemu razredu koje nije nau\u010dilo, nema pribor ili doma\u0107u zada\u0107u to jutro imalo doru\u010dak kod svoje ku\u0107e? \u0160to se zapravo krije iza te re\u010denice i \u0161to je meni neka vodilja kad su u pitanju te\u0161ka djeca ili jo\u0161 te\u017ei roditelji (a susretat \u0107ete ih u svojemu radu):
– upoznaj \u0161kolsku djecu, posebno onu problemati\u010dnu
– propituj razloge njihova pona\u0161anja
– razmisli mora\u0161 li ba\u0161 inzistirati na popunjenoj radnoj bilje\u017enici, savr\u0161eno urednoj bilje\u017enici i ostalim stvarima koje \u017eeli\u0161 da u\u010denici imaju, dok to isto dijete pre\u017eivljava u jednosobnom stanu, s pridru\u017eenim \u010dlanovima obitelji koji su se doselili k njemu nakon obiteljske tragedije (istinita pri\u010da s mojih po\u010detaka)
– ne dozvoli uspore\u0111ivanje u\u010denika u razredu, odnosno njihovih ocjena me\u0111usobno (naj\u010de\u0161\u0107e s primjedbom: njemu ste dali \u0161ansu, nije donio radnu bilje\u017enicu, niste mu dali minus iz zada\u0107e\u2026) upravo zbog prethodno navedenoga primjera jer nemaju sva djeca iste \u017eivotne okolnosti i uvjete za u\u010denje koji neminovno utje\u010du na njihov \u0161kolski uspjeh
– ne\u0107e ti kruna pasti s glave niti \u0107e\u0161 biti manje pravedan nastavnik ako djetetu iz takve obiteljske slike da\u0161 mo\u017eda koju \u0161ansu vi\u0161e za popravak ocjene i nemoj se bojati da \u0107e te ostali u\u010denici gledati kao nekoga tko je naklonjen ba\u0161 tomu u\u010deniku jer kad se podvu\u010de crta, na kraju dana, va\u017eno je biti \u010dovjek.<\/p>\n\n\n\n

Ne zna\u010di, naravno, da mora\u0161 biti socijalna slu\u017eba za davanje prilika, \u0161ansi i ocjena svima i svakoj tu\u017enoj pri\u010di, ali iskustvo \u0107e ti postepeno pokazati komu mo\u017ee\u0161 i treba\u0161 dati dodatne prilike da lak\u0161e zavr\u0161i \u0161kolovanje.
Tako\u0111er bih napomenula da mi u\u010denicima nismo prijatelji, \u0161to je prili\u010dno va\u017eno kod odre\u0111ivanja i postavljanja granica opho\u0111enja u \u0161koli, a posebno izvan nje. Mi smo njihovi edukatori, za to smo se \u0161kolovali i za to, na kraju krajeva, primamo pla\u0107u. Mladi kolege \u010desto upadnu upravo u tu zamku ja sam im prijatelj i to ne mo\u017ee zavr\u0161iti dobro jer, bez obzira na ono \u0161to djeca misle i govore, oni voli granice i mi smo tu da ih postavimo i na tim granicama gradimo na\u0161 odnos u\u010denik-nastavnik. Nikakvoga prela\u017eenje granica u smislu neke nepotrebne izvan\u0161kolske komunikacije, dopisivanja preko razli\u010ditih vajber i vacup grupa ne bi trebalo biti. Danas je vrlo popularno da svaki razrednik ima takvu neku grupu sa svojim razredom i to se vrlo \u010desto pretvori u trakavicu dopisivanja s u\u010denicima \u010dak do mjere tra\u010danja svojih kolega i njihovoga na\u010dina rada. Potpuno neprimjereno. Danas postoje online platforme, svatko od nas je radio na jednoj takvoj tijekom online nastave, i njih se treba dr\u017eati u dodatnoj, izvan\u0161kolskoj komunikaciji s u\u010denicima kao i komunikacije putem slu\u017ebene e-po\u0161te s roditeljima. Kao mladim nastavnicima sve nam se to mo\u017ee \u010diniti vrlo te\u0161ko izbalansirati i vrlo \u010desto se ide iz jedne krajnosti u drugu. Za to je potrebna praksa u radu tijekom koje \u0107ete se sigurno susretati s brojnim izazovima, a ponekad radi mira progutati ono \u0161to biste najradije ispljunuli van (posebno ravnatelju ili stru\u010dnoj slu\u017ebi u lice).<\/p>\n\n\n\n

