{"id":2040,"date":"2024-08-11T15:53:00","date_gmt":"2024-08-11T13:53:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=2040"},"modified":"2025-01-26T18:40:40","modified_gmt":"2025-01-26T17:40:40","slug":"dian-fossey-iz-obitelji-planinskih-gorila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/dian-fossey-iz-obitelji-planinskih-gorila\/","title":{"rendered":"Dian Fossey iz obitelji planinskih gorila"},"content":{"rendered":"\n

Zanimljiva je pri\u010da o osobi koja riskira svoj \u017eivot za druge. Pri\u010da o Dian Fossey i njenim naporima za o\u010duvanje posljednje zajednice planinskih gorila zavr\u0161ila je tragi\u010dno 1985. godine, ali je upravo ona pokrenula veliku akciju koja i danas traje. Ve\u0107inu je \u017eivota posvetila tim \u010dovjekolikim majmunima koji se od nas razlikuju u samo 2 % DNA materije. Njen po\u017ertvovni rad nastavlja Dian Fossey fondacija<\/em>.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

Dian Fossey ro\u0111ena je 1932. godine u San Franciscu i od malih nogu je pokazivala veliki interes za \u017eivotinje. Tijekom \u0161kolovanja mijenjala je smjerove iz ekonomije, kemije i fizike, sve do 1954. godine kada je stekla diplomu iz radne terapije bolesnika u rehabilitaciji.<\/p>\n\n\n\n

Preselila je u manju sredinu i radila na rehabilitaciji seoske djece. Svi\u0111ao joj se rad s djecom na udaljenijim farmama i usput je imala prilike raditi sa doma\u0107im \u017eivotinjama. Nju je, vjerojatno kao i ve\u0107inu ljudi, odu\u0161evljavala pomisao na putovanja i otkrivanje ljepota na\u0161e planete. Nakon \u0161to su joj prijatelji pri\u010dali i pokazivali fotografije s ljetovanja u Africi odlu\u010dila je da mora posjetiti crni kontinent<\/em>. Uzela je kredit i 1963. g. odletjela u Keniju.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Dian<\/a>
Dian Fossey<\/figcaption><\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Dianin put prolazio je kroz krajolike Kenije, Tanzanije, Konga i Zimbabvea. Na tom je putovanju (u listopadu 1963.) upoznala bra\u010dni par zoologa Leakey koji su se bavili prou\u010davanjem \u010dimpanzi i par fotografa Root koji su upravo snimali za emisiju o planinskim gorilama. Upravo se s njima uputila u potragu za gorilama kroz d\u017eunglu na planini Virunga u Ugandi. To njeno putovanje i prvi susret s planinskim gorilama kasnije su ovjekovje\u010deni u filmu Gorile u magli<\/a><\/em> (sa Sigourney Weaver u glavnoj ulozi). Tu je po prvi put boravila s gorilama i imala ih prilike fotografirati. Putovanje je uskoro zavr\u0161ilo, ali san o Africi je ostao. U SAD-u je objavila nekoliko \u010dlanaka o svom putovanju i gorilama u manjim lokalnim novinama. Dr. Laekey je 1966. g. odr\u017eavala niz predavanja u njenoj blizini i tom su prilikom razgovarale o potrebi dugotrajnog i sustavnog prou\u010davanja planinskih gorila. Te je godine uz pomo\u0107 knjiga poku\u0161ala nau\u010diti swahili.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Vi\u0161egodi\u0161nja afri\u010dka avantura je zapo\u010dela u prosincu 1966. godine. U Kongu je kratko boravila kod Jane Goodall kako bi promatrala metode istra\u017eivanje \u010dimpanzi. Uz pomo\u0107 Alana Roota pribavila je potrebne dozvole i podigla kamp u podno\u017eju planine Virunga. Unajmili su dvojicu Afrikanaca koji su joj pomagali oko podizanja kampa i no\u0161enja opreme.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Dian<\/a><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kamp je u biti bio \u0161ator veli\u010dine pribli\u017eno 3\u00d75 metara koji joj je slu\u017eio kao radna i spava\u0107a soba, kupatilo i prostorija za su\u0161enje odje\u0107e (\u0161to se u toj vla\u017enoj pra\u0161umskoj klimi \u010dinilo beznadnim). Jelovnik je naj\u010de\u0161\u0107e bio popunjen raznim varijantama krumpira uz dodatak lokalnoga povr\u0107a. No, uprkos problemima planinske gorile su joj sve vi\u0161e prirasle srcu.<\/p>\n\n\n\n

