{"id":280,"date":"2022-06-02T08:59:11","date_gmt":"2022-06-02T06:59:11","guid":{"rendered":"https:\/\/platforma-klio.com\/?p=280"},"modified":"2024-12-17T12:32:09","modified_gmt":"2024-12-17T11:32:09","slug":"primjeri-prosirenja-zastupljenosti-povijesti-roma-u-udzbenicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2022\/primjeri-prosirenja-zastupljenosti-povijesti-roma-u-udzbenicima\/","title":{"rendered":"Primjeri pro\u0161irenja zastupljenosti povijesti Roma u ud\u017ebenicima"},"content":{"rendered":"\n

U \u010dasopisu Dru\u0161tvena istra\u017eivanja, vol. 30 no. 4, 2021., objavljen je pregledni rad dr. sc. Danijela Vojaka pod naslovom Obrazovanje o genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu u Republici Hrvatskoj<\/em>. Vojak je ve\u0107 niz godina vode\u0107i hrvatski romolog i bavi se istra\u017eivanjem pro\u0161losti Roma na hrvatskim prostorima. U ovome radu na vi\u0161e stranica daje iscrpan i kvalitetan pregled obrazovnih politika vezanih uz stradanja Roma u Republici Hrvatskoj. Za potpuniju i zaokru\u017eeniju sliku teme bilo bi dobro analizirati i stanje u novim ud\u017ebenicima Povijesti koji su izdani od 2019. g. nakon objave Kurikuluma nastavnoga predmeta povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

O porajmosu <\/strong>(genocidu nad Romima po\u010dinjenom od nacista i suradnika) prvi sam put pisao 2014. u istoimenome \u010dlanku objavljenom u posebnome izdanju Hrvatskoga povijesnog portala (broj 11, str. 14. \u2013 16.). Kao autor i urednik ud\u017ebenika temu stradanja Roma odlu\u010dio sam prikazati u skladu s preporukama Me\u0111unarodnoga saveza za sje\u0107anje na holokaust. Tako je povijest Roma od dolaska na na\u0161e prostore do 20. stolje\u0107a prikazana u ud\u017ebenicima serijala Vremeplov <\/em>od 6. do 8. razreda (izdava\u010dka ku\u0107a Profil Klett). Iz materijala koji su uvr\u0161teni u ud\u017ebenik zbog ograni\u010denosti prostora nije omogu\u0107e dublji i kvalitetniji uvid u \u017eivot Roma, ali je prikazan kontinuitet odnosa prema marginaliziranoj skupini. Uvr\u0161tenje takvih sadr\u017eaja iznimno je va\u017eno s obzirom na to da je upravo primarno obrazovanje obavezno za sve u\u010denike, dok u srednjim \u0161kolama usljed reformi Povijest sve vi\u0161e izostaje iz kurikuluma.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U Vremeplovu 6<\/strong><\/em>, skupine autora (Anita Gambira\u017ea Knez, Miljenko Hajdarovi\u0107, Manuela Kujund\u017ei\u0107 i \u0160ime Labor), u obaveznu kurikulumsku temu U\u010dinak osmanlijskoga \u0161irenja na europske i hrvatske prostore uvr\u0161ten je sekundarni izvor o dolasku Roma na hrvatske prostore. <\/p>\n\n\n\n

Iz Povijesti Roma (2017.) Rajka \u0110uri\u0107a izdvojen je sljede\u0107i dio: <\/p>\n\n\n\n

\n

Romi su u Ma\u0111arsku do\u0161li u vrijeme vladavine Bele IV. (\u2026) Na prostoru dana\u0161nje Hrvatske Romi se prvi put spominju u Dubrovniku 1362. godine. (\u2026) pouzdano se zna daje u Zagrebu 1378. postojala manja romska kolonija (\u2026) u doba kralja Matija\u0161a Korvina (\u2026) Romi su ve\u0107 uvelike \u017eivjeli u mnogim mjestima Ma\u0111arske. Po\u0161to su ve\u0107inom bili kova\u010di i oru\u017eari te radili za potrebe vojske, u\u017eivali su Korvinovu naklonost, a on im je (\u2026) dopustio da se nastane u blizini gradova. (\u2026) U Ma\u0111arskoj su Romi posebnu popularnost stekli kao muzi\u010dari (\u2026) sa svojim orkestrima (\u2026) S vremenom su za Rome u Ma\u0111arskoj nastupila vrlo te\u0161ka vremena. Pripisivali su im se razna zlodjela \u2013 kra\u0111e, silovanje, otmice djece, \u010dak i ljudo\u017ederstvo.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Uz isje\u010dak je postavljen zadatak: Komentiraj promjenu odnosa prema Romima. Usporedi s odnosom prema drugim manjinama, primjerice \u017didovima.<\/p>\n\n\n\n

