{"id":2363,"date":"2025-01-16T16:21:39","date_gmt":"2025-01-16T15:21:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2363"},"modified":"2025-01-19T19:43:32","modified_gmt":"2025-01-19T18:43:32","slug":"legenda-o-romulu-i-remu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/legenda-o-romulu-i-remu\/","title":{"rendered":"Legenda o Romulu i Remu"},"content":{"rendered":"\n

Legenda o osnivanju Rima zapo\u010dinje razaranjem Troje (1184. g. pr. n. e. ) i bijegom trojanskoga junaka Eneje <\/strong>(prema mitologiji sin boginje Afrodite). Eneja je sa svojim vojnicima na nekoliko brodova preko Makedonije, Kartage i Sicilije stigao na talijansku obalu u potrazi za mjestom na kojemu bi mogli podi\u0107i naselje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n
\n
\"Federico
Federico Barocci: Eneja bje\u017ei iz Troje<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Prema predaji, pristali su na podru\u010dje Laure\u0107ana u blizini u\u0161\u0107a rijeke Tiber. Tim podru\u010djem upravljao je kralj Latin. Rimski povjesni\u010dar Tit Livije<\/strong> nudi dvije verzije razvoja doga\u0111aja po dolasku Eneje. <\/p>\n\n\n\n

Prema prvoj, Latin je izgubio bitku te je obiteljskim povezivanjem (dao ruku k\u0107erke Lavinije) ponudio mir. <\/p>\n\n\n\n

Druga verzija pri\u010da o Latinu koji se sa\u017ealio nad tu\u017enom sudbinom Trojanaca bez doma i dao im dozvolu da se nasele na njegovoj zemlji. Kao znak saveza, o\u017eenio je k\u0107er s Enejom, a vojske su razmijenile poklone. Trojanci su osnovali naselje kojem je Eneja u \u010dast svoje \u017eene dao ime Lavinium. Uskoro su ih napali susjedni Rutulci predvo\u0111eni kraljem Turnom. Eneja je, u \u017eelji da ujedini dva naroda, svoje i podanike kralja Latina prozvao narodom Latina<\/strong>. U bitci koja je uslijedila, Latini su izgubili staroga kralja, ali su zadr\u017eali slobodu. Rutulci su zatra\u017eili savezni\u0161tvo kod Etru\u0161\u010dana \u010dijem je kralju Mezenciju smetalo ja\u010danje novoga grada Laviniuma. Eneja je u pogubnoj bitci izgubio \u017eivot, ali su njegovi Latini odbili etru\u0161\u010danski napad.<\/p>\n\n\n\n

Legenda nadalje povezuje Eneju s osnutkom grada Albe Longe. Enejin sin Askanije (poznat i kao Iul) osnovao je ovaj grad, koji je postao klju\u010dan za razvoj latinskog saveza. Iz kraljevske loze Albe Longe potje\u010du Numitor i Amulije, \u010diji sukob postaje okosnica pri\u010de o Romulu i Remu.<\/p>\n\n\n\n

Amulije je svrgnuo svog brata Numitora s prijestolja i prisilio njegovu k\u0107er Reu Silviju<\/strong> da postane vestalka, \u0161to joj je zabranilo brak i potomstvo. No, prema legendi, bog Mars bio je otac njezinih sinova, blizanaca Romula <\/strong>i Rema<\/strong>. Amulije je naredio da se dje\u010daci utope u Tiberu kako bi prekinuo Numitorovu nasljednu liniju. Rijeka Tiber se u to vrijeme izlila iz svog korita i poplavila ve\u0107e podru\u010dje. Sluge koji su trebali odstraniti dje\u010dake jednostavno su ih s ko\u0161arom prepustili Tiberu u nadi da \u0107e se utopiti. No, ko\u0161ara se nasukala na preplavljene obale i dje\u010daci su ostali na \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Prema legendi, tu ih je zaplakane prona\u0161la vu\u010dica koja ih je u pe\u0107ini (vijest o pronalasku pe\u0107ine<\/a>) nahranila svojim mlijekom. Prema nekim tuma\u010denjima, Latini su izraz lupoe <\/em>koristili za vukove i za raspu\u0161tenice, pa je mogu\u0107e da je neka \u017eena slobodnoga morala brinula za blizance te se to kasnijim prepri\u010davanjima pretvorilo u vu\u010dicu. Ta je \u017eena bila Acca Larentia<\/strong>, o\u017eenjena za kraljevskog svinjara Faustulusa, koji je prema legendi prona\u0161ao blizance.<\/p>\n\n\n\n