Da se dotaknem i pretjeranoga izno\u0161enja privatnoga \u017eivota, \u010demu su ponekad skloni ne samo mladi kolege, ve\u0107 i oni koji bi trebali znati bolje. Ve\u0107 sam prije naglasila da mi nismo u ulozi njihovih prijatelja i tu treba tako\u0111er biti jasno postavljena granica koju mla\u0111i kolege navu\u010deni od strane djece \u010desto prelaze. OK je pokazati im da smo i mi samo ljudi koji idu u du\u0107ane po namirnirnice i kupuju cipele (sje\u0107am se kako se prije 17 godina, kad sam po\u010dela raditi, jedna moja u\u010denica iznenadila kad me vidjela kako kupujem \u010dizme), ali privatni \u017eivot i probleme ipak trebamo zadr\u017eati za sebe. Moram ipak priznati, kako sam na\u0161la u situaciji da sam morala podijeliti jedno svoje osobno iskustvo s nekolicinom svojih u\u010denika, tijekom rada na trenutnome projektu. Trebala sam ispri\u010dati osobnu pri\u010du o jednome izazovnom trenutku u svojemu \u017eivotu koji me oja\u010dao. Odvagnula sam \u0161to i do koje mjere re\u0107i. Ishod je bio vi\u0161e nego pozitivna reakcija od strane mojih u\u010denika koji su mi rekli da kad su me gledala kako hodam po \u0161kolskome hodniku i na nastavi uvijek nasmijana, da im se \u010dinim kao osoba koji nikad u \u017eivotu nije imala nikakvu pote\u0161ko\u0107a ili problema, a da me sada gledaju skroz druga\u010dijim, ljudskim o\u010dima.<\/p>\nMaja Luki\u0107 Pu\u0161kari\u0107, prof. (17 godina sta\u017ea)<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Odnos s u\u010denicima<\/h2>\n\n\n\n

Kolegica iz SAD-a, sad ve\u0107 na granici mirovine, jednom mi je prilikom dala intrigantan savjet \u2013 pona\u0161aj se prema svim u\u010denicima kao prema u\u010denicima s posebnim potrebama. I pritom nije mislila na darovite u\u010denike, ve\u0107 ba\u0161 na u\u010denike kojima kontinuirano treba pomo\u0107. I to je izne\u0111uju\u0107e dobar savjet. Dobar za u\u010denike i dobar za na\u0161e osobno psihi\u010dko zdravlje. Mi mo\u017eemo od u\u010denika o\u010dekivati najvi\u0161e, postaviti velika o\u010dekivanja, ali onda postoji opasnost da \u0107emo razo\u010darati i sami sebe i njih. Krenemo li s manjim koracima, penjemo se stepenicu po stepenicu, uglavnom mo\u017eemo napredovati. Ponekad ni korak unatrag nije izgubljena prilika.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denicima svih dobi najva\u017enije je da je u\u010ditelj konzistentan u tome \u0161to radi, da dr\u017ei konce u svojim rukama i da je prema svim u\u010denicima ravnopravan. Kako bih izgradio odnos u\u010ditelj-u\u010denik, s vremenom sam ih redom po\u010deo oslovljavati s gospodine ili gospo\u0111ice uz njihovo prezime. To im se \u010dinilo neobi\u010dnim i osje\u0107ali su se pomalo va\u017eno. \u010cesto bi ve\u0107 samo ta sitnica potakla smije\u0161ak. \u0160to se smije\u0161ka ti\u010de, humor je izuzetno koristan alat. Biti zabavan i dopustiti u\u010denicima da budu zabavni ne ru\u0161i va\u0161 autoritet i ne stvara nered u razredu ako ste dobro poslo\u017eili nastavu. U\u010denici se tako mogu opustiti na va\u0161emu satu, ne dolaze s gr\u010dem u \u017eeludcu na va\u0161 sat i prema cijelome se predmetu tako stvara bolji odnos. U slu\u010daju krize ili neke neo\u010dekivane pojave, u\u010denici \u0107e puno lak\u0161e zamijetiti promjenu u va\u0161emu glasu i ozbiljnije shvatiti situaciju koja se promijenila. Promatranje reakcija u\u010denika na neku va\u0161u foru mo\u017ee vam otkriti u kakvome su trenutnom stanju i na koji bi na\u010din mogli nastaviti sat. Humor mo\u017ee biti uvodni motivator, ali i velika pomo\u0107 u temama koje su u\u010denicima manje zanimljive. Prema rezultatima istra\u017eivanja u literaturi, humor je uvijek na listama kompetencija ili po\u017eeljnih osobina u\u010ditelja. Istra\u017eivanje provedeno na u\u010denicima srednjih \u0161kola Slavonije i Baranje pokazalo je da 75 % u\u010denika \u0161kolu povezuje s neugodnim emocijama. Top-lista tih neugodnih emocija sadr\u017ei sljede\u0107e osje\u0107aje: dosadno, nervozno, zabrinuto, upla\u0161eno i tu\u017eno (Bognar i Kragulj, 2009). Nadamo se da se situacija u posljednjemu desetlje\u0107u ipak pobolj\u0161ala. Pedagog Milan Matijevi\u0107 je 1984. g. napisao knji\u017eicu Humor u nastavi: pedago\u0161ka i metodi\u010dka analiza. Izdanje nije najnovije, ali ipak daje (zabavan) uvid u temu. Matijevi\u0107 smatra da u\u010ditelji u razredu mogu prepoznati darovite u\u010denike i prema njihovoj duhovitosti. Humor bi trebao biti prilago\u0111en publici, razumljiva izri\u010daja tako da ne stvara dodatan jaz u komunikaciji u\u010ditelj-u\u010denik.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama stvarno su posebna pri\u010da. Ne samo da mi u\u010ditelji nismo dovoljno educirani na tome podru\u010dju, ve\u0107 ni sama nastava, unato\u010d svim naporima, nije otvorena za ne\u0161to \u0161to nije prosje\u010dan u\u010denik. Ovdje su u\u010denici s pote\u0161ko\u0107ama i daroviti u\u010denici. U\u010denici s pote\u0161ko\u0107ama uglavnom se detektiraju u razrednoj nastavi tako da u petome razredu ve\u0107 imate neku, barem okvirnu, informaciju kako pristupiti u\u010deniku. Daroviti u\u010denici \u010desto su prepu\u0161teni slu\u010daju jer ih je, uslijed svega \u0161to se doga\u0111a na nastavi, te\u0161ko identificirati. Zbog nedostatka vremena te\u0161ko im se posve\u0107uje dovoljno pa\u017enje. Kvalitetna povratna informacija u\u010denicima i njihovim roditeljima\/starateljima ovdje je jo\u0161 va\u017enija. Snje\u017eana Dubovicki, profesorica s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, poja\u0161njava da se u radu s darovitim u\u010denicima primjenjuju tri didakti\u010dko-metodi\u010dka primijenjena oblika: grupiranje (okupljanje u\u010denika sli\u010dnih sposobnosti na jedno mjesto), akceleracija (ubrzano napredovanje u\u010denika iz razreda u razred, tzv. preskakanje razreda) i oboga\u0107ivanje (dodatno anga\u017eiranje u\u010denika u nastavi i izvan nje) (Kragulj, 2011). Kod nas je najzastupljenije oboga\u0107ivanje nastave.<\/p>\n\n\n\n

