{"id":2370,"date":"2024-10-15T02:08:00","date_gmt":"2024-10-15T00:08:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2370"},"modified":"2024-12-21T16:58:40","modified_gmt":"2024-12-21T15:58:40","slug":"tko-je-bila-mata-hari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/tko-je-bila-mata-hari\/","title":{"rendered":"Tko je bila Mata Hari?"},"content":{"rendered":"\n

Fatalna ljepotica u tajnoj slu\u017ebi neprijateljske dr\u017eave. Uvodna re\u010denica zvu\u010di kao reklama s filmskog plakata, zar ne? Mata Hari bila je centralna li\u010dnost najmanje 13 filmova, 5 mjuzikla, baleta, opere, vi\u0161e pjesama, a 2021. godine predstavnica Azerbejd\u017eana pjevala je pjesmu<\/a> tog naslova na natjecanju Eurosong. No, tko je bila osoba iz mita o Mata Hari?<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u017divot u koloniji<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Margaretha Geertruida Zelle<\/strong> ro\u0111ena je 7. kolovoza 1876. godine u Nizozemskoj. \u0160estero\u010dlana obitelj Zelle \u017eivjela je od obrta za izradu \u0161e\u0161ira njenoga oca. 1891. umire joj majka, a otac bankrotira zbog raznih \u0161pekulacija na tr\u017ei\u0161tu. Obitelj se preselila u Amsterdam gdje se otac ubrzo ponovno o\u017eenio.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Amsterdam
Amsterdam \u2013 Bleekerssloot, 1890.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Od novaca druge \u017eene otvorio je trgovinu petroleja (petrolej se tada jo\u0161 u dobroj mjeri koristio za rasvjetu) i sli\u010dnih prera\u0111evina. Margaretha Geertruida nije vi\u0161e \u017eivjela s ocem ve\u0107 je boravila kod ujaka, koji se brinuo za njeno obrazovanje. Ona se u Den Haagu obu\u010davala za odgajateljicu u vrti\u0107u. Prekinula je \u0161kolovanje kad se sa 19 godina javila na novinski oglas. U oglasu je stajalo da 39. godi\u0161nji \u010dasnik nizozemske kolonijalne Rudolph MacLeod vojske tra\u017ei mladu \u017eenu spremnu na brak i \u017eivot u koloniji. Unato\u010d velikoj razlici u godinama Margarethi se dopala pomisao da \u0107e biti \u017eena \u010dasnika (to je podrazumijevalo sigurnu pla\u0107u i ugled u dru\u0161tvu).<\/p>\n\n\n\n

U skladu sa kolonijalnim ambicijama Nizozemska je morala imati stalnu i sna\u017enu vojsku u tada\u0161njoj Indokini. Obitelj MacLeod se preselila na otok Javu, u Jakartu. Tijekom nekoliko godina braka Margaretha je imala velikih problema. Rodila je sina i k\u0107er, ali su oboje bili \u017ertve trovanja. Sin Norman nije pre\u017eivio. Nekoliko mjeseci kasnije je doma\u0107ica na smrtnom krevetu od kolere priznala da je otrovala hranu, kao osvetu za ka\u017enjavanja gazde MacLeoda. Smrt sina je dodatno zahladila odnose me\u0111u bra\u010dnim partnerima. MacLeod je 1900. godine otpu\u0161ten iz vojske i sukobi se poja\u010davaju. Zatra\u017eio je rastavu braka i pravo na skrb za k\u0107erkicu Luisu Johannu. MacLeod je Margarethu najvi\u0161e optu\u017eivao za rastro\u0161nost, a i velika razlika u godinama se pokazala kao problem. Par se 1902. godine vratio u Nizozemsku gdje su zapo\u010deli odvojeni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Nastanak legende<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Margaretha 1903. prvi puta odlazi u Pariz s namjerom da postane glumica. Zbog nov\u010danih problema bila je prisiljena pozirati kao slikarski model. Shvatila je da joj dodatni problem predstavlja \u0161to je rastavljena gospo\u0111a MacLeod i zapo\u010dinje kreirati svoj alter ego. Uzela je ime Mata Hari, \u0161to na malezijskom jeziku zna\u010di oko zore, i zapo\u010dela je kreiranje pri\u010de o indijskoj plesa\u010dici. Usavr\u0161ila je ples i izradila kostime, te izmislila brojne detalje o svojem porijeklu. Bila je visoka, tamnije puti i kose te idealno gra\u0111ena za tu ulogu. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U jednom novinskom izvje\u0161taju Mata Hari pri\u010da o svom \u017eivotu na Javi:<\/p>\n\n\n\n

