{"id":2083,"date":"2024-08-13T15:31:29","date_gmt":"2024-08-13T13:31:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2083"},"modified":"2025-01-26T18:41:46","modified_gmt":"2025-01-26T17:41:46","slug":"ozna-i-udba-branici-jugoslavenskoga-poretka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/ozna-i-udba-branici-jugoslavenskoga-poretka\/","title":{"rendered":"Ozna i Udba \u2013 brani\u010di jugoslavenskoga poretka"},"content":{"rendered":"\n

Jugoslavenska sigurnosna tajna slu\u017eba imenom Uprava dr\u017eavne bezbednosti (UDB) utemeljena je radi spre\u010davanja svih aktivnosti usmjerenih kao ru\u0161enju komunisti\u010dke vlasti. Po\u010deci Udbe se\u017eu u prosinac 1942. kada je Tito naredio da se formira obavje\u0161tajna slu\u017eba u partizanskom pokretu. Ipak se kao datum osnivaja Udbe uzima 13. svibanj 1944. kada je u Drvaru mar\u0161al Tito osnovao Odjeljenje za za\u0161titu naroda<\/strong> pri Povjereni\u0161tvu za narodnu obranu Nacionalnog komiteta oslobo\u0111enja Jugoslavije (NKOJ). Naziv te politi\u010dke obavje\u0161tajne i protuobavje\u0161tajne policijske slu\u017ebe postao je poznat prema kratici \u201cOZN-a\u201d. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U kolovozu 1944. osnovan je Korpus narodne obrane Jugoslavije<\/strong> (KNOJ). KNOJ je davao svoje jedinice za izvr\u0161enje zada\u0107a Ozne, kao npr. uni\u0161tenje \u201cneprijatelja revolucije\u201d, \u010di\u0161\u0107enje oslobo\u0111enog podru\u010dja od zaostalih neprijatelja, \u010duvanje va\u017enih objekata i granica i sl. KNOJ je rasformiran 1953. godine.<\/p>\n\n\n\n

Ozna je djelovala na civilnom i vojnom planu, kao posebni odsjek Jugoslavenske armije. Reorganizirana je u o\u017eujku 1945. kada Drugi odjel Ozne prerastao u Udbu<\/strong> i pre\u0161ao u sustav Ministarstva unutarnjih poslova. Prvi odjel Ozne postupno je prerastao u Vojnu obavje\u0161tajnu slu\u017ebu (VOS<\/strong>), a dio u Slu\u017ebu informacija i dokumentacije (SID). Tre\u0107i odsjek utemeljio se u Kontraobavje\u0161tajnu slu\u017ebu (KOS<\/strong>).<\/p>\n\n\n\n

KOS je 1955. preimenovan u OB \u2013 Organ bezbednosti, a Udba 1966. godine u SDB \u2013 Slu\u017ebu dr\u017eavne bezbednosti odnosno SDS \u2013 Slu\u017ebu dr\u017eavne sigurnosti. SDB kao civilna kontraobavje\u0161tajna slu\u017eba nalazila se u sastavu Saveznog sekretarijata unutarnjih poslova (SSUP). Odluke o likvidaciji politi\u010dkih protivnika donosio je Savezni savjet za za\u0161titu ustavnog poretka. Predsjednici su redom bili V. Bakari\u0107, M. Planinc, S. Dolanc i B. Bogi\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U po\u010decima stvaranja Jugoslavije istrage u svim zna\u010dajnijim kaznenim djelima bile su u rukama Udbe, a ne Javnog tu\u017eiteljstva. Do kolovoza 1945. za sve politi\u010dke delikte sudila je vojna vlast tj. vojni sudovi. Od tada je njihova nadle\u017enost ograni\u010dena samo na vojne osobe i ratne zarobljenike, a iznimno za slabljenje narodne obrane i odavanje vojne tajne sudili su i gra\u0111anskim osobama. Iako je bilo odlu\u010deno direktivom Javnog tu\u017eiteljstva FNRJ da se kaznena djela gerile tretiraju kao kazneno djelo slabljenja narodne obrane, pa se kao takva imaju suditi pred vojnim sudovima, ipak su slu\u010dajevi koji su zahtijevali publicitet davani okru\u017enim sudovima. U odnosu prema uhva\u0107enim gerilcima Udba je koristila tri osnovna pristupa: streljanje bez suda, osloba\u0111anje bez sudskog postupka ili predaja sudu. Streljanje prema kratkom postupku na mjestu nakon zarobljavanja, ali, nerijetko i nakon istra\u017enog postupka, ali bez sudskog procesa, trebalo je biti zastra\u0161uju\u0107i primjer svim ostalima. Procesi su se koristili da bi javnost upoznala sa zlo\u010dinima gerile i posvjedo\u010dila uspje\u0161nost organa vlasti. Drasti\u010dne kazne, a vo\u0111e djelatnijih skupina obi\u010dno su osu\u0111ivani na smrt, trebale su biti upozorenje za sve ostale. Pu\u0161tanjem na slobodu, naj\u010de\u0161\u0107e su bili obuhva\u0107eni oni koji su pristali na suradnju s Udbom, ali i oni gerilci koji se nisu istaknuli u borbi. Zakon je predvi\u0111ao i razne olakotne okolnosti za one koji se predaju ii prijave svoje drugove.<\/p>\n\n\n\n

