{"id":2436,"date":"2024-10-13T01:37:00","date_gmt":"2024-10-12T23:37:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2436"},"modified":"2024-12-21T16:44:08","modified_gmt":"2024-12-21T15:44:08","slug":"tko-je-bio-atila-bic-bozji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/tko-je-bio-atila-bic-bozji\/","title":{"rendered":"Tko je bio Atila (Bi\u010d Bo\u017eji)?"},"content":{"rendered":"\n

Preko brojnih legendi Atila <\/strong>je stekao ugled najve\u0107eg barbarskog vo\u0111e anti\u010dkog vremena. Za Hune je postojala samo pobjeda jer se sve ostalo smatralo sramotnim. Huni su iz svog panonskog sredi\u0161ta redovito upadali na prostore Rimskog Carstva, koje je u to vrijeme ve\u0107 izdisalo i gasilo se. Glasnike su ubijali, plja\u010dkali su sela i gradove, ubijali stanovni\u0161tvo i palili ku\u0107e. Zbog surovosti (\u0161to je dodu\u0161e u ta vremena bilo normalno pona\u0161anje) hunski je vo\u0111a dobio nadimak \u201cBi\u010d Bo\u017eji<\/strong>\u201d (flagellum Dei<\/em>).<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Rimsko Carstvo je nakon prva dva stolje\u0107a napretka i dominacije na podru\u010dju tada\u0161nje Europe polako slabilo tijekom tre\u0107eg i \u010detvrtog stolje\u0107a, te se naposlijetku raspalo 395. godine. Uzroka za propast Carstva je vi\u0161e, ali svakako treba istaknuti brojne politi\u010dke i gospodarske krize od kojih se nije oporavilo. Rimsko gospodarstvo je u prvim stolje\u0107ima Carstva \u017eivjelo na radu robova zarobljenih tijekom osvajanja. Nakon prestanka osvajanja robovlasni\u010dko dru\u0161tvo je ostalo bez svje\u017ee radne snage. Velikoposjednici su dopustili \u017eenidbu robovima i tako prirodnim prirastom poku\u0161ali spasiti svoje bogatstvo. Kako se to nije pokazalo dovoljnim uveli su kolonatski odnos u kojem su slobodnjaci radili na unajmljenim \u010desticama i pla\u0107ali zakup. Tijekom 3. stolje\u0107a sve ve\u0107u ulogu u upravljanju Carstvom preuzima vojska i dr\u017eavni \u010dinovni\u010dki aparat. U vi\u0161e navrata dolazi do gra\u0111anskih ratova pretendenata na prijestolje i vladavine vojni\u010dkih careva. <\/p>\n\n\n\n

Duge rimske granice trebale su biti pod stalnim nadzorom pred upadima brojnih germanskih, gotskih i drugih plemena. To je zahtijevalo stalnu vojnu prisutnost i gradnju pograni\u010dnih utvrda (zajedno za zidovima su \u010dinile limes). Rimljani su bili prisiljeni na ustupke darovanjem barbarskih vo\u0111a, dopu\u0161tali su naseljavanje unutar granica carstva i kona\u010dno ulazak barbara u rimsku vojsku. Sve je to dodatno oslabilo rimski polo\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Huni, ponosni ratni\u010dki narod s prostora Turkmenistana i Mongolije, su po\u010detkom II. stolje\u0107a nove ere pod pritiskom mo\u0107i Kineskog carstva i tungu\u0161kog naroda Sien-Pi krenuli prema Europi. Stalnim ratovanjem su sredinom IV. stolje\u0107a porazili narod Alana i zavladali prostorom od Kavkaza do rijeke Don.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Huni su narode koji su im se pokorili prihva\u0107ali u svoje redove pa su u ovo vrijeme u svom sastavu imali Alane i Ostrogote. Preostali Alani, Ostrogoti i Vizigoti su od Rimskog carstva dobili dozvolu da se nasele na podru\u010dju Panonije. To su bila izuzetno te\u0161ka vremena za Rim koji se poku\u0161avao odr\u017eati. Dopu\u0161tali su barbarskim plemenima da se nasele na podru\u010dju Carstva i da se kao rimski federati zauzvrat bore i brane granice. Pre\u010desto su federati okretali kapute i plja\u010dkali svoje doju\u010dera\u0161nje saveznike. Rimljani su i dalje koristili devizu \u201cpodijeli, pa vladaj\u201d pa su poticali plemena jedno protiv drugih. Te su mjere u kona\u010dnici samo dovodile sve vi\u0161e barbarskih plemena na podru\u010dje Carstva i plja\u010dka\u0161e sve bli\u017ee Rimu.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Hunska dr\u017eava je po\u010detkom V. stolje\u0107a bila na vrhuncu mo\u0107i. Prostirala se od Volge, preko ju\u017ene Rusije, Rumunjske, Ugarske, \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke sve do ju\u017ene i srednje Njema\u010dke. Centar dr\u017eave je bio na panonskim prostorima. Brojni su narodi prihvatili njihovu dominaciju (Hazari, Anti, Alani, Ostrogoti, Gepidi, Kvadi, itd.).<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Atila
Atila \u2013 srednjovjekovni prikaz<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Atila je kao suvladar bratu Bledu (vjerojatno od 434. godine) vje\u0161to ratovao i 441. godine je zadao te\u0161ki poraz Rimskom Carstvu oplja\u010dkav\u0161i Trakiju, Meziju i druge isto\u010dnorimske krajeve. 445. godine ubija brata i postaje kralj Huna. Huni su sve vi\u0161e napu\u0161tali nomadsko sto\u010darstvo i prete\u017eno se bavili plja\u010dkom svih okolnih naroda. 447. godine Atila je poveo veliki plja\u010dka\u0161ki pohod, te je probiv\u0161i se do juga Gr\u010dke prisilio isto\u010dnorimskog cara Teodozija II. na pla\u0107anje visokog godi\u0161njeg danka (Isto\u010dno Rimsko Carstvo je ve\u0107 od 444. pla\u0107alo povremeni danak) i slanje brojnih poklona.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Oba rimska cara su nakon 450. godine odbili sve Atiline zahtjeve me\u0111u kojima je bio zahtjev za rukom zapadnorimske princeze Juste Grate Honorije. Navodno je Honorija ostala trudna u vezi sa svojim slugom, pa se pismom ponudila Atili, koji je kao miraz od Justinijana zatra\u017eio pola Carstva. Atili je to bio izvrstan povod za rat protiv Valentijana III. 451. godine.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Atilin
Atilin pohod 451. godine<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Atila je pokrenuo vojsku s namjerom za zaobilazno preko Galije prodre do Rima. Nakon plja\u010dke Strasbourga, Wormsa, Mainza, Triera, Amiensa i drugih francuskih gradova do odlu\u010duju\u0107e bitke je do\u0161lo 20. lipnja 451. godine kod Troyesa. Flavius A\u00ebtius, rimski namjesnik u Galiji, je pod svojim zapovjedni\u0161tvom imao brojne \u010dete federata iz redova Vizigota, Franaka, Alana i drugih germanskih plemena. Zanimljivo je za spomenuti da je A\u00ebtius u mladosti kao taoc boravio na hunskom dvoru, pa je tako izvrsno poznavao svoje protivnike. U bitci je Vizigote vodio njihov kralj Teodorih I. Teodorih je tijekom te\u0161ke borbe poginuo i obje su vojske pretrpjele te\u0161ke gubitke, no nijedna strana nije prevladala. Huni su se sutradan povukli prema Panoniji jer su nepostizanje pobjede smatrali porazom. Ve\u0107 sljede\u0107e godine Atila je razorio Akvileju, te haraju\u0107i okolicom krenuo na Rim. Bjegunci iz Akvijeleje su postavili temelje za budu\u0107u Venciju. Odustao je od pohoda na zamolbu tada\u0161njeg pape Lava I. (osobno su razgovarali) i zbog prijetnje da \u0107e isto\u010dnorimski kralj napasti Hune u Panoniji. <\/p>\n\n\n\n