Sanwekwe, domorodac vje\u0161t u traganju i lovu, nau\u010dio je Dian brojne vje\u0161tine koje su joj pomagale u tra\u017eenju i boravku uz gorile. Zajedno su na planini Mikeno uo\u010dili tri grupe gorila. Na po\u010detku gorile su se odmah \u010dim su je ugledali skrivali u gusto raslinje. Promatrala ih je s odre\u0111ene udaljenosti i tako s vremenom stekla njihovo povjerenje. Poku\u0161ala je imitirati njihova kretanja, \u010de\u0161kanja i hranjenje kako bi se \u0161to vi\u0161e opustili. Prema skupljenim savjetima po\u010dela ih je identificirati na osnovu izgleda nosa i lica, te ih tako skicirati i imenovati. O svakom je susretu vodila detaljni dnevnik i bilje\u017eila pona\u0161anje gorila. Ve\u0107 sljede\u0107e godine njeno je istra\u017eivanje zaustavljeno pogor\u0161anjem politi\u010dke situacije u regiji. Istra\u017eivanje je nastavila na ruandskoj strani planine.<\/p>\n\n\n\n

Uz pomo\u0107 Belgijanke Alyette DeMunck, koja je iznimno poznavala lokalne obi\u010daje i ljude, u rujnu 1967. godine pokrenut je Istra\u017eiva\u010dki centar Karisoke (kombinacija imena planina Karisimbi i Visoke). Opet se suo\u010dila s po\u010detnim problemima izgradnje kampa i komunikacije s domorocima. Ona je do tada nau\u010dila osnove swahilija, a lokalno stanovi\u0161tvo je govorilo jezikom kinyarwanda. Temelje rada s planinskim gorilama je postavio George Schaller, a Dian je odlu\u010dila taj rad pro\u0161iriti i nadopuniti. Ovdje je opet morala ste\u0107i povjerenje gorila da bi se im mogla pribli\u017eiti. Na sre\u0107u uo\u010dila je da su manje uznemireni ukoliko im prilazi hodaju\u0107i na koljenima i kad bi se im pribli\u017eila \u017evakala je celer \u0161to ih je dodatno zainteresiralo. Izgledalo je da su gorile jednako zainteresirane za ljude koliko i mi za njih.<\/p>\n\n\n\n

Dian Fossey je postala slavna nakon \u0161to ju je 1968. godine fotografirao Bob Campbell za National Geographic. Njegove su fotografije prikazivale nje\u017enu stranu gorila, \u0161to je razbilo do tada uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje da su gorile divlje i grube zvijeri. Svoje je istra\u017eivanje \u017eeljela podi\u0107i na znanstvenu razinu pa je tako 1970. godine upisala doktorski studij \u017eivotinjskog pona\u0161anja na Darwin College, Cambridge. Do 1974. godine \u017eivjela je na relaciji Cambridge \u2013 Afrika i stekla \u017eeljeni doktorat koji bi joj trebao omogu\u0107iti da se njen rad po\u010dinje vi\u0161e cijeniti i uop\u0107e primje\u0107ivati. Tijekom svog rada sve je vi\u0161e uo\u010davala da gorile ugro\u017eavaju obli\u017enji sto\u010dari i krivolovci. Posebnu su \u0161tetu nanosili krivolovci koji gorile nisu lovili radi mesa ili krzna ve\u0107 su samo uzimali glave i \u0161ake gorila kao suvenire.<\/p>\n\n\n