Vjerni kraljev sluga je blizance odgojio taje\u0107i istinu o njihovom porijeklu. Dje\u010daci su rasli, nau\u010dili \u010ditati i pisati, te su me\u0111u ljudima slovili kao vrijedni i \u010dasni mladi\u0107i. Rem je uskoro do\u0161ao u sukob s Amulijevim pastirima te zavr\u0161io me\u0111u njegovim zarobljenicima. Faustulus je spremao akciju oslobo\u0111enja te je Romulu otkrio sve tajne porijekla. Nezadovoljni narod podigao je pobunu te ubio Amulija. Numitor je ponovno do\u0161ao na vlast, a mladi\u0107i su odlu\u010dili podi\u0107i novo naselje u blizini mjesta na kojem su odrasli.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U novo su naselje odlu\u010dili prihvatiti sve doseljenike i pru\u017eiti im za\u0161titu. Tako se broj stanovnika uvelike pove\u0107avao jer su pristizali du\u017enici, ubojice i robovi bjegunci. Kako se naselje pro\u0161irilo, Romul je svoj dio nazvao Roma Quadrata<\/strong>, dok je Rem na bre\u017euljku Aventinu uzeo dio zemlji\u0161ta i nazvao ga Remonium<\/strong>. Kako bi utvrdili tko \u0107e od njih dvoje imati glavnu rije\u010d, dogovorili su da \u0107e pobjednik biti onaj tko ugleda vi\u0161e ptica u letu. Sre\u0107a se osmjehnula Romulu koji ih je ugledao 12, dvostruko vi\u0161e od Rema. Jednom drugom prilikom, Romul je zapo\u010deo kopati temelje budu\u0107eg obrambenog zida. Rem se po\u010deo rugati takvim temeljima te ih je presko\u010dio. Romul ga je napao i ubio u borbi. <\/p>\n\n\n\n

Kao datum osnivanja Rima uzima se 21. travanj 753. g. pr. n. e.<\/strong><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Romul i Rem broje ptice<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja su pokazala da su Latini ve\u0107 u 10. st. pr. n. e. na lijevoj obali Tibera na sedam bre\u017euljaka podigli nekoliko naselja. Tim su naseljima u 6. st. pr. n. e. vladali mo\u0107ni Etru\u0161\u010dani. Vjerojatno oko 575. g. pr. n. e. Latini su oko svojih naselja podigli zidine i tako spojili naselja u jedan grad kojeg su prozvali Rim. Istra\u017eivanja na Palatinu otkrila su ostatke koliba iz 8. st. pr. n. e., \u0161to donekle podr\u017eava mitolo\u0161ki datum osnivanja grada.<\/p>\n\n\n\n

