{"id":1932,"date":"2024-08-09T22:04:17","date_gmt":"2024-08-09T20:04:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=1932"},"modified":"2024-12-17T22:22:55","modified_gmt":"2024-12-17T21:22:55","slug":"eksplozija-crnoga-tome-njemacka-sabotaza-u-sad-u","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/eksplozija-crnoga-tome-njemacka-sabotaza-u-sad-u\/","title":{"rendered":"Eksplozija Crnoga Tome – njema\u010dka sabota\u017ea u SAD-u"},"content":{"rendered":"\n

Ratovi se nikada ne dobivaju samo na boji\u0161tima. Vojnici ne mogu ni\u0161ta bez \u201cpozadinskog boji\u0161ta\u201d, bez proizvodnje oru\u017eja, municije, hrane, uniformi i ostalih potrep\u0161tina. Znatan dio napora tijekom rata predstavlja \u0161pijuna\u017ea i sabota\u017ea. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su u Prvi svjetski rat u\u0161le tek 6. travnja 1917. godine, ali su od samog po\u010detka sudjelovale na strani Antante kao izvoznici opreme. Njema\u010dko Carstvo je taj ameri\u010dki anga\u017eman nastojalo onemogu\u0107iti ili barem usporiti. Na Atlantiku su podmornice ga\u0111ale sva plovila, a njema\u010dki su \u0161pijuni izme\u0111u 1914. i 1918. na teritoriju SAD-a izveli pedesetak akcija. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Najve\u0107i uspjeh postigli su uni\u0161tenjem najve\u0107eg skladi\u0161te opreme na ameri\u010dkom sjeveroistoku. Dva milijuna tona ratnog materijala uz veliki bljesak i zemljotres nestalo je u eksploziji 30. srpnja 1916. godine u New Jerseyu, na lokaciji nazvanoj Crni Toma (Black Tom<\/em>). Crni Toma je otok u luci New Yorka koji je dobio ime po lokalnoj legendi o Afroamerikancu Tomi. Nalazi se u njujor\u0161kom zaljevu preko puta otoka Ellis (prva postaja imigranata) i Liberty (Kip Slobode). Na otoku su 1880. izgra\u0111ena skladi\u0161ta i \u017eeljezni\u010dki odvojak za pretovar tereta.<\/p>\n\n\n\n

U razdoblju od 1905. do 1916. tvrtka Lehigh Velley Railroad je nasipala vodeni prostor od kopna do otoka i tako su dobili skladi\u0161ni prostor du\u017eine od oko 1,5 kilometara. Taj je prostor postao veliko skladi\u0161te municije i druge vojne opreme.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki \u0161pijuni su ve\u0107inu svojih saboterskih akcija izvr\u0161ili na podru\u010dju New Yorka. Uglavnom se tu radilo o podmetanju po\u017eara uz industrijske pogone ili skladi\u0161ta. Luka New Yorka je bila glavna postaja u izvozu prema Europi, a podru\u010dje Crnog Tome je bila glavna postaja izvoza goriva, detonatora i dinamita (TNT). Na po\u010detku rata njema\u010dka vlada je u Washington poslala grofa Johanna von Bernstorffa, novog veleposlanika. Njegovo osoblje nisu \u010dinili profesionalni diplomati ve\u0107 profesionalni \u0161pijuni. Uz dobru financijsku pomo\u0107 odmah su krenuli u akciju prikupljanja informacija i \u0161irenju straha. Podmetali su po\u017eare i uznemirili javnost, te su javljali koji su brodovi puni oru\u017eja i prema kamo putuju. U samo nekoliko mjeseci uzrokovali su oko 100 milijuna dolara \u0161tete.<\/p>\n\n\n

\n
\"O\u0161te\u0107enja
O\u0161te\u0107enja luke<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Pripremili su teren za sabota\u017eu Crnog Tome tako da su podmitili no\u0107ne stra\u017eare. Prema kasnijem policijskom istra\u017eivanju jedan od vode\u0107ih sabotera je bio Michael Kristoff. Prvi po\u017ear je najvjerojatnije podmetnut u blizini skladi\u0161ta goriva. \u010cuvari su po otkri\u0107u po\u017eara pobjegli s mjesta jer su znali kakva im opasnost prijeti. U 2.08 sati strahovita je eksplozija zatresla New York i New Jersey. U krugu od dvadesetak kilometara osjetio se udarni val i podrhtavanje tla (uspore\u0111uju s potresom 5-5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici). Prvo je eksplodirao brod Johnson 17 koji je nosio gorivo i oko 50 tona TNT-a. Uslijedilo je nekoliko eksplozija koje su se nastavile do jutra. Vatrogasci zbog opasnosti nisu mogli pristupiti podru\u010dju sve dok eksplozije nisu prestale. Imigranti koji su \u010dekali obradu na otoku Ellis su hitno preba\u010deni u New York. \u0160rapneli su padali po okolici i o\u0161tetili Kip slobode (oko 100 000$ \u0161tete). <\/p>\n\n\n