Dobro je biti dostupan za pitanja. U\u010denici imaju pitanja tijekom nastave, a vi im mo\u017eete dati i dodatnu opciju. Mo\u017eete postaviti sandu\u010di\u0107 za pitanja i komentare u u\u010dionici i\/ili dati e-mail ili neku platformu za postavljanje pitanja. Platforma poput oglasne plo\u010de predstavlja dobro rje\u0161enje jer u\u010denici mogu vidjeti i tu\u0111a pitanja te tako do\u0107i do odgovora prije nego uop\u0107e postave pitanje.<\/p>\n\n\n\n

Prilikom razgovora s u\u010denikom na satu ili prilikom ispitivanja uvijek poku\u0161ajte prona\u0107i onu temu ili ono ne\u0161to u \u010demu je u\u010denik dobar, gdje se mo\u017ee na neki na\u010din izraziti. Nehumano je i poni\u017eavaju\u0107e inzistirati u smjeru koji kontinuirano izaziva poraz.<\/p>\n\n\n\n

Premda je \u010dovjek emotivno i taktilno bi\u0107e, u \u0161koli je preporu\u010dljivo glumiti robota. Pritom mislim na izbjegavanje bilo kakvoga fizi\u010dkog kontakta, pa \u010dak i du\u017eega gledanja u osobu. Sve se mo\u017ee krivo protuma\u010diti. Valjda je jo\u0161 daj pet podno\u0161ljivo?! Naravno, ako ne lupite prejako. \u0160to se emocija ti\u010de, dobro je ponekad pokazati da ste \u010dovjek, ali i tu va\u0161e reakcije mogu biti protuma\u010dene pogre\u0161no (da ste neuroti\u010dni).<\/p>\n\n\n\n

Vodite ra\u010duna o potencijalnome etiketiranju u\u010denika u kolektivu. Kod preuzimanja razreda (bilo pri prelasku iz razredne u predmetnu nastavu, preraspodjeli posla i promjeni radnoga mjesta) dobit \u0107ete informacije o odre\u0111enim u\u010denicima. Prihvatite te informacije s dozom opreza i upoznajte se s navedenim u\u010denikom kako biste stvorili vlastitu sliku.<\/p>\n\n\n\n