U Vremeplovu 7<\/em><\/strong>, skupine autora (Igor Despot, Gordana Frol i Miljenko Hajdarovi\u0107), u obaveznu kurikulumsku temu Izgradnja hrvatskoga gra\u0111anskog dru\u0161tva uvr\u0161ten je primarni i sekundarni izvor. Na str. 122. isje\u010dak je iz \u010dlanka Povijest nacionalnih i vjerskih zajednica u Hrvatskoj od 1868. do 1941. godine (2014.) dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak. <\/p>\n\n\n\n

Na str. 124. isje\u010dak je iz Gospodarskoga lista br. 1 Hrvatsko-slavonsko gospodarskoga dru\u0161tva (1890.):<\/p>\n\n\n\n

\n

Uza sto neprilika i nevolja, koje sti\u017eu na\u0161ega seoskoga gospodara u dana\u0161njih te\u017ekih vremenih, imaju oni da podnose i bi\u010d ciganski. Nije dosta, da strepe pred ovrhovoditeljem, da zabrinuto \u010dekaju, ho\u0107e li ih sna\u0107i, ili minuti ljute elementarne nezgode: poplava, mraz, tu\u010da, su\u0161a, trsna u\u0161 i medljika, marvinske po\u0161asti, po\u017ear i stotinu raznih prirodnih bieda, \u2013 oni moraju da se povrh svega toga bore proti parasitom ljudskoga dru\u017etva u ljudskoj podobi, proti ciganom. (\u2026) Njihove kradje bivaju sve to \u010de\u0161\u0107e, a pi\u0161u ve\u0107 ni riedki slu\u010dajevi, da se daju na grabe\u017e, pa\u010de i razbojstva. Oni su, dakle, postidi ve\u0107 vrlo opasan elemenat, koji prieti seoskim na\u0161im gospodarom, osobito takovim, koji nisu u polo\u017eaju, da se sami uspje\u0161no obrane od cigana. Ovi, kako su prevejani, zalaze u selo, kada znadu, da su svi odrasli mu\u0161karci na polju za radom, a kod ku\u0107e samo \u017eene i nejaka djeca. To ih osmjeluje, da prietnjami iznudjaju upla\u0161enim \u017eenskinjam ono malo sirotinje, \u0161to za svoju ku\u0107nu porabu trebaju, \u0161to vi\u0161e, poznati su slu\u010daji, da cigani u takovih prilikah, ako im se s\u2019 dobra neda, \u0161to tra\u017ee, silom otimaju. (\u2026) S gospodarskog stanovi\u0161ta sude\u0107 bilo bi cigansko pitanje stalnom njihovom kolonizacijom rie\u0161eno, jer bi tim gospodari rie\u0161eni bili njihovog skitni\u010dkog nametni\u010dtva. (\u2026) U prvom redu bilo bi nu\u017edno, da se o\u010disti na\u0161a domovina od cigana, koji osobito iz Ugarske ovamo zalaze. Zatim bi se imao izdati edikt, kojim se pozivaju svi cigani, \u0161to u zemlji ostati kane i \u201ckoji se naseljivanju podvrgavaju, da to pred obla\u0161\u0107u izjave i nazna\u010de krajeve, gdje prebivati \u017eele. Za kolonizaciju cigana imala bi se u zemaljski prora\u010dun uvrstiti potrebita svota u izvanrednu potrebu a u svrhu, da se za nove naseljenike nabave potrebita zemlji\u0161ta, naprave zgrade\u2026 <\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Uz isje\u010dak su postavljena sljede\u0107a pitanja: Koje ime koristi autor za imenovanje Roma? Kakav je njegov stav prema Romima? Na koji na\u010din poku\u0161ava kod \u010ditatelja probuditi za\u0161titni\u010dke osje\u0107aje? \u0160to predla\u017ee kao rje\u0161enje problema? Je li ispravno za odre\u0111ena kriminalna djela optu\u017eivati cijele grupe ili narode umjesto pojedinaca? Ima li u dana\u0161njim tiskanim ili online medijima takvih \u010dlanaka i optu\u017ebi prema nekome narodu? Kakav je polo\u017eaj romske manjine u dana\u0161njoj Hrvatskoj?<\/p>\n\n\n\n

U Vremeplovu 8<\/em><\/strong>, skupine autora (Tomislav Bogdanovi\u0107, Miljenko Hajdarovi\u0107 i Domagoj \u0160vigir), stradanjima Roma u 20. stolje\u0107u posve\u0107eno je vi\u0161e prostora. Romi se navode kao dio nacisti\u010dke rasne politke, uz definicije genocida imenovani su kao skupina nad kojom je po\u010dinjen genocid u NDH \u0161to je potkrijepljeno slikovnim izvorom romskoga naselja \u017dlebice prije rata i izvje\u0161tajem kotarske oblasti \u017dupanja od 5. lipnja 1942. u kojemu se opisuje sprovo\u0111enje Roma u Jasenovac. <\/p>\n\n\n\n

