{"id":2086,"date":"2024-08-13T15:37:45","date_gmt":"2024-08-13T13:37:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2086"},"modified":"2025-01-26T18:42:30","modified_gmt":"2025-01-26T17:42:30","slug":"akcija-feniks-ili-bugojanska-akcija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/akcija-feniks-ili-bugojanska-akcija\/","title":{"rendered":"Akcija Feniks ili Bugojanska akcija"},"content":{"rendered":"\n

Akcija Feniks je Udbin <\/a>naziv za teroristi\u010dku akciju hrvatskih emigranata koji su se u lipnju 1972. godine ubacili u Jugoslaviju i vi\u0161e od mjesec dana se sukobljavali sa pripadnicima jugoslavenskih vlasti. Ta se akcija u hrvatskoj literaturi naziva Bugojanska akcija. U hrvatskoj historiografiji i javnosti Bugojanska akcija je kontroverzno pitanje \u2013 dok dio zastupa mi\u0161ljenje da se radi o hrabrom poku\u0161aju oslobo\u0111enja Hrvatske od komunisti\u010dke vlasti drugi smatraju da se radi o tipi\u010dnoj teroristi\u010dkoj akciji protiv tada\u0161nje legitimne vlasti.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Plan za akciju skovalo je Hrvatsko revolucionarno bratstvo<\/strong> (HRB) u Salzburgu, pod nazivom \u201cplan PL\u201d. Izvela ga je postrojba \u201cPlaninske lisice<\/em>\u201c. Cilj je akcije bio uspostava vojne baze na planini Vran i utopisti\u010dka ideja podizanja naroda na ustanak.<\/p>\n\n\n\n

Devetnaestorica dobro naoru\u017eanih i opremljenih gerilaca u\u0161li su iz Austrije u Sloveniju 22. lipnja 1972. godine. Kod Dravograda za zaustavili kamion i prisilili ga da ih preveze do sela Gra\u010danice kod Bugojna. Voza\u010da su pustili i on je tek 24. lipnja stao na autocesti Zagreb-Beograd i ispri\u010dao doga\u0111aje.<\/p>\n\n\n\n

Gerilci su u me\u0111uvremenu razoru\u017eali i grupu lovaca. Lovci su u Bugojnu potvrdili pri\u010du voza\u010da i dignuta je uzbuna. Odmah je zapo\u010dela mobilizacija Narodne obrane, ratne vojne policije i Teritorijalne obrane. Do prvoga sukoba do\u0161lo je 26. lipnja tijekom kojeg je poginulo \u010detvero gerilaca, dvoje vojnih policajaca je ubijeno i dvoje ranjeno. Gerilci su tu izgubili i ve\u0107inu municije i opreme.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107i, ve\u0107i, sukob dogodio se u no\u0107i 27\/28. lipnja kod sela Rumboka kad je poginulo 8 pripadnika partizanskog odreda, 7 ih je ranjeno, a ubijen je jedan gerilac. Tu su se gerilci podijelili na tri skupine i otada su se samo poku\u0161avali spasiti skrivanjem i bje\u017eanjem. Ve\u0107ina njih je u sljede\u0107a dva mjeseca u raznim sukobima poginula, a \u010detvorica su zarobljena. Njih je Vojni sud u Sarajevu osudio na smrt. Kazna je izvr\u0161ena nad trojicom, dok je najmla\u0111i me\u0111u njima, tada devetnaestogodi\u0161nji Ludvig Pavlovi\u0107, pomilovan na 20 godina robije. U istrazi vezanoj za ovu akciju uhi\u0107eno je nekoliko desetaka Hrvata pod optu\u017ebom da su pripremali teren za akciju. Nekolicina uhi\u0107enih podlegla je torturama pod istragom. Nekolicinu hrvatskih emigranata je Udba likvidirala zbog povezanosti s Bugojanskom skupinom.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Za tada\u0161nju jugoslavensku vlast suzbijanje teroristi\u010dke akcije samo je potvrdilo ideju o vrijednosti koncepta op\u0107enarodne obrane (u kojem se \u010ditav narod di\u017ee protiv neprijatelja uz dostupno oru\u017eje koje je pripremljeno i raspore\u0111eno na terenu). Poginulo je 13 jugoslavenskih vojnika i vi\u0161e od 20 ih je ranjeno.<\/p>\n\n\n\n