Naravno da imamo odre\u0111en set pravila koja \u017eelimo imati u razredu. Prilikom prvoga susreta s novim razredom dobro ih je vrlo jasno navesti pa \u010dak i zapisati na plo\u010du. Tu budite lukavi \u2013 navedite u\u010denike da budu sukreatori pravila pona\u0161anja. Ona pravila koja su specifi\u010dna za na\u0161u struku, postavite sami, ali ona koja su uobi\u010dajena u \u0161koli (samo jedna osoba govori u isto vrijeme, podizanje ruke kad se javljamo za rije\u010d i sl.) neka postave u\u010denici. Tako \u0107ete pokazati da uva\u017eavate njihovo mi\u0161ljenje i stvarate preduvjet suradni\u010dkoga odnosa. Vjerujemo i da \u0107e odgovornost za po\u0161tivanje pravila internalizirati ako nisu samo nametnuta izvana, ve\u0107 smo ih mi predlo\u017eili. Pravila ne bi trebala biti op\u0161irna i omogu\u0107ite im da budu stalno dostupna ili vidljiva. Istaknuti plakat s pravilima pona\u0161anja mo\u017ee biti na nekome od zidova u\u010dionice. U slu\u010daju da nemate kabinetsku u\u010dionicu, nego se seljakate po \u0161koli, pravila mogu biti ispisana u bilje\u017enici ili na nekome mre\u017enom mjestu koje vam slu\u017ei kao centrala za informacije (uz predmetni kurikulum, vremenik provjera i sl.). Bilje\u017enica je dobra ideja i zato \u0161to \u0107e pravila tako biti lako dostupna i roditeljima.<\/p>\n\n\n\n

Digitalna didaktika i humanistika<\/h2>\n\n\n\n

Vratimo se opsesivno-kompulzivnim digitalnim hr\u010dcima. Karikirano re\u010deno, imamo li 100 aplikacija na raspolaganju, otprilike 95 ih je suvi\u0161no. Definitivno smatram da u ovome slu\u010daju od vi\u0161ka glava boli. Od samih po\u010detaka karijere u nastavi digitalni sam entuzijast. Isprobao sam razne digitalije i nisu sve uvijek bile od koristi ni meni ni u\u010denicima. Danas kad digitalni alati vi\u0161e nisu \u010du\u0111enje u svijetu, koriste ih gotovo svi u\u010ditelji. I svaki u\u010ditelj tra\u017ei upravo onu koja mu odgovara za neku njegovu potrebu. Tako \u0107e, primjerice, u\u010diteljica hrvatskoga jezika imati svojih 5 omiljenih aplikacija, u\u010diteljica matematike svoja 3 izbora, u\u010ditelj fizike isto 3 svoje aplikacije i u\u010ditelj povijesti svojih nekoliko. Lako je mogu\u0107e da se ve\u0107ina tih aplikacija ne\u0107e poklopiti, odnosno da ne\u0107e biti iste. Tako se u\u010denicima mo\u017ee dogoditi da uz 14 predmeta imaju i 28 aplikacija koje koriste. U\u010diteljima treba vremena da ih nau\u010de primjereno koristiti, a i u\u010denici, premda ih smatramo digitalnim uro\u0111enicima, tako\u0111er moraju nau\u010diti koristiti aplikacije koje im nisu standardni dio svakodnevnice. Naravno, ako koristite YouTube ili TikTok prilagodba nije potrebna. Va\u017ena napomena pri kori\u0161tenju aplikacija s u\u010denicima potreba je kontrole pravila oko uzrasta u\u010denika kojima je dopu\u0161teno kori\u0161tenje neke aplikacije. Puno online usluga ima ograni\u010denja za djecu mla\u0111u od 13 godina. Odaberite aplikacije koje su vam apsolutno nu\u017ene i koristite ih onda kad njihovo kori\u0161tenje nagla\u0161ava neki od ciljeva koji \u017eelite posti\u0107i ili ishoda koji \u017eelite ostvariti.<\/p>\n\n\n\n

