{"id":1915,"date":"2024-08-09T20:17:48","date_gmt":"2024-08-09T18:17:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=1915"},"modified":"2024-12-17T22:04:40","modified_gmt":"2024-12-17T21:04:40","slug":"hans-frank-krvnik-poljske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/hans-frank-krvnik-poljske\/","title":{"rendered":"Hans Frank \u2013 krvnik Poljske"},"content":{"rendered":"\n

Pratimo li tijek \u017eivota Hansa Franka mo\u017eemo izraditi model nacista Hitlerova najbli\u017eega kruga suradnika. Ro\u0111en je na izmaku 19. st. u vrijeme kad se mlada njema\u010dka dr\u017eava borila za mjesto me\u0111u svjetskim silama. Ta borba dovela je do Prvoga svjetskog rata u kojemu Frank, premda unova\u010den, nije aktivno sudjelovao. U me\u0111uratnome razdoblju mo\u017eemo pratiti njegov uspon do vrha nacisti\u010dke partije i kasnije provedbu nacisti\u010dke ideologije tijekom gospodarenja Poljskom. Upravo mu je to razdoblje donijelo nadimak krvnik Poljske. Pravda ga je stigla u N\u00fcrnbergu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Hans Michael Frank ro\u0111en je 3. svibnja 1900. g. u uglednoj obitelji odvjetnika Karla Franka. Nakon Prvoga svjetskog rata studirao je ekonomiju i pravo te se politi\u010dki aktivirao ulaskom u Njema\u010dku radni\u010dku partiju 1919. g. Od 1923. bio je pripadnik SA odreda. Sudjelovao je u minhenskom pu\u010du nakon kojeg bje\u017ei u Italiju. O\u017eenio je Mariju Brigitte Herbst s kojom je imao petero djece.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je 1926. g. polo\u017eio dr\u017eavni ispit po\u010deo se baviti pravni\u010dki poslom. \u010cesto je nastupao kao branitelj \u010dlanova nacisti\u010dke partije koji su fizi\u010dki napadali politi\u010dke protivnike. Do 1933. sudjelovao je u 2400 takvih postupaka. Hitler mu je zahvalio postavljanjem na mjesto voditelja pravne slu\u017ebe NSDAP-a. Slu\u017eio je kao Hitlerov osobni odvjetnik u 40 slu\u010dajeva. Sudjelovao je u postupku dokazivanja Hitlerova arijevskoga podrijetla odnosno da preko djeda nije \u010detvrtinu \u017didov. Osnovao je Akademie f\u00fcr Deutsches Recht<\/em> (Akademiju za njema\u010dko pravo) 1933. g. Franku su dru\u0161tvo na polo\u017eaju predsjedniku Akademije bili istaknuti nacisti poput Goebbelsa, G\u00f6ringa, Fricka i Hessa. Njegovu visokom polo\u017eaju u nacisti\u010dkoj hijerarhiji svjedo\u010di i \u010dinjenica da je bio Mussolinijev osobni pomo\u0107nik kada je ovaj posjetio Njema\u010dku te je pratio Hitlera u posjeti Italiji. U to je vrijeme bio i me\u0111u kandidatima za veleposlanika u Rimu.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Usponom nacista na vlast Frank je obavljao mnoge va\u017ene du\u017enosti. Od 1930. bio je zastupnik u Reichstagu. U o\u017eujku 1933. postao je bavarski ministar pravde, a prelaskom u vladu Reicha postao je ministar bez portfelja. Nakon \u0161to je 1942. godine izbila nesuglasica s Himmlerom oko pravnog ure\u0111enja Njema\u010dke, Frank je izgubio titulu Reichleitera nacisti\u010dke stranke i polo\u017eaj predsjednika Akademije za njema\u010dko pravo.<\/p>\n\n\n\n

Nakon okupacije Poljske 12. listopada 1939. godine preuzeo je du\u017enost upravitelja Generalnog Gubernatorstva (upravitelj cijele civilne administracije okupiranog poljskog podru\u010dja). Po\u010detkom rata to je bilo podru\u010dje od 95 000 kvadratnih kilometara, a nakon napada na SSSR pro\u0161irilo se na 142 000 kvadratnih kilometara. U najve\u0107em opsegu gospodario je prostorom na kojem je \u017eivjelo oko 12 milijuna ljudi.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Hans<\/a>
Hans Frank, 1939.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"Generalno
Generalno Gubernatorstvo<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Svoju politiku upravljanja Poljskom opisao je u jednoj re\u010denici:<\/p>\n\n\n\n