\n

U Malabaru, na obali Ju\u017ene Indije, do\u0161la sam na svijet u obitelji brahmana. Moja majka bila je poznata hramska bayadera u hramu Kanda Swany. Umrla je prilikom mog poroda s \u010detrnaest godina. Nakon \u0161to je spaljena sve\u0107enici su me uzeli pod svoje okrilje i dali su mi ime Mata Hari. Ve\u0107 kao malo dijete su me u podzemnoj spilji Pagode \u0160ive u\u010dili svetim plesovima bogova. Trebala sam postati nasljednica svoje majke. [\u2026] Tako sam sazrela kao djevica, sve do jedne tople, proljetne no\u0107i, kad je srebrna polovica Mjeseca obasjavala nebo, kad sam upu\u0107ena u tajne svete ljubavi bo\u017eice Sakryjude. [\u2026] Kao bayadera nikad mi nije dopu\u0161teno osjetiti zemaljsku ljubav. Moj je \u017eivot bio posve\u0107en bogu. Tada me iz sveti\u0161ta \u0160ive oteo britanski kolonijalni \u010dasnik i u\u010dinio me svojom \u017eenom. Postala sam gospo\u0111a Gretha MacLeod.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Egzoti\u010dne plesa\u010dice su u to doba u Parizu bile izuzetno tra\u017eena roba i lako se uklopila u no\u0107ni \u017eivot. Izmislila je brojne pri\u010de o svome \u017eivotu i legende o bogovima. Njeno pravo porijeklo ostalo je tajna sve do 1930. godine kad ju je razotkrio novinar Charles S. Heymans.<\/p>\n\n\n\n

Prvi put je javno nastupila u sije\u010dnju 1905. godine na jednoj dobrotvornoj priredbi. Novine su izvijestile da je nastupila \u201c\u017eena s dalekog istoka, koja je sa parfemima i draguljima stigla u Europu, kako bi se tu skrivala i otkrivala svojim velima\u201d. Uslijedio je nastup za industrijalca Guimeta i tu je izazvala manji skandal kada je pri kraju plesa ostala skoro naga. Uslijedili su nastupi u salonima, varijeteima i kazali\u0161tima u Parizu i Monte Carlu. Zbog poziranja slikarima i plesa\u010dkih nastupa 1906. godine izgubila je pravo na skrb o k\u0107eri. Naravno, javnost o tome nije ni\u0161ta doznala.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Mata Hari je nastavila plesati u Be\u010du i Berlinu. Plesala je \u010dak i za njema\u010dku carsku obitelj. Iste je godine njen pravi otac, Adam, napisao prvu biografiju Mata Hari De Roman van Mata Hari, de levensgeschiedenis mijner dochter en mijnegrieven tegen haar vroegeren echtgenoot<\/em> u kojem je poradio na dodatnoj izgradnji egzoti\u010dnog porijekla svoje k\u0107eri. Od 1910. do 1912. godine zaredali su brojni nastupi, a glumila je i Kleopatru u milanskoj Scali. Nastupala je u Monte Carlu, Berlinu, Be\u010du, Sofiji, Milanu i Madridu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Mata<\/a>
Mata Hari 1910. godine<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U ljeto 1914. na Balkanu zapo\u010dinje Veliki rat, koji \u0107e se u sljede\u0107ih nekoliko godina pro\u0161iriti po svijetu. Balkan je u to vrijeme ve\u0107 pre\u017eivio dva Balkanska rata, ali je i nadalje bio bure baruta<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u0160pijunka?<\/h2>\n\n\n\n