Naj\u010de\u0161\u0107e aplikacije koje koristimo varijacije su prezentacijskih alata. Uz dominaciju PowerPointa, tu su verzije OpenOfficea, Prezija ili Mentimetar. Premda nam je PowerPoint ve\u0107 dio u\u010diteljskoga tkiva i dalje na javnim predavanjima ili na materijalima koji se dijele online, vidim iste stare gre\u0161ke. Zato ponavljam najosnovnije upute za kreiranje prezentacije:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • koristite samo jedan font (za u\u010denike s pote\u0161ko\u0107ama \u010ditanja od standarnih se \u010desto preporu\u010duje Arial)<\/li>\n\n\n\n
  • veli\u010dina fonta ne odre\u0111uje se nekom standarnom brojkom, ve\u0107 na slajd napi\u0161ite rije\u010d s brojkom (Arial 18) i sjednite u najudaljeniju klupu u\u010dionice<\/li>\n\n\n\n
  • boje \u2013 najbolja su crna slova na bijeloj pozadini (pozadina nikako ne smije biti \u0161arena, na cvjeti\u0107e, auti\u0107e ili medvjedi\u0107e jer to smeta pa\u017enji i nepotrebno iritira o\u010di)<\/li>\n\n\n\n
  • ukra\u0161avanje teksta \u2013 boldajte najva\u017enije pojmove i koliko je god mogu\u0107e nemojte koristiti na desetke oznaka razli\u010ditih boja<\/li>\n\n\n\n
  • koristite prezentaciju za davanje uputa o radu ili uve\u0107anje pisanih ili slikovnih izvora koje analizirate<\/li>\n\n\n\n
  • nije potrebno na prezentaciju duplicirati sadr\u017eaj koji je u ud\u017ebeniku (ud\u017ebenik postaje besmislen ako je sve na prezentaciji i u\u010denici ga onda ne\u0107e koristiti)<\/li>\n\n\n\n
  • premda se \u010dini zgodnim, nemojte u\u010denicima u nekoj mre\u017ei ili e-po\u0161tom slati cijele prezentacije (oni moraju voditi vlastite bilje\u0161ke, vje\u017ebati rukopis \u2013 izuzetak su, naravno, u\u010denici s pote\u0161ko\u0107ama).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Prezentacije slu\u017ee kao nastavno sredstvo i ne bi trebale biti centar nastavnoga procesa ili biti same sebi svrhom. U\u010ditelju slu\u017ee kao podsjetnik i olak\u0161avaju pra\u0107enje tijeka sata. Sli\u010dno kao i kod pisanih provjera, napominjem da prezentacije izdava\u010dkih ku\u0107a nisu prilago\u0111ene va\u0161emu razredu i va\u0161im u\u010denicima i mogu biti samo primjer.<\/p>\n\n\n\n

    Budite mudri i za svoje u\u010denike, roditelje i zainteresiranu javnost priredite digitalnu centralu za informiranje. Svaka \u0161kola ima web-stranicu na kojoj u\u010ditelj mo\u017ee imati svoj kutak. Iskoristite tu mogu\u0107nost za postavljanje kurikuluma, kriterija vrednovanja, informacija o ispitima, projektnim idejama i drugim krasotama koje ste izmislili. To je zapravo prilika za digitalni portfolio va\u0161ega rada.<\/p>\n\n\n\n

    U komunikaciji s u\u010denicima, roditeljima, ali i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima koristite slu\u017ebenu e-adresu. To je ona koja zavr\u0161ava na @skole.hr, a koristite je i kao registraciju na drugim servisima povezanima s AAI@EduHr identitetom. To je, prije svega, profesionalni na\u010din komunikacije, sve vam ostaje u sigurnome inboxu i ne mije\u0161ate poslovno s privatnim.<\/p>\n\n\n\n

    Dru\u0161tvene mre\u017ee poput Facebooka, Instagrama ili Twittera prije svega koristimo privatno. Podsje\u0107am da svaka na\u0161a online aktivnost ostavlja digitalne tragove. Ako niste sigurni treba li ne\u0161to osobno biti na internetu, nemoje niti stavljati online. Materijal koji je jednom postavljen online, postaje dio bespu\u0107a internetske zbiljnosti. Nema toga sadr\u017eaja koji se ne mo\u017ee kopirati, modificirati i dalje distribuirati. Va\u0161a fotka u badi\u0107u s ljetovanja brzo mo\u017ee uletjeti u komunikacijske kanale u\u010denika i njihovih roditelja. Ako je mogu\u0107e, me\u0111u online prijatelje nemojte prihva\u0107ati ni u\u010denike ni roditelje. Vra\u0107am se onoj re\u010denici od malo prije \u2013 ako niste sigurni u ne\u0161to, nemojte objaviti. Netko tko je u jednome trenutku prijatelj, u sljede\u0107emu \u0107e va\u0161u fotografiju ili screenshot razgovora proslijediti nekoj tre\u0107oj osobi. To jest bezobrazno, ali vi ste bili izvor. Koristite li dru\u0161tvene mre\u017ee za neki projekt ili diseminaciju projekta s u\u010denicima, jasno u inicijalnome koraku postavite pravila kori\u0161tenja, obveze i odgovornosti. To je jo\u0161 jedna prilika za gra\u0111anski odgoj, informacijsku i informati\u010dku pismenost.<\/p>\n\n\n\n