\n
\"Izvje\u0161taj<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Poginulo je 4-9 osoba, a ranjeno nekoliko desetaka osoba. Tada je \u0161teta procijenjena na oko 20 milijuna dolara (oko pola milijarde dana\u0161njih). Nestalo je 13 skladi\u0161ta, 6 dokova i nekoliko desetina \u017eeljezni\u010dkih vagona. SAD nije bio spreman za takve doga\u0111aje. Nisu imali agenciju niti zakone koji bi omogu\u0107ili pravu istragu. U danima nakon eksplozije uhi\u0107eni su djelatnici \u017eeljezni\u010dke kompanije koji su prevozili teret u luku jer su smatrali da je po\u017ear izbio na vagonima. Prve istrage nisu mogle potvrditi da je po\u017ear podmetnut, pa su objavljeni rezultati o slu\u010dajnom po\u017earu. Predsjednik Wilson je odbijao mogu\u0107nost da su za to odgovorni njema\u010dki \u0161pijuni. Za vlasti su sumnjiviji bili npr. irski nacionalisti ili komunisti. Nekoliko godina poslije zavr\u0161etka rata istraga i Kristoffovo priznanje doveli su do trojice sabotera: Michael Kristoff, Lothar Witzke i Kurt Jahnke. Podmetnuli su zapaljive naprave. Od\u0161teta u visini 50 milijuna dolara za slu\u010daj \u201cCrnog Tome\u201d je dogovorena u sklopu od\u0161tetnih zahtjeva Versajske konferencije.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. \u0160to zna\u010di tvrdnja da se ratovi ne dobivaju samo na boji\u0161tima? Objasni sa primjerima iz teksta.<\/li>\n\n\n\n
  2. Koje su klju\u010dne komponente “pozadinskog boji\u0161ta” spomenute u tekstu?<\/li>\n\n\n\n
  3. Za\u0161to su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave u\u0161le u Prvi svjetski rat tek 1917. godine, iako su ve\u0107 ranije sudjelovale u ratu?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako je Njema\u010dko Carstvo poku\u0161alo sprije\u010diti ameri\u010dki anga\u017eman u Prvom svjetskom ratu?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kakvu su ulogu imali njema\u010dki \u0161pijuni i saboteri u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama tijekom Prvog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n
  6. Koje su metode koristili njema\u010dki \u0161pijuni za sabota\u017eu na teritoriju SAD-a?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako su ameri\u010dke vlasti reagirale na eksploziju na Crnom Tomu i za\u0161to nisu odmah okrivile njema\u010dke \u0161pijune?<\/li>\n\n\n\n
  8. \u0160to je dovelo do kona\u010dne identifikacije odgovornih za sabota\u017eu Crnog Tome i kakve su bile posljedice po Njema\u010dku?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako bi opisao\/la va\u017enost doga\u0111aja poput eksplozije na Crnom Tomu za ishod Prvog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n
  10. Razmisli o ulozi industrijalizacije i modernih tehnologija u vo\u0111enju rata, na temelju primjera iz teksta.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Izvori<\/h3>\n\n\n\n
      \n
    1. \u201cA Byte Out of FBI History\u201d, FBI, 30.7.2004. URL: http:\/\/www.fbi.gov\/news\/stories\/2004\/july\/blacktom_073004<\/a> (pristupljeno: 29.7.2014.)<\/li>\n\n\n\n
    2. \u201cBlack Tom Explosion\u201d, URL: http:\/\/www.faqs.org\/espionage\/Bl-Ch\/Black-Tom-Explosion.html<\/a> (pristupljeno: 29.7.2014.)<\/li>\n\n\n\n
    3. King, Gilbert. Sabotage in New York Harbor. Smithsonian. 1.11.2011. URL: http:\/\/www.smithsonianmag.com\/history\/sabotage-in-new-york-harbor-123968672\/<\/a> (pristupljeno: 29.7.2014.)<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Ratovi se nikada ne dobivaju samo na boji\u0161tima. Vojnici ne mogu ni\u0161ta bez \u201cpozadinskog boji\u0161ta\u201d, bez proizvodnje oru\u017eja, municije, hrane, uniformi i ostalih potrep\u0161tina. Znatan dio napora tijekom rata predstavlja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1935,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[207,478,185,479,335,316],"class_list":["post-1932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-20-st","tag-njemacka","tag-prvi-svjetski-rat","tag-sabotaza","tag-sad","tag-terorizam"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1932"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8116,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1932\/revisions\/8116"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}