Tijekom svojih putenih dru\u017eenja<\/em> s poslovnim ljudima, plemi\u0107ima i \u010dasnicima, Mata Hari \u010desto je \u010dula podatke koje nije trebala \u010duti. Koliko je toga stvarno znala, ne mo\u017eemo znati, ali takvi su je kontakti na kraju uni\u0161tili. Pri\u010de o njenom \u0161pijunskome \u017eivotu krenule su kad joj je njema\u010dka tajna slu\u017eba navodno platila izme\u0111u 20.000 do 30.000 carskih maraka za \u0161pijunske usluge. Tada je navodno i dobila tajno ime H-21. Pred vjerovnicima i dugovima pobjegla je tu Den Haag \u0161to poneki tuma\u010de kao bijeg pred snagama Antante. <\/p>\n\n\n\n

U neugodnoj ratnoj stvarnosti bilo je premalo interesa za indijsku plesa\u010dicu i to je utjecalo na njen, ina\u010de rastro\u0161an, na\u010din \u017eivota. U to je vrijeme u Amsterdamu zapo\u010dela vezu sa mladim ruskim \u010dasnikom Vladimirom Masloffom. U prolje\u0107e 1915. vratila se u Pariz s namjerom da otka\u017ee luksuznu vilu u Neuillyiju, koju si vi\u0161e nije mogla priu\u0161titi. Francuska tajna slu\u017eba je pretpostavila da se vratila kako bi \u0161pijunirala francuske pripreme za novu ofenzivu. Tu je zapo\u010deo ve\u0107i interes Francuza za navodnu \u0161pijunku H-21.<\/p>\n\n\n\n

Na putu iz Pariza u Madrid iskrcala se u engleskom Southamptonu i tamo je ve\u0107 zapela <\/em>za oko engleskoj protuobavje\u0161tajnoj agenciji. Putovala je s putovnicom na ime Gertrud Benedix i zato je zadr\u017eana u pritvoru u Londonu. Tu ju je ispitivao Basil Tompson, ravnatelj engleske Protuobavje\u0161tajne slu\u017ebe i vjerovao joj je da nije u \u0161pijunskoj slu\u017ebi. Unato\u010d tome Mata Hari se na\u0161la pod stalnom prismotrom engleskih i francuskih slu\u017ebi. U hotelu u kojem je odsjela u Madridu boravili su pripadnici raznih slu\u017ebi i tu je navodno uspostavila kontakt sa njema\u010dkim vojnim ata\u0161ejem majorom Arnoldom von Kalleom. Navodno su bili u ljubavnoj vezi.<\/p>\n\n\n\n

U Pariz se opet vra\u0107a 1916. godine i dobija dozvolu za putovanje u Vittel, koji se nalazi neposredno pokraj njema\u010dke zapadne fronte. Svaki njen korak pa\u017eljivo je bilje\u017eila francuska tajna policija. Tamo je navodno prijateljevala<\/em> s francuskim pilotima. Prema izvje\u0161\u0107ima Francuza pila je \u010daj, posjetila proro\u010dicu, imala kontakte s nekoliko \u010dasnika i premala se za putovanje. Igrom slu\u010daja brodovi kojima je trebala putovati su bili torpedirani, pa je to kasnije podiglo dodatnu sumnju. Vratila se u Pariz. Francuzi su ve\u0107 spremili izvje\u0161taj u kojem su iznosili da sura\u0111uje s Nijemcima u neutralnim zemljama i da je s njima razmjenjivala \u0161ifrirana pisma. Sve to jo\u0161 uvijek nije bilo dovoljno za uhi\u0107enje. Francuzi su je namjeravali protjerati u Nizozemsku i zato je pozvana na razgovor. Na\u010delnik francuske Protuobavje\u0161tajne slu\u017ebe Ladoux je obavijestio Mata Hari o izgonu, a ona mu je na to priznala da je ljubavnica njema\u010dkog \u0161pijuna Kr\u00e4mera. Kr\u00e4mer je u to vrijeme bio jedan od vode\u0107ih \u0161pijuna u Nizozemskoj. Mata Hari se tu navodno dogovorila da \u0107e \u0161pijunirati za Francusku za milijun franaka.<\/p>\n\n\n\n