Atila iznenadno umire u no\u0107i svog vjen\u010danja (jednog od mnogih) 453. godine. Smrt nije jasna, ali postoji vi\u0161e teorija prema kojima je dao danak vi\u0161egodi\u0161njem alkoholizmu i tako umro od infarkta ili da ga je mladenka Iliko ubila na nagovor Rima. Nakon smrti do\u0161lo je do sukoba za njegovu krunu \u0161to je podijelilo i uni\u0161tilo hunsku dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n

\n
\"Atila
Atila ja\u0161e bijelog konja (Eug\u00e8ne Delacroix, 1843.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Atila je tijekom stolje\u0107a \u010desto bio lik u umjetnosti (Verdijeva opera, likovna umjetnost, knji\u017eevnost \u2013 ep o Nibelunzima, te u najnovije vrijeme lik u romanima, filmovima i serijama).<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koje karakteristike su pripisane Atili i kako su one pridonijele njegovom ugledu kao vo\u0111e?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako su dru\u0161tveno-gospodarske promjene unutar Rimskog Carstva doprinijele njegovom padu?<\/li>\n\n\n\n
  3. Objasnite na koji na\u010din su Huni utjecali na pad Rimskog Carstva.<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako su Rimljani poku\u0161avali kontrolirati barbarska plemena, i za\u0161to te metode nisu bile u\u010dinkovite?<\/li>\n\n\n\n
  5. Usporedite Atilinu vojnu strategiju s rimskom strategijom u tom razdoblju.<\/li>\n\n\n\n
  6. Koja je bila uloga federata u obrani Rimskog Carstva, i kako su oni doprinijeli njegovom padu?<\/li>\n\n\n\n
  7. Za\u0161to Atila nije nastavio pohod na Rim nakon susreta s papom Lavom I.? Koji su mogu\u0107i razlozi prema tekstu?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako su unutarnji sukobi unutar Huna nakon Atiline smrti doveli do propasti njihove dr\u017eave?<\/li>\n\n\n\n
  9. Na koji na\u010din je Atila prikazan u umjetnosti kroz povijest, i \u0161to to govori o njegovom utjecaju na kulturu?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako su se razli\u010diti narodi prilagodili dolasku Huna, i koje su posljedice te prilagodbe za te narode?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    \u010clanak o Atili za zainteresirane gimnazijalce (i druge)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2437,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[176,276,183,277,60,278],"class_list":["post-2436","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-5-razred","tag-atila","tag-gimnazije","tag-huni","tag-rim","tag-rimsko-carstvo"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2436","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2436"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2436\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9064,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2436\/revisions\/9064"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2437"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2436"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2436"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2436"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}