    Vrednovanje i ocjenjivanje<\/h2>\n\n\n\n

    Bez obzira na to koliko godina iskustva imate, vrednovanje i ocjenjivanje najte\u017ei su dio posla. Jako je va\u017eno da vrednovanje i ocjenjivanje provodite kontinuirano. Mnogi kolege potvr\u0111uju da im je na po\u010detku karijere bilo te\u0161ko dati ocjenu i da su im kriteriji bili previsoki. Neovisno o tome radi li se o osnovnoj \u0161koli ili gimnaziji (sudbina strukovnjaka ne sluti na dobro), svoj rad mo\u017eete organizirati tako da svaki u\u010denik u razredu dobije priliku barem jednom dobiti ocjenu koju kolokvijalno nazivamo iz usmenoga, iz pismenoga i iz samostalnoga rada. Drugo polugodi\u0161te duplo. To naravno, nisu slu\u017ebeni elementi vrednovanja koje lako mo\u017eete prona\u0107i u predmetnome kurikulumu. To je zapravo na\u010din da svakome u\u010deniku date priliku da se izrazi na razli\u010dite na\u010dine. \u0160to se pisanih provjera ti\u010de, nikako se nemojte dovesti u situaciju da vam ta provjera bude pri kraju prvoga polugodi\u0161ta ili pri kraju godine. To je optere\u0107enje i za vas i za u\u010denike. Nigdje ne pi\u0161e da za ba\u0161 svaku temu ili gradivo morate imati zavr\u0161nu pisanu provjeru. Posebno na kraju nastavne godine. Podsje\u0107am da pisane provjere nisu ni obavezne u na\u0161em predmetu. Lako mo\u017eete poslo\u017eiti izvedbeni kurikulum tako da nakon 15. svibnja nemate pisanih provjera. Tako u\u010denike ne gurate u stresnu zavr\u0161nicu \u0161to je uobi\u010dajeno kod ve\u0107ine predmeta. Posljednjih mjesec dana mo\u017eete imati situaciju u kojoj je, \u0161to se ocjena ti\u010de, uglavnom sve ve\u0107 jasno i samo u\u010denicima dajte priliku da pobolj\u0161aju (ili pogor\u0161aju) svoj uspjeh.<\/p>\n\n\n\n

    \n

    Nastavnike \u010desto zavaraju u\u010denici koji tijekom usmenog odgovaranja s lako\u0107om navode nau\u010dene definicije i \u010dinjenice. Pogre\u0161no vjerujemo da oni razumiju ono \u0161to govore.<\/p>\nAnderson & Koren, 2014<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

    Znam da je u po\u010detni\u010dkoj ludnici i koli\u010dini posla to te\u0161ko pratiti, ali probajte \u0161to \u010de\u0161\u0107e formativno (i sumativno) vrednovati ono \u0161to u\u010denici rade na satu ili za zada\u0107u. Obavezno upisujte i u e-Imenik. U slu\u010daju da se pojavi neki problem s ocjenama, to je jedini na\u010din da roditeljima, stru\u010dnoj slu\u017ebi ili nadzoru poka\u017eete da ste kontinurano radili svoj posao. Vrednovanje se upisuje u e-Imenik pa neki rokovnici ili bilje\u017enice sa strane slu\u017ebeno ne zna\u010de ni\u0161ta. Mogu samo vama osobno biti od pomo\u0107i pri pra\u0107enju rada u\u010denika. Vrednovanje za u\u010denje koristi za pobolj\u0161anje uspje\u0161nosti u\u010denja, odnosno upu\u0107uju u\u010denike na nedostatke u njihovu znanju, razumijevanju ili vje\u0161tinama te daju informaciju o tome kako te nedostatke rije\u0161iti (Glu\u010dina, 2021). Dodatnu vrijednost ima vrednovanje kao u\u010denje u kojemu u\u010denike vrijedi nau\u010diti samovrednovanju i vrednovanju vr\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n