Uhi\u0107enje i smrt<\/h2>\n\n\n\n

U prosincu 1916. major Ladoux joj je namjestio stupicu. Dao joj je imena \u0161est belgijskih \u0161pijuna koje je trebala prona\u0107i. Za petero njih sumnjalo se da daju pogre\u0161ne ili la\u017ene izvje\u0161taje, a posljednji je navodno bio dvostruki agent za Francuze i Nijemce. Dva tjedna nakon toga, kad je Mata Hari otputovala u \u0160panjolsku, posljednji agent je ubijen. To je Ladouxu potvrdilo sumnje. Njeno uhi\u0107enje je bilo spremno. Ba\u0161 u to vrijeme su u Madridu presreli izvje\u0161taj u kojem su Nijemci pisali o isplati 5000 maraka za agenta H-21, a novce je trebao podi\u0107i Kr\u00e4mer.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Prilikom povratka u Pariz, ujutro 13. velja\u010de 1917., Mata Hari je uhi\u0107ena. Tijekom saslu\u0161anja uvijek je inzistirala na svojoj nedu\u017enosti. Nitko osim sve\u0107enika, lije\u010dnika i pravnika nije smio u njenu tamnicu. Su\u0111enje je zapo\u010delo 24. srpnja, pet mjeseci nakon uhi\u0107enja. Optu\u017eena je za izdaju i pomaganje neprijatelju. Za svaku od navedenih optu\u017ebi predvi\u0111ena kazna je bila smrt. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Zatvorski<\/a>
Zatvorski portret<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Njen branitelj se uporno pozivao na nevolje u kojima se slaba \u017eena na\u0161la i da je samo tra\u017eila izlaz iz njih. Optu\u017eba ju je teretila da je simpatizer Njema\u010dke jer je govorila njema\u010dki (\u0161to nije neobi\u010dno za Nizozemce) i dio medenog mjeseca je provela u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

Nepogodno za nju je bilo i njeno stalno lo\u0161e nov\u010dano stanje i zato je rado prihva\u0107ala poklone bez obzira sa koje strane su dolazili. Tijekom neuvjerljivog su\u0111enja nisu uspjeli potkrijepiti dokaze koji bi potvrdili optu\u017ebu. Major Ladoux je imao na raspolaganju agenticu Marthu Richard koja je mogla potvrditi nevinost Mata Hari. Sudsko vije\u0107e je tada bilo sastavljeno od profesionalnih vojnika i 25. srpnja su donijeli smrtnu presudu.<\/p>\n\n\n\n

Mata Hari je pogubljena 15. listopada 1917. godine u 6:15 sati u Vincennesu pokraj Pariza. Streljanje nije fotografirano, ali u nekim izvorima postoji fotografija koja prikazuje Mata Hari ispred strelja\u010dkog voda. Ta je snimke prema pretpostavci montirana prilikom snimanja igranoga filma 1920. godine. <\/p>\n\n\n\n

Prema tada\u0161njim francuskim zakonima osu\u0111enicima se nije unaprijed otkrio datum izvr\u0161enja kazne, pa je tako Mata Hari danima strepila sve dok sat vremena prije nije bila obavije\u0161tena. Pogodila su je samo dva od dvanaest ispaljenih metaka. Jedan u srce, a drugi u koljeno. Francuski \u010dasnik joj je tada ispalio obavezni samilosni <\/em>pucanj u glavu. \u010casnik je izvijestio da su joj posljednje rije\u010di bile \u201cGospodine, hvala Vam<\/em>\u201d (za vezanje marame oko o\u010diju), ali se ubrzo pro\u0161irila pri\u010da da je vojnicima strelja\u010dkog voda namigivala i slala poljupce.<\/p>\n\n\n