\n
\"Dian<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Zapo\u010dela je pravi mali privatni rat koriste\u0107i, mogli bi re\u0107i, teroristi\u010dke metode. Nosila je vje\u0161ti\u010dje maske kako bi upla\u0161ila krivolovce, uni\u0161tavala je njihove zamke i sprejevima je bojala stoku kako bi uvjerila sto\u010dare da ne vode stoku na planinu. Koristila je svoja nov\u010dana sredstva kako bi kupila odje\u0107u i obu\u0107u za \u010duvare parka. Me\u0111u gorilama je osobitu povezanost stekla sa mu\u017ejakom kojeg je nazvala Digit. Kad ga je 1967. prona\u0161la imao je pet godina i nije imao prijatelja me\u0111u svojom grupom. Dva samotnjaka, Dian i Digit su me\u0111usobno razvili poseban osje\u0107aj prijateljstva. Na\u017ealost to je prijateljstvo tragi\u010dno zavr\u0161ilo jer su krivolovci krajem 1977. godine ubili Digita. Izgleda da je branio \u017eenku i potomka jer je vi\u0161e puta izboden. Glava i \u0161ake su mu odrezane.<\/p>\n\n\n\n

Digitova je smrt, koliko god bila tragi\u010dna, bila povod za jo\u0161 ve\u0107u akciju za o\u010duvanje planinskih gorila. Dian je pokrenula fond i kampanju prikupljanja novca. 1983. godine zavr\u0161ila je pisanje knjige Gorile u magli<\/a><\/em> kojom je dala izniman doprinos u o\u010duvanju pra\u0161uma i planinskih gorila. \u017divot je zavr\u0161ila tragi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Ujutro 27. prosinca 1985. godine prona\u0111ena je mrtva u svom centru. Ubijena je s dva udarca ma\u010detom u glavu. Budu\u0107i da nije bilo dokaza plja\u010dke pretpostavlja se da je to bila osveta krivolovaca. Pokopana i grob pokraj Digita.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Digit\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Danas Centar za istra\u017eivanje \u201cKarisoke\u201d nastavlja njen posao. Po\u010detkom osamdesetih godina po\u010deli su program turisti\u010dkih posjeta stani\u0161tima planinskih gorila. Turisti mogu provesti sat vremena u blizini (7 metara udaljenosti) gorila. Godi\u0161nje na taj na\u010din skupe oko 2 milijuna dolara.<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj na razvoj ekolo\u0161kog pokreta<\/h2>\n\n\n\n

Dian Fossey svojom je posve\u0107eno\u0161\u0107u o\u010duvanju planinskih gorila nesvjesno postala dio \u0161ireg vala koji je obilje\u017eio rast ekolo\u0161kog pokreta tijekom 1970-ih godina. U tom razdoblju, svijest o potrebi za\u0161tite prirode i ugro\u017eenih vrsta postajala je sve izra\u017eenija, dijelom zahvaljuju\u0107i znanstvenicima poput Fossey, koji su svojim radom inspirirali milijune ljudi diljem svijeta. Njena borba za planinske gorile, dokumentirana u \u010dlancima i fotografijama u \u010dasopisu National Geographic<\/em>, razbila je stereotipe o “divljim zvijerima” i ukazala na krhkost ekosustava u kojem te \u017eivotinje obitavaju. Fossey je \u010desto nagla\u0161avala va\u017enost o\u010duvanja stani\u0161ta, isti\u010du\u0107i kako uni\u0161tenje pra\u0161uma i ljudske aktivnosti, poput krivolova i prekomjernog ispa\u0161e, ne ugro\u017eavaju samo gorile, ve\u0107 i budu\u0107nost cijelog planeta. <\/p>\n\n\n\n