Legenda o Romulu i Remu simbolizira povezanost Rimljana s bo\u017eanskim podrijetlom, va\u017enost snage i ustrajnosti te zna\u010daj zakona i granica u rimskom dru\u0161tvu. Iako mitolo\u0161ka, ova pri\u010da odra\u017eava kulturne i dru\u0161tvene vrijednosti koje su oblikovale rimski identitet.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Kako legenda o Eneji povezuje osnivanje Rima s gr\u010dkom mitologijom i Trojanskim ratom? \u0160to to govori o rimskoj percepciji vlastitog podrijetla?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koju simboliku nosi vu\u010dica u pri\u010di o Romulu i Remu? Kako se taj simbol koristio u kasnijoj rimskoj kulturi?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako bi se mogla tuma\u010diti dvojna verzija pri\u010de o kralju Latinu prema Titu Liviju? Koja verzija ima vi\u0161e moralne ili politi\u010dke te\u017eine?<\/li>\n\n\n\n
  4. Za\u0161to je va\u017eno da pri\u010da o osnivanju Rima uklju\u010duje elemente prihva\u0107anja doseljenika? Kako se taj aspekt mo\u017ee povezati s politi\u010dkom praksom Rimskog Carstva?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koje su razlike izme\u0111u arheolo\u0161kih dokaza o naseljima na podru\u010dju Rima i mitolo\u0161ke pri\u010de o njegovom osnivanju?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako sukob Romula i Rema odra\u017eava va\u017enost zakona, granica i autoriteta u rimskoj kulturi?<\/li>\n\n\n\n
  7. Za\u0161to je va\u017eno da Romul i Rem potje\u010du iz kraljevske loze Albe Longe? Kako se time nagla\u0161ava njihovo pravo na vlast?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako mit o Romulu i Remu mo\u017ee pomo\u0107i u razumijevanju rimskih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih vrijednosti, poput ustrajnosti, hrabrosti i solidarnosti?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako bi izgledalo dru\u0161tvo koje je opisano u pri\u010di o osnivanju Rima? \u0160to nam to govori o idealima koje su Rimljani cijenili?<\/li>\n\n\n\n
  10. Na koji na\u010din pri\u010da o ubojstvu Rema reflektira konflikte mo\u0107i i ambicije koje su bile prisutne u rimskoj povijesti?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Odgovori na pitanja<\/h3>\n\n\n\n
    \n
      \n
    1. Kako legenda o Eneji povezuje osnivanje Rima s gr\u010dkom mitologijom i Trojanskim ratom? \u0160to to govori o rimskoj percepciji vlastitog podrijetla?<\/strong>
      Legenda o Eneji povezuje Rim s Trojanskim ratom, daju\u0107i mu plemenito i bo\u017eansko porijeklo kroz Eneju, sina boginje Afrodite. Time Rimljani sebe predstavljaju kao nasljednike velikih civilizacija, nagla\u0161avaju\u0107i povezanost s kulturnim i mitolo\u0161kim korijenima Gr\u010dke i istodobno izdvajaju\u0107i svoje porijeklo kao izuzetno i sudbonosno.<\/li>\n\n\n\n
    2. Koju simboliku nosi vu\u010dica u pri\u010di o Romulu i Remu? Kako se taj simbol koristio u kasnijoj rimskoj kulturi?<\/strong>
      Vu\u010dica simbolizira snagu, za\u0161titu i maj\u010dinsku brigu, dok istovremeno odra\u017eava prirodu i opstajanje u te\u0161kim uvjetima. U rimskoj kulturi vu\u010dica je postala simbol grada Rima, a njen prikaz koji doji blizance \u010desto se koristio u umjetnosti i kao politi\u010dki simbol mo\u0107i i jedinstva.<\/li>\n\n\n\n
    3. Kako bi se mogla tuma\u010diti dvojna verzija pri\u010de o kralju Latinu prema Titu Liviju? Koja verzija ima vi\u0161e moralne ili politi\u010dke te\u017eine?<\/strong>
      Prva verzija, u kojoj Latin gubi bitku i nudi mir kroz brak, odra\u017eava politi\u010dki realizam i nu\u017enost kompromisa. Druga verzija, gdje Latin dobrovoljno prihva\u0107a Trojanace, nagla\u0161ava humanost i suosje\u0107anje. Obje verzije imaju moralnu i politi\u010dku te\u017einu, ali druga verzija bolje predstavlja ideal suradnje i integracije.<\/li>\n\n\n\n