\n

Poljsku \u0107emo tretirati kao koloniju i Poljaci \u0107e postati robovi velikog njema\u010dkog svjetskog carstva.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Na toj je funkciji bio potpisnik naredbi za plja\u010dku, protjerivanje, zlostavljanje i naposlijetku ubojstva Poljaka i \u017didova. Poljski materijalni i ljudski resursi su morali poduprijeti nacisti\u010dke ratne planove. Bio je veliki konkurent G\u00f6ringu u plja\u010dkanju kulturnog blaga poljskog plemstva i katoli\u010dke crkve.<\/p>\n\n\n\n

\n

\u017delio sam narediti postavljanje postera o svakoj sedmorki streljanih Poljaka, ali u Poljskoj nema dovoljno \u0161uma od kojih bi izradili dovoljno papira za te postere.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Policiji i tajnim slu\u017ebama naredio je usmr\u0107ivanje svakoga tko se odupire njema\u010dkim naporima uklju\u010duju\u0107i glavne predstavnike poljske inteligencije. Poljski pravnici, lije\u010dnici, sve\u0107enici, u\u010ditelji, umjetnici i znanstvenici ubijani su kao taoci. Ve\u0107ina ih je okupljena ve\u0107 unutar prvih \u0161est mjeseci vlasti.<\/p>\n\n\n

\n
\"Zabrana<\/a>
Zabrana pomaganja \u017didovima, potpisao Frank (1942.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Pred Poljsku su postavili visoke ekonomske zahtjeve, pa je npr. hrana distribuirana u Njema\u010dku u tolikoj koli\u010dini da je u Poljskoj izbila glad. Stotine tisu\u0107a Poljaka upu\u0107eno je na rad u Njema\u010dku. Do sredine 1942. Frank obavje\u0161tava Berlin da je ve\u0107 uputio 800 000 Poljaka na rad u Reichu, a do kraja godine poslati \u0107e ih jo\u0161 140 000.<\/p>\n\n\n\n

Podru\u010dje pod njegovom upravom sadr\u017eavalo je izme\u0111u 2,5 i 3,5 milijuna \u017didova. Prema zakonskim odredbama \u017didovi su prvo okupljani u geta te su nakon toga upu\u0107eni u logore. Na njegovom podru\u010dju vlasti osnovani su logori smrti <\/strong>Belzec, Sobibor, Treblinka i Majdanek. Ve\u0107 je u prosincu 1941. godine izjavio:<\/p>\n\n\n\n

\n

Mi moramo uni\u0161titi \u017didove gdje god da ih sretnemo i gdje je to ikako mogu\u0107e.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Po njegovoj procjeni 25. sije\u010dnja 1944. pod njegovom upravom ostalo je jo\u0161 samo oko 103 000 \u017didova.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Pred navalom Crvene armije 17. sije\u010dnja 1945. bje\u017ei u iz Krakova u Bavarsku. Ameri\u010dka vojska ga je zarobila 4. svibnja 1945. godine. Pri zarobljavanju su ga \u017eestoko prebili. U njegovu su posjedu oslobodili <\/em>umjetnine Rembrandta, Rubensa i da Vincija. Zarobili su i njegov osobni dnevnik u kojem je na 11 367 stranica pa\u017eljivo bilje\u017eio svoju upravu iz krakovskog dvorca Wavel. Dnevnik je poslu\u017eio tu\u017eiteljima pri oblikovanju slu\u010daja u N\u00fcrnbergu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Niklas<\/a>
Niklas Frank \u2013 sin Hansa Franka, danas je poznati antinacisti\u010dki aktivist \u2013 u svom nov\u010daniku nosi fotografiju smaknutog oca kao podsjetnik i upozorenje<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n


