{"id":2103,"date":"2024-08-14T00:42:48","date_gmt":"2024-08-13T22:42:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2103"},"modified":"2024-12-18T11:24:48","modified_gmt":"2024-12-18T10:24:48","slug":"svemir-25-i-drustveni-slom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/svemir-25-i-drustveni-slom\/","title":{"rendered":"Svemir 25 i dru\u0161tveni slom"},"content":{"rendered":"\n

Behavioral sink<\/em> (u slobodnom prijevodu dru\u0161tveni slom) je termin koji je skovao ameri\u010dki biolog John B. Calhoun kako bi opisao negativne posljedice ekstremne gusto\u0107e neke populacije na pona\u0161anje i socijalne interakcije. Na temelju nekoliko eksperimenata na glodavcima smatrao je da je do\u0161ao do zaklju\u010daka koje mo\u017ee preslikati na ljudsko dru\u0161tvo. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

O \u010demu se zapravo radi? Prema njegovoj teoriji kada je gusto\u0107a neke populacije visoka, resursi poput hrane, prostora i skloni\u0161ta mogu postati ograni\u010deni, \u0161to uzrokuje stres i mo\u017ee naru\u0161iti socijalnu harmoniju. Uslijed prenapu\u010denosti javljaju se poreme\u0107aju u pona\u0161anju, uklju\u010duju\u0107i agresiju, smanjenje brige za potomstvo i povla\u010denje iz dru\u0161tvenih interakcija. <\/p>\n\n\n\n

\n

Iz tog procesa nastaju autisti\u010dna bi\u0107a, sposobna samo za najjednostavnija pona\u0161anja kompatibilna s fiziolo\u0161kim pre\u017eivljavanjem. Njihov duh je umro\u2026 Oni vi\u0161e nisu sposobni za izvr\u0161avanje slo\u017eenijih pona\u0161anja kompatibilnih s opstankom vrste.<\/p>\nJohn B. Calhoun<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Eksperiment Universe 25 (Svemir 25)<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Eksperiment \u201eUniverse 25\u201c bio je jedan od klju\u010dnih eksperimenata koje je John B. Calhoun proveo kako bi prou\u010dio utjecaj prenapu\u010denosti na pona\u0161anje \u017eivotinja. U laboratoriju je izra\u0111en poseban kavez dimenzija 2,74 metra x 3,05 metra x 1,52 metra. Bio je projektiran da imitira idealne uvjete za mi\u0161eve, s neograni\u010denim resursima hrane, vode i prostora za spavanje. U kavezu je postavljeno 64 gnijezda na razli\u010ditim visinama, voda je bila dostupna u 16 boca, a hrana u \u010detiri hranilice. Eksperiment je zapo\u010deo s osam mi\u0161eva, \u010detiri para, koji su se brzo mno\u017eili zbog povoljnih uvjeta.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"John<\/a>
John B. Calhoun<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U znanstvenom radu koji je objavio 1973. Calhoun je pojasnio faze eksperimenta:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Faza A (prva 104 dana) – vrijeme prilagodbe koje je zavr\u0161ilo stvaranjem prvog podmlatka. \u010cinilo se da su sretni, s visokom stopom reprodukcije i minimalnim sukobima.<\/li>\n\n\n\n
  • Faza B (od 105. do 315. dana) – mi\u0161evi su koristili dostupne resurse i njihova populacija je ubrzano rasla sve do 600 jedinki nakon \u010dega se rast usporio. Pojavila se socijalna stratifikacija tj. podjela na grupe koje su \u017eivjele u zasebnim podru\u010djima.<\/li>\n\n\n\n
  • Faza C (od 316. do 560. dana) – faza stagnacije – kako se populacija pove\u0107avala, pojavili su se prvi znakovi socijalnih problema. Pove\u0107ana gusto\u0107a po\u010dela je uzrokovati agresivne sukobe, smanjenje kvalitetne brige za mladunce i druge abnormalne obrasce pona\u0161anja.<\/li>\n\n\n\n
  • Faza D – u ovoj fazi, dru\u0161tveni problemi su eskalirali. Mi\u0161evi su razvili neuobi\u010dajene obrasce pona\u0161anja, uklju\u010duju\u0107i \u201esveprisutne\u201c grupe koje su se izolirale i pokazivale neu\u010dinkovito socijalno pona\u0161anje. Populacija je prestala rasti i po\u010dela se smanjivati zbog smanjene reproduktivne sposobnosti i visoke stope smrtnosti (mortalitet ve\u0107i od nataliteta). Ve\u0107a grupa mu\u0161kih mi\u0161eva, koju je Calhoun nazvao “ljepotani”, nije radila ni\u0161ta drugo osim spavanja, prehrane i vlastitog ure\u0111ivanja. <\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
    \n

    Uglavnom \u0107u govoriti o mi\u0161evima, ali moje misli su o \u010dovjeku, o lije\u010denju, o \u017eivotu i njegovoj evoluciji.<\/p>\nJohn B. Calhoun<\/cite><\/blockquote>\n\n\n

    \n
    \"Mi\u0161evi
    Mi\u0161evi u Svemiru 25<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    Eksperiment \u201eUniverse 25\u201c pru\u017ea va\u017ene uvide u kako visoka gusto\u0107a mo\u017ee utjecati na pona\u0161anje i socijalnu strukturu:<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • agresija i sukobi: pove\u0107ana gusto\u0107a dovodi do agresije i sukoba, \u0161to mo\u017ee naru\u0161iti socijalnu harmoniju i smanjiti kvalitetu \u017eivota.<\/li>\n\n\n\n
    • povla\u010denje i izolacija: neki mi\u0161evi su se povukli iz dru\u0161tvenih interakcija, \u0161to je rezultiralo smanjenjem socijalne kohezije i neadekvatnom brigom za mladunce.<\/li>\n\n\n\n
    • smanjena fertilnost: Visoka gusto\u0107a mo\u017ee uzrokovati smanjenje reproduktivne sposobnosti i lo\u0161u skrb o potomstvu, \u0161to dovodi do smanjenja broja mladunaca i op\u0107eg pada populacije.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
      <\/div>\n\n\n
      \n
      \"Dan
      Dan 681 nakon kolonizacije (10.2.1970.) \u2013 Calhoun u Svemiru 25\n<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
      <\/div>\n\n\n\n
      \n