Romi su uz to istaknuti kao ve\u0107a skupina stradalnika me\u0111u \u017ertvama Drugoga svjetskog rata na prostoru Kraljevine Jugoslavije. U tekstu ud\u017ebenika koristi se pojam anticiganizam. Posebno isti\u010dem da je u ve\u0107oj obaveznoj kurikulumskoj temi Holokaust i drugi zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti posebno izdvojena podtema 6.3. Genocid na Romima. <\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Na dvije stranice uz osnovni tekst o odnosu prema Romima prikazane su \u010detiri fotografije: obitelj Ernst oko 1905. g. uz demografske informacije o Romima u Europi, grupa romskih zato\u010denika u logoru Belzec 1940. g., Romkinje na prisilnome radu u logoru Ravensbr\u00fcck i poznata fotografija Settele Steinbach kako gleda iz sto\u010dnoga vagona na putu u Auschwitz zajedno s opisom njezine sudbine. Uz to dodan je i primarni izvor sje\u0107anje dje\u010daka Bubila koji se prisje\u0107a \u017eivota u logoru Dachau.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Anna
Anna Maria (Settela) Steinbach<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Bubili, u to vrijeme dje\u010dak, prisje\u0107a se dolaska u logor 28. lipnja 1939. g.: Vlak je stao pred vratima Dachaua. \u010cekali smo, zaklju\u010dani u vagonima bez zraka, oko tri\u010devrt sata. Za\u010duli smo povike kada je 30 ili 40 mladih SS-ovaca otklju\u010dalo i otvorilo vrata. \u201cAustrijske svinje! Van, van! Tr\u010dite, vi kongoanske crn\u010duge, tr\u010dite!\u201d Udarali su nas bi\u010devima i ubili su dvojicu kako smo tr\u010dali prema vratima Dachaua. (\u2026) Zatvorenici zadu\u017eeni za podjelu odje\u0107e su se smijali kada su nam je dobacili. Ako si bio visok, dobio si prekratke prugaste hla\u010de. Ako si bio nizak, dobio si preduge prugaste hla\u010de. Ja sam svoje skratio. Cipele su bile jo\u0161 gore. Samo su kapoi, zatvorenici zadu\u017eeni za nadzor drugih zatvorenika, i starje\u0161ine bloka imali ko\u017ene cipele. (\u2026) Ljeti smo izvedeni kako bi seljacima pomogli pri radovima. Riskiraju\u0107i \u017eivot prokrijum\u010dario sam nekoliko krumpira u logor. Posebna roba bila je rakija. Cjenkanjem sam dobio rakiju koju je netko ukrao od SS-a. Rakiju sam zamijenio za cipele.<\/p>\nVremeplov 8, izvor 47.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

\n

Izvje\u0161taj kotarske oblasti \u017dupanja od 5. lipnja 1942.:
Sa podru\u010dja ovoga kotara okupljeni su svi cigani, te su kratkim putem prepra\u0107eni Zapovjedniku Sabirnih logora u Jasenovcu. Prema dosada stiglim podatcima cigani su prepra\u0107eni u 83 vagona, a moglo ih je biti preko 2000. Po obavljenom objavljen je komisijski popis svih stvari, a ku\u0107e su do daljnje odredbe zape\u010da\u0107ene i postavljene su stra\u017ee. Tamo gdje su cigani \u017eivjeli ra\u0161trkano pokupljene su sve njihove stvari, te smje\u0161tene u nekoliko ku\u0107a. Ciganski konji sa ormom i kolima do dalnje odredbe dani su na \u010duvanje i upotrebu na\u0161im siroma\u0161nim ljudima. Tamo gdje je zate\u010deno peradi i svinja, to je sve prodano na javnoj dra\u017ebi, a novac je stavljen u polog doti\u010dne ob\u0107inske blagajne. (\u2026) Za dom spremni.<\/p>\nVremeplov 8, izvor 53.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

\u010clanovi Clionaut Akademije mogu besplatno preuzeti izvore s pitanjima za analizu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\u010clanovi<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

IZVOR: Sje\u0107anje romskog dje\u010daka Bubilija s 15 pitanja za analizu (Word): <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

[download id=”7817″]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n

IZVOR: Izvje\u0161taj kotarske oblasti \u017dupanja od 5. lipnja 1942. s pitanjima za analizu<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

[download id=”7823″]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U \u010dasopisu Dru\u0161tvena istra\u017eivanja, vol. 30 no. 4, 2021., objavljen je pregledni rad dr. sc. Danijela Vojaka pod naslovom Obrazovanje o genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu u Republici […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7820,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[32,193],"tags":[50,51,31,52],"class_list":["post-280","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopis-poucavanje-povijesti","category-strucni-clanci","tag-danijel-vojak","tag-porajmos","tag-poucavanje-povijesti","tag-romi"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7825,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280\/revisions\/7825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7820"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}