    4. Za\u0161to je va\u017eno da pri\u010da o osnivanju Rima uklju\u010duje elemente prihva\u0107anja doseljenika? Kako se taj aspekt mo\u017ee povezati s politi\u010dkom praksom Rimskog Carstva?<\/strong>
      Pri\u010da nagla\u0161ava Rim kao uto\u010di\u0161te za sve, \u010dime se opravdava kasniji imperijalni koncept integracije raznih naroda unutar Carstva. Time se isti\u010de otvorenost kao temeljna vrijednost rimskog dru\u0161tva, koja je omogu\u0107ila \u0161irenje i stabilnost Carstva.<\/li>\n\n\n\n
    5. Koje su razlike izme\u0111u arheolo\u0161kih dokaza o naseljima na podru\u010dju Rima i mitolo\u0161ke pri\u010de o njegovom osnivanju?
      <\/strong>Arheolo\u0161ki dokazi pokazuju postojanje naselja na Palatinu ve\u0107 u 10. st. pr. n. e., dok mitologija datira osnivanje Rima u 753. g. pr. n. e. Mitolo\u0161ka pri\u010da nagla\u0161ava bo\u017eansko porijeklo i herojski po\u010detak, dok arheologija ukazuje na postupni razvoj kroz lokalna naselja.<\/li>\n\n\n\n
    6. Kako sukob Romula i Rema odra\u017eava va\u017enost zakona, granica i autoriteta u rimskoj kulturi?
      <\/strong>Sukob simbolizira va\u017enost po\u0161tovanja zakona i autoriteta, \u0161to je bila klju\u010dna vrijednost rimske kulture. Preskakanje zida predstavlja kr\u0161enje pravila, a Romulova reakcija nagla\u0161ava da se red i zakon moraju braniti po svaku cijenu, \u010dak i protiv vlastite obitelji.<\/li>\n\n\n\n
    7. Za\u0161to je va\u017eno da Romul i Rem potje\u010du iz kraljevske loze Albe Longe? Kako se time nagla\u0161ava njihovo pravo na vlast? <\/strong>Kraljevsko porijeklo legitimira njihovo pravo na vlast i povezuje ih s bo\u017eanskim autoritetom preko Marsa. To nagla\u0161ava kontinuitet vlasti i prikazuje osnivanje Rima kao dio predodre\u0111enog plana.<\/li>\n\n\n\n
    8. Kako mit o Romulu i Remu mo\u017ee pomo\u0107i u razumijevanju rimskih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih vrijednosti, poput ustrajnosti, hrabrosti i solidarnosti? <\/strong>Mit prikazuje hrabrost u suo\u010davanju s opasnostima (vu\u010dica), ustrajnost u osnivanju grada unato\u010d sukobima i solidarnost u prihva\u0107anju svih doseljenika. Ove su vrijednosti bile klju\u010dne za izgradnju i o\u010duvanje Rimskog Carstva.<\/li>\n\n\n\n
    9. Kako bi izgledalo dru\u0161tvo koje je opisano u pri\u010di o osnivanju Rima? \u0160to nam to govori o idealima koje su Rimljani cijenili?<\/strong> Dru\u0161tvo je prikazano kao inkluzivno, otvoreno za razli\u010dite ljude i spremno pru\u017eiti priliku svima koji \u017eele sudjelovati. To govori o idealima jedinstva, prilagodljivosti i integracije, \u0161to je bilo presudno za \u0161irenje Rima.<\/li>\n\n\n\n
    10. Na koji na\u010din pri\u010da o ubojstvu Rema reflektira konflikte mo\u0107i i ambicije koje su bile prisutne u rimskoj povijesti?<\/strong>
      Pri\u010da simbolizira borbu za vlast i mo\u0107 koja je \u010desto bila obilje\u017eje rimske povijesti. Romulova spremnost da ubije vlastitog brata nagla\u0161ava va\u017enost ambicije i odlu\u010dnosti u rimskoj kulturi, ali i potencijalne unutarnje sukobe koji su kasnije destabilizirali Carstvo.<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Legenda o osnivanju Rima zapo\u010dinje razaranjem Troje (1184. g. pr. n. e. ) i bijegom trojanskoga junaka Eneje (prema mitologiji sin boginje Afrodite). Eneja je sa svojim vojnicima na nekoliko brodova preko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2364,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[370,339,60,340],"class_list":["post-2363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-legenda","tag-rem","tag-rim","tag-romul"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2363"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11005,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2363\/revisions\/11005"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2364"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}