Optu\u017een je po prvoj (za konspiraciju), tre\u0107oj (ratne zlo\u010dine) i \u010detvrtoj (zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti) to\u010dci n\u00fcrnber\u0161kog suda. Na sudu se, kao vje\u0161ti odvjetnik, branio da nije odgovoran za zlo\u010dine koji su se dogodili ve\u0107 je samo sudjelovao u pacifikaciji stanovni\u0161tva pod okupacijom. Tvrdio je da nije imao stvarnu kontrolu nad postupcima policije te da nije znao o aktivnostima koje se provode u koncentracijskim logorima i logorima smrti. Prebacio je odgovornost na Himmlera.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Presudom suda progla\u0161en je krivim po to\u010dkama tri i \u010detiri te je 1. listopada 1946. osu\u0111en na smrt. Prihvatio je presudu rije\u010dima da kaznu zaslu\u017euje i da je o\u010dekuje. Smaknut je vje\u0161anjem 16. listopada 1946. godine.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Tijelo<\/a>
Tijelo Hansa Franka nakon vje\u0161anja\n<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kompletna dokumentacija saslu\u0161anja i su\u0111enja dostupna je online na stranicama Sveu\u010dili\u0161ta Cornell \u2013 Donovan Nuremberg Trials Collection (link na pretra\u017eivanje klju\u010dne rije\u010di Hans Frank<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koje su bile Frankove glavne aktivnosti unutar NSDAP-a prije dolaska na vlast?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koji su bili Frankovi klju\u010dni doprinosi unutar pravnog sustava nacisti\u010dke Njema\u010dke?<\/li>\n\n\n\n
  3. Koju ulogu je imao Frank u dokazivanju Hitlerova arijevskog podrijetla?<\/li>\n\n\n\n
  4. Koje su bile posljedice Frankove uprave nad Generalnim Gubernatorstvom u Poljskoj?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako je Frank opisao svoju politiku upravljanja Poljskom?<\/li>\n\n\n\n
  6. Koje zlo\u010dine je Hans Frank po\u010dinio tijekom svog upravljanja Poljskom?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako se Frank branio tijekom N\u00fcrnber\u0161kog procesa?<\/li>\n\n\n\n
  8. Za koje zlo\u010dine je Hans Frank optu\u017een na N\u00fcrnber\u0161kom procesu?<\/li>\n\n\n\n
  9. Koji je bio ishod su\u0111enja za Hansa Franka?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako procjenjuje\u0161 Frankovu odgovornost za zlo\u010dine nad Poljacima i \u017didovima?<\/li>\n\n\n\n
  11. \u0160to misli\u0161 o Frankovoj tvrdnji da nije imao kontrolu nad postupcima policije i da nije znao o aktivnostima u koncentracijskim logorima?<\/li>\n\n\n\n
  12. Kako Frankov primjer pokazuje povezanost politike, prava i ideologije u nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj?<\/li>\n\n\n\n
  13. Koje pouke mo\u017eemo izvu\u0107i iz Frankovih postupaka za dana\u0161nje dru\u0161tvo?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Literatura<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
      \n
    1. Hans Frank<\/em>. Encyclop\u00e6dia Britannica, URL: https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Hans-Frank<\/a> (pristupano 13.4.2017.)<\/li>\n\n\n\n
    2. Hans Frank<\/em>. Wikipedia, URL: https:\/\/de.wikipedia.org\/wiki\/Hans_Frank<\/a> (pristupano 13.4.2017.)<\/li>\n\n\n\n
    3. Nuremberg Trial Defendants: Hans Frank<\/em>. Jewish virtual library, URL: http:\/\/www.jewishvirtuallibrary.org\/nuremberg-trial-defendants-hans-frank<\/a> (pristupano 13.4.2017.)<\/li>\n\n\n\n
    4. Nuremberg Trial Judgements: Hans Frank<\/em>. Jewish virtual library, URL: http:\/\/www.jewishvirtuallibrary.org\/nuremberg-trial-judgements-hans-frank<\/a> (pristupano 13.4.2017.)<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Pratimo li tijek \u017eivota Hansa Franka mo\u017eemo izraditi model nacista Hitlerova najbli\u017eega kruga suradnika. Ro\u0111en je na izmaku 19. st. u vrijeme kad se mlada njema\u010dka dr\u017eava borila za mjesto […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1916,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[207,147,183,352,353],"class_list":["post-1915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-20-st","tag-drugi-svjetski-rat","tag-gimnazije","tag-hans-frank","tag-poljska"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1915"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8104,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1915\/revisions\/8104"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}