Komisija za utvr\u0111ivanje ratnih i poratnih \u017ertava, tj. Vije\u0107e za utvr\u0111ivanje poratnih \u017ertava komunisti\u010dkog sustava ubijenih u inozemstvu, u suradnji s drugim dr\u017eavnim tijelima RH, nakon sedmogodi\u0161njeg istra\u017eivanja, prikupljanja dokumentacije i obavljanja razgovora sa nekada\u0161njim rukovoditeljima i djelatnicima jugoslavenskih tajnih slu\u017ebi do\u0161la je do sljede\u0107eg rezultata:<\/p>\n\n\n\n

\n

U vremenskom razdoblju od 1946. do 1990. diljem svijeta jugoslavenska tajna slu\u017eba ubila je 69 hrvatskih emigranata, a 8 ih je netragom nestalo. U 24 slu\u010daja su pre\u017eivjeli atentate, s manjim ili ve\u0107im tjelesnim o\u0161te\u0107enjima. Trojica su kidnapirana, a daljnja \u010detvorica su se uspjeli spasiti od otmice.<\/p>\nVuku\u0161i\u0107, B., Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeni\u0161tva. 2002:202<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Kada i za\u0161to je osnovana UDB-a? Koje su bile njene glavne funkcije?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako su se OZNA i KNOJ odnosili prema ciljevima revolucije i komunisti\u010dke vlasti?<\/li>\n\n\n\n
  3. Objasnite reorganizaciju OZNE nakon Drugog svjetskog rata.<\/li>\n\n\n\n
  4. Kakve metode je UDB-a koristila u odnosu prema gerilcima? Koje su tri osnovne strategije primjenjivali prema uhva\u0107enim gerilcima?<\/li>\n\n\n\n
  5. Za\u0161to su neka su\u0111enja bila javna, dok su drugi postupci zavr\u0161avali bez sudskog procesa?<\/li>\n\n\n\n
  6. Koliko je hrvatskih emigranata jugoslavenska tajna slu\u017eba ubila diljem svijeta prema istra\u017eivanju Vije\u0107a za utvr\u0111ivanje poratnih \u017ertava komunisti\u010dkog sustava?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako je rad tajnih slu\u017ebi utjecao na percepciju vlasti u Jugoslaviji, kako unutar dr\u017eave, tako i u me\u0111unarodnom kontekstu?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako biste ocijenili ulogu i metode Udbe u o\u010duvanju komunisti\u010dkog re\u017eima u Jugoslaviji? Mislite li da su te metode bile opravdane u kontekstu tada\u0161njeg politi\u010dkog sustava?<\/li>\n\n\n\n
  9. Na koji na\u010din bi se dana\u0161nje demokratske vrijednosti sukobile s metodama koje su koristile tajne slu\u017ebe u biv\u0161oj Jugoslaviji?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Jugoslavenska sigurnosna tajna slu\u017eba imenom Uprava dr\u017eavne bezbednosti (UDB) utemeljena je radi spre\u010davanja svih aktivnosti usmjerenih kao ru\u0161enju komunisti\u010dke vlasti. Po\u010deci Udbe se\u017eu u prosinac 1942. kada je Tito naredio da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2084,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[183,358,208,359,360,361,317],"class_list":["post-2083","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-gimnazije","tag-josip-broz","tag-jugoslavija","tag-komunizam","tag-ozna","tag-titoizam","tag-udba"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2083","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2083"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2083\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11177,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2083\/revisions\/11177"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2084"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2083"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2083"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2083"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}