U akciji je sudjelovalo vi\u0161e tisu\u0107a pripadnika raznih vojnih, policijskih i rezervnih jedinica uz potporu helikoptera. Predsjednik Tito odlikovao je 389 osoba koje su se istaknule u akciji.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\u0110uri\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
\u0110uri Horvatu, Vejsilu Ke\u0161ki\u0107u, Mirku Vlasnovi\u0107u i Ludvigu Pavlovi\u0107u su\u0111eno je na Vojnom sudu u Sarajevu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

O Bugojanskoj skupini raspravljao je 1997. godine i Hrvatski sabor na prijedlog zastupnika Ivana Gabelice da se devetnaestorici boraca iz te akcije dodijele \u010dinovi i odli\u010dja te da se posmrtno izjedna\u010de s dragovoljcima Domovinskog rata. Taj je prijedlog odbijen, ali se ti borci smatraju poratnim \u017ertvama Drugoga svjetskoga rata.<\/p>\n\n\n\n

U posljednje se vrijeme me\u0111u povjesni\u010darskim krugovima postavlja pitanje o tome nije li UDBa pripremala akciju sa svrhom da se hrvatsku emigraciju prika\u017ee kao ekstremisti\u010dku i opasnu.<\/p>\n\n\n\n

\n

Rije\u010d je, naime, o osobama koje su pripadali skupini \u0161to je planirala otrovati vodovod u Beogradu i postaviti eksploziv na jednoj zagreba\u010dkoj trafostanici, \u010dime bi stradali brojni potpuno nevini ljudi, a \u0161to uba\u010dene pripadnike HRB-a neosporno \u010dini teroristima, ne herojima i mu\u010denicima, kako ih neki \u017eele prikazati.<\/p>\ndr. sc. Hrvoje Klasi\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koje je bilo slu\u017ebeno ime operacije koje je koristila Udba za opisivanje akcije hrvatskih emigranata u lipnju 1972. godine?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako se ta akcija naziva u hrvatskoj literaturi?<\/li>\n\n\n\n
  3. Koji je bio cilj akcije koju je izvelo Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB)?<\/li>\n\n\n\n
  4. Koliko je gerilaca sudjelovalo u Bugojanskoj akciji, i odakle su u\u0161li u Jugoslaviju?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako je zavr\u0161ila Bugojanska akcija i koliko je ljudi poginulo u sukobima?<\/li>\n\n\n\n
  6. Analizirajte razloge zbog kojih je Bugojanska akcija bila kontroverzna u hrvatskoj javnosti i historiografiji.<\/li>\n\n\n\n
  7. \u0160to mislite, za\u0161to je plan Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB) nazvan “utopisti\u010dkom idejom”?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako su jugoslavenske vlasti reagirale na Bugojansku akciju i \u0161to je to zna\u010dilo za tada\u0161nji koncept op\u0107enarodne obrane?<\/li>\n\n\n\n
  9. Razmotrite argumente za i protiv stava da su sudionici Bugojanske akcije bili heroji ili teroristi. Koji se povijesni kontekst mora uzeti u obzir pri formiranju mi\u0161ljenja o tome?<\/li>\n\n\n\n
  10. \u0160to mislite, koji su motivi mogli stajati iza prijedloga Ivana Gabelice da se sudionici Bugojanske akcije izjedna\u010de s dragovoljcima Domovinskog rata?<\/li>\n\n\n\n
  11. Kako tuma\u010dite tezu da je Udba mogla pripremati Bugojansku akciju kako bi prikazala hrvatsku emigraciju kao ekstremisti\u010dku?<\/li>\n\n\n\n
  12. Da li bi se povijesni doga\u0111aji poput Bugojanske akcije trebali promatrati isklju\u010divo kroz prizmu nacionalnog identiteta, ili bi trebali biti analizirani i kroz \u0161iri politi\u010dki i eti\u010dki kontekst? Obrazlo\u017eite svoj stav.<\/li>\n\n\n\n
  13. Kako se promijenio stav prema doga\u0111ajima poput Bugojanske akcije u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne Republike Hrvatske?<\/li>\n\n\n\n
  14. U kojoj mjeri povijesne kontroverze poput ove utje\u010du na suvremeno razumijevanje i interpretaciju povijesti u obrazovnim sustavima?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Akcija Feniks je Udbin naziv za teroristi\u010dku akciju hrvatskih emigranata koji su se u lipnju 1972. godine ubacili u Jugoslaviju i vi\u0161e od mjesec dana se sukobljavali sa pripadnicima jugoslavenskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2087,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[207,315,183,208,316,317],"class_list":["post-2086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-20-st","tag-emigracija","tag-gimnazije","tag-jugoslavija","tag-terorizam","tag-udba"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2086"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2086\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11178,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2086\/revisions\/11178"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2087"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}