    Lako je poslo\u017eiti niz pripremljenih re\u010denica o u\u010deni\u010dkoj aktivnosti i napretku koje se mogu modificirati i koristiti. Ako ste dali zada\u0107u, imajte sustav koji \u0107e osigurati da kroz mjesece svima pregledate zada\u0107e. Ako ste nekome pregledali zada\u0107u, lako je u bilje\u017enicu ili radnu bilje\u017enicu napisati datum, komentar, ocjenu i potpisati se i onda nakon toga to upisati u e-Imenik. Nekad ispada da je va\u017enije imati sve upisano u imeniku, nego pro\u0107i sve teme do kraja godine. U\u010denik i roditelji ne\u0107e toliko zamijetiti da ne\u0161to nisu odradili, koliko \u0107e zamijetiti da eventualno nedostaje ocjena, komentar ili prilika da se situacija u imeniku popravi. Glede kona\u010dne ocjene po\u010dnite obja\u0161njavati situaciju na vrijeme. Ve\u0107 nakon proljetnih (uskrsnih) praznika mo\u017eete obaviti prvu analizu i u\u010denicima re\u0107i kakva je trenutna situacija. To obavezno odradite mjesec dana prije zavr\u0161etka godine. Recite svakome u\u010deniku kakvi su izgledi, koliko je sati ostalo do kraja i \u0161to \u0107e jo\u0161 eventualno morati i\/ili mo\u0107i odraditi.<\/p>\n\n\n\n

    U\u010ditelj u javnosti<\/h2>\n\n\n\n

    Svijet je lopta \u0161arena puna razli\u010ditih ljudi i ukusa. U teoriji po\u0161tujemo razli\u010ditosti, ali u praksi je prihva\u0107anje razli\u010ditosti vrlo usko shva\u0107eno. U nekim \u0161kolama se i danas inzistira na tome da u\u010ditelji moraju imati odre\u0111eni dress code ili se komentiraju tetova\u017ee. Obrazovni stru\u010dnjaci iz LGBTIQA+ zajednice uglavnom su nevidljivi \u2013 to obuhva\u0107a i potpunu nevidljivost u temama stru\u010dnoga usavr\u0161avanja osim spomena u re\u010denici da su \u017ertve holokausta bili i homoseksualci. U zajednicama gdje su \u0161kole ja\u010de povezane s lokalnim vjerskim zajednicama postoji te\u017enja (da ne ka\u017eem pritisak) da cijeli u\u010diteljski kolektiv sudjeluje u zajedni\u010dkim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n

    Postoji odre\u0111en pritisak da u\u010ditelj povijesti mora sudjelovati u brojim obljetnicama bilo koje razine zna\u010daja. To mo\u017ee biti okrugli stol povodom Dana neovisnosti, ali i obljetnica nekoga lokalnoga prosvjetitelja. Tu je te\u0161ko odrediti granice sudjelovanja, posebno kad ste po\u010detnik ili jo\u0161 nemate trajni posao. Kao i u mnogim drugim slu\u010dajevima \u2013 birajte bitke. Krenite svakako od \u0161irih manifestacija kako biste mo\u017eda mogli izbje\u0107i neke manje. Svakako provjerite \u0161to je od obljetnica ve\u0107 jasno nazna\u010deno u \u0161kolskome kurikulumu, a potom mudro doznajte va\u017ene datume mjesta, op\u0107ine, grada ili \u010dak \u017eupanije u kojoj radite. Ako se ba\u0161 silno \u017eelite dokazati, kreirajte neki doga\u0111aj vezan uz lokalnu ili zavi\u010dajnu povijest. Predstavite se u punoj pompi, pozovite dostojanstvenike i dajte medijima priliku za fotografiranje i naslove. \u0160to se medija ti\u010de, uglavnom vi morate pripremiti izjavu ili materijal sa svim va\u017enim podatcima jer je tako novinarima lak\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

    U literaturi se govori o suradnji i\/ili partnerstvu roditelja i \u0161kole i to mi, da se poslu\u017eim eufemizmom, zvu\u010di zabavno. Nazovimo to onda brakom. Brak koji mo\u017ee super funkcionirati i djeca \u0107e procvjetati. Ali, kao \u0161to znamo, u braku zna biti otrovnih odnosa, prijevara, napada, hu\u0161kanja djece jednoga roditelja protiv drugoga itd. Naravno, djeca u takvim situacijama ne cvjetaju i ne ostvaruju potencijale. Roditelji va\u0161ih u\u010denika mogu biti partneri samo u mjeri koliko to njima odgovara. Oni brinu o dobrobiti svoje djece iz svoje osobne perspektive i iskustva. To ne mora biti ni pedago\u0161ki ni znanstveno ni profesionalno. Stav ja sam njemu ili njoj majka ili otac ja\u010di su od svega drugoga. Kad roditeljima zagusti, bolje vam je da imate spremno sve ono \u0161to sam gore napisao. Vrlo \u010desto nadzor ili inspekcija upravo idu u smjeru da je u\u010ditelj morao u\u010diniti i nadnaravne mjere na ruku u\u010denika. U\u010ditelji drugih predmeta mo\u017eda imaju i malu prednost jer ve\u0107ina roditelja obi\u010dno nisu predmetni stru\u010dnjaci. Kemi\u010dar, fizi\u010darka ili u\u010diteljica jezika lako \u0107e stru\u010dnom argumentacijom slomiti roditelja no, kao \u0161to znamo, povijest znaju svi.<\/p>\n\n\n\n

    Zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n

    Pona\u0161ajte se samouvjereno. To nije poziv na samodopadnost, ve\u0107 poruka koju \u0161aljete drugima. U svoja \u010detiri zida ili u krugu prijatelja priznajte svoje nedoumice ili pogre\u0161ke, konzultirajte literaturu, potra\u017eite savjet i bolja rje\u0161enja. Samouvjerenost shvatite kao mjeru pre\u017eivljavanja i opstanka u obrazovnome ekosustavu. I da, guglao sam mo\u017ee li se rije\u010d ekosustav koristiti u ovome smislu. Mo\u017ee!<\/p>\n\n\n\n

    Zahvaljujem stru\u010dnom konziliju na razmjeni iskustva i dopuni teksta: Anita, Manuela, Maja, Igor, Tatjana, Martina.<\/p>\n\n\n\n

    Literatura<\/h2>\n\n\n\n
      \n
    1. Anderson, L. W., & Koren, S. (Ur.). (2014). Pou\u010davanje za u\u010denje: Priru\u010dnik za nastavnike usmjerene na postignu\u0107a. Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoisto\u010dnoj Europi.<\/li>\n\n\n\n
    2. Bognar, L., Kragulj, S. (2009). Emocije u nastavi. Kvalitet i efikasnost nastave u dru\u0161tvu koje u\u010di.<\/li>\n\n\n\n
    3. Glu\u010dina, M. (2021). Vrednovanje. U M. Hajdarovi\u0107 (Ur.), Metodi\u010dki paket za pou\u010davanje povijesti (str. 26\u201331). Profil Klett. https:\/\/bit.ly\/3jWHrN5<\/li>\n\n\n\n
    4. Koren, S. (2014). \u010cemu nas u\u010di povijest? Nastava povijesti, ideje o u\u010denju\/pou\u010davanju i ishodi u\u010denja. Profil Klett.<\/li>\n\n\n\n
    5. Kragulj, S. (2011). Didakti\u010dki pristup razvoju darovitosti. A tehetseges tanulokkal valo munka modszertana : Metodika rada s talentovanim u\u010denicima: The Methodology of working with talented Pupils.<\/li>\n\n\n\n
    6. Matijevi\u0107, M. (1994). Humor u nastavi: Pedago\u0161ka i metodi\u010dka analiza. UNA-MTV.<\/li>\n\n\n\n
    7. OECD. (2019). Supporting and guiding novice teachers: Evidence from TALIS 2018 (Teaching in Focus Izd. 29; Teaching in Focus, Sv. 29, str. 6). https:\/\/doi.org\/10.1787\/fe6c9c0c-en<\/li>\n\n\n\n
    8. Peko, A., Varga, R., Mlinarevi\u0107, V., Luka\u0161, M., & Munjiza, E. (2014). Kulturom nastave (p)o u\u010deniku. Sveu\u010dili\u0161te Josipa Jurja Strossmayera, U\u010diteljski fakultet u Osijeku.<\/li>\n\n\n\n
    9. Turk-Prese\u010dki, V. (2021). Refleksija u protekloj \u0161kolskoj godini. U Metodi\u010dki paket za pou\u010davanje povijesti (2. izdanje, str. 142\u2013146). Profil Klett. https:\/\/bit.ly\/3jWHrN5<\/li>\n\n\n\n
    10. Vanek, K., Maras, A., & Karabin, P. (2021). Tko su dobri u\u010ditelji? \u0160kolski vjesnik, 70(2), 349\u2013379.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

      \u0160to mislite o temi i sadr\u017eaju \u010dlanka?<\/h2>\n\n\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      U\u010ditelj po\u010detnik prema slu\u017ebenim je pravilima u\u010ditelj koji jo\u0161 nije polo\u017eio stru\u010dni ispit. Neslu\u017ebeno, u\u010ditelj po\u010detnik toliko je dugo dok ne shvati da se tu ne radi o pozivu ve\u0107 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7362,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[32,193],"tags":[25,31],"class_list":["post-293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopis-poucavanje-povijesti","category-strucni-clanci","tag-miljenko-hajdarovic","tag-poucavanje-povijesti"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=293"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7640,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/293\/revisions\/7640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7362"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}