Njezina su djela, uz rad kolega poput Jane Goodall i Rachel Carson, pridonijela formiranju globalne svijesti o hitnosti za\u0161tite okoli\u0161a, \u0161to je kulminiralo osnivanjem mnogih organizacija i inicijativa za o\u010duvanje prirode tijekom 1970-ih. Fosseyin rad odjeknuo je i u politi\u010dkim krugovima, poti\u010du\u0107i usvajanje zakona i inicijativa usmjerenih na o\u010duvanje ugro\u017eenih vrsta, ali i popularizaciju ekolo\u0161kog turizma kao alata za za\u0161titu prirodnih resursa.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Kako se rad Dian Fossey uklapa u \u0161iri povijesni kontekst razvoja znanosti o za\u0161titi prirode tijekom 20. stolje\u0107a?<\/li>\n\n\n\n
  2. Na koji na\u010din politi\u010dke okolnosti u Africi tijekom 1960-ih i 1970-ih godina utje\u010du na njezino istra\u017eivanje i rad?<\/li>\n\n\n\n
  3. Koje povijesne okolnosti su omogu\u0107ile \u0161irenje interesa za Afriku me\u0111u zapadnim znanstvenicima u drugoj polovici 20. stolje\u0107a?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako film Gorile u magli pridonosi o\u010duvanju Fosseyine ostav\u0161tine? \u0160to nam to govori o va\u017enosti medija u povijesnim promjenama?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koji su glavni uzroci ugro\u017eenosti planinskih gorila?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kakav je bio Fosseyin doprinos u razvoju ekolo\u0161ke svijesti o o\u010duvanju ugro\u017eenih vrsta?<\/li>\n\n\n\n
  7. Razmotrite utjecaj ekoturizma na o\u010duvanje prirode: koje su prednosti i izazovi ovakvog pristupa?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako Dianin rad ukazuje na povezanost ljudi i okoli\u0161a? Na koji na\u010din ljudske aktivnosti, poput ispa\u0161e i krivolova, naru\u0161avaju prirodne ekosustave?<\/li>\n\n\n\n
  9. Fossey je koristila nekonvencionalne metode za borbu protiv krivolova. Smatrate li njezin pristup eti\u010dkim? Obrazlo\u017eite svoj stav.<\/li>\n\n\n\n
  10. Koje vrijednosti i vje\u0161tine gra\u0111anskog odgoja (poput odgovornosti, empatije i aktivizma) mo\u017eemo prepoznati u njenom djelovanju?<\/li>\n\n\n\n
  11. Kako biste povezali njezin rad s dana\u0161njim izazovima vezanim za klimatske promjene i odr\u017eivi razvoj?<\/li>\n\n\n\n
  12. Razmislite o na\u010dinu na koji mo\u017eemo podr\u017eati o\u010duvanje ugro\u017eenih vrsta danas. Koju biste akciju ili projekt osmislili kao gra\u0111anin\/gra\u0111anka svog dru\u0161tva?<\/li>\n\n\n\n
  13. Kako mo\u017eemo integrirati rad Dian Fossey u kurikulume povijesti, biologije i gra\u0111anskog odgoja? Osmislite aktivnost koja uklju\u010duje sve tri discipline.<\/li>\n\n\n\n
  14. Smatrate li da su pojedinci poput Dian Fossey klju\u010dni za poticanje globalnih promjena? Usporedite njezin rad s djelovanjem drugih poznatih aktivista (npr. Jane Goodall, Greta Thunberg).<\/li>\n\n\n\n
  15. Analizirajte Fosseyin rad kroz prizmu osobne odgovornosti i dru\u0161tvene solidarnosti. Kako mo\u017eemo primijeniti te principe u svom svakodnevnom \u017eivotu?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Zanimljiva je pri\u010da o osobi koja riskira svoj \u017eivot za druge. Pri\u010da o Dian Fossey i njenim naporima za o\u010duvanje posljednje zajednice planinskih gorila zavr\u0161ila je tragi\u010dno 1985. godine, ali […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[503,504,505,183,506],"class_list":["post-2040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-dian-fossey","tag-digit","tag-ekologija","tag-gimnazije","tag-planinske-gorile"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2040"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11176,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040\/revisions\/11176"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}