\n
\"Filmska
Filmska scena egzekucije Mata Hari desetlje\u0107e nakon stvarnog smaknu\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Budu\u0107i da nije bilo nikog tko bi preuzeo tro\u0161kove ukopa, njeno tijelo je predano Medicinskom fakultetu Sorbona. Postoji i pri\u010da da je njena glava bila preparirana i smje\u0161tena u muzej iz kojeg je tajanstveno nestala 1950. godine. Malo za\u010du\u0111uju\u0107i podatak u tome je da je po pri\u010di ta glava imala crvenu kosu, a za Mata Hari je poznato da je imala izrazito crnu kosu.<\/p>\n\n\n\n

Mata Hari na filmu<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Pri\u010da o egzoti\u010dnoj kurtizani i dvostrukoj agentici se ubrzo pro\u0161irila dijem svijeta i zagolicala mnoge glave. Filma\u0161ima je tek po\u010dela rasti slava i takve su pri\u010de bile iznimno dobrodo\u0161le. Mata Harina pri\u010da je prvi put snimljena ve\u0107 1920. u filmu \u201cMata Hari<\/em>\u201d (glumi je Asta Nielsen) i zatim  1927. u filmu \u201cMata Hari: the Red Dancer<\/em>\u201d (glumi je Magda Sonja). Daleko najpoznatija je verzija \u201cMata Hari<\/em>\u201d iz 1931. godine u kojoj glumi Greta Garbo. Posljednja je verzija iz 1985. u filmu \u201cMata Hari<\/em>\u201c, a glumi je Sylvia Kristel.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Greta
Greta Garbo kao Mata Hari<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koje povijesne okolnosti su dovele do popularnosti Mate Hari?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako su dru\u0161tvene i politi\u010dke okolnosti Prvog svjetskog rata utjecale na njezinu sudbinu?<\/li>\n\n\n\n
  3. Na koji na\u010din je Mata Hari koristila svoju umjetni\u010dku karijeru da se uklopi u visoko dru\u0161tvo?<\/li>\n\n\n\n
  4. Koje su bile glavne optu\u017ebe protiv Mate Hari i kako su one povezane s tada\u0161njim \u0161pijunskim aktivnostima?<\/li>\n\n\n\n
  5. Je li Mata Hari bila \u017ertva okolnosti ili odgovorna za svoje postupke? Objasni svoje mi\u0161ljenje.<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako mediji i popularna kultura prikazuju Mati Hari? Koliko je taj prikaz vjerodostojan prema pro\u010ditanom \u010dlanku?<\/li>\n\n\n\n
  7. Razmotri pravdu u su\u0111enju Mate Hari. Je li proces bio pravedan ili je presuda bila politi\u010dki motivirana?<\/li>\n\n\n\n
  8. \u0160to iz pri\u010de o Mati Hari mo\u017eemo nau\u010diti o ulozi \u017eena u dru\u0161tvu i stereotipima tog vremena?<\/li>\n\n\n\n
  9. Je li moralno ispravno koristiti osobnu karizmu i dru\u0161tvene veze za \u0161pijuna\u017eu? Za\u0161to (ne)?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako se povijest odnosi prema likovima poput Mate Hari, koji balansiraju izme\u0111u mita i stvarnosti?<\/li>\n\n\n\n
  11. Mo\u017ee\u0161 li povu\u0107i paralele izme\u0111u Mate Hari i drugih poznatih \u0161pijuna ili kontroverznih li\u010dnosti iz povijesti? Koje su sli\u010dnosti i razlike?<\/li>\n\n\n\n
  12. Kako bi se situacija Mate Hari razlikovala da je \u017eivjela u modernom vremenu, s obzirom na tehnolo\u0161ki napredak i dru\u0161tvene promjene?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Fatalna ljepotica u tajnoj slu\u017ebi neprijateljske dr\u017eave. Uvodna re\u010denica zvu\u010di kao reklama s filmskog plakata, zar ne? Mata Hari bila je centralna li\u010dnost najmanje 13 filmova, 5 mjuzikla, baleta, opere, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2380,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[183,621,185,622],"class_list":["post-2370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-gimnazije","tag-mata-hari","tag-prvi-svjetski-rat","tag-spijunaza"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2370"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9075,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2370\/revisions\/9075"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}