{"id":1900,"date":"2024-08-09T14:18:15","date_gmt":"2024-08-09T12:18:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=1900"},"modified":"2024-12-17T21:46:50","modified_gmt":"2024-12-17T20:46:50","slug":"genie-zatvorenica-roditeljskog-doma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/genie-zatvorenica-roditeljskog-doma\/","title":{"rendered":"Genie \u2013 zatvorenica roditeljskog doma"},"content":{"rendered":"\n

Genie je pseudonim djevojke koja je 12 godina dr\u017eana u izolaciji u sobi. Ro\u0111ena je 1957. godine, a otac ju je zatvorio u sobu smatraju\u0107i da je mentalno retardirana. Bila je u izolaciji od 20 mjeseci starosti sve dok nije oslobo\u0111ena s 13 godina i 7 mjeseci. Tijekom toga vremena bila je gotovo stalno privezana za kolijevku (privezane ruke i noge) ili za WC.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Obiteljska povijest<\/h2>\n\n\n\n

Genie je bila posljednje i drugo pre\u017eivjelo dijete od \u010detvero koliko ih je ro\u0111eno u braku njezinih roditelja. Oba su njezina roditelja imala vrlo te\u0161ko djetinjstvo i gotovo nikakvo \u0161kolovanje. Majka je u djetinjstvu do\u017eivjela nesre\u0107u u kojoj je zadobila te\u0161ka o\u0161te\u0107enja glave i bila je gotovo slijepa na desno oko. Otac je ve\u0107inu djetinjstva proveo po siroti\u0161tima dok mu je majka vodila bordel. Dala mu je feminizirano ime \u0161to ga je \u010desto dovodilo probleme i zbog toga je mrzio majku.<\/p>\n\n\n\n

Nakon vjen\u010danja odnosi izme\u0111u Genienih roditelja ubrzo su krenuli nizbrdo. Otac je majku tukao sve \u010de\u0161\u0107e i sve te\u017ee \u0161to je dodatno uni\u0161tilo njezin vid. Uskoro je bila gotovo slijepa i zavisna od pomo\u0107i mu\u017ea. On je vi\u0161e nije pu\u0161tao iz ku\u0107e i zabranio joj ra\u0111anje djece. Nije \u017eelio djecu zbog buke koju stvaraju.<\/p>\n\n\n\n

Ostala je trudna u petoj godini braka, a on je nastavio praksu prebijanja. Rodila je tijekom lije\u010denja od ozljeda. Desetotjednu djevoj\u010dicu je radi pla\u010da odnio u gara\u017eu pa je umrla od upale plu\u0107a. Drugo dijete, sin, umro je u drugome danu \u017eivota. Tri godine kasnije ro\u0111en je jo\u0161 jedan sin. Majka ga je morala maksimalno sti\u0161avati kako ne bi uznemiravao oca. Dje\u010dak je zbog toga vrlo sporo razvijao govor i hod.<\/p>\n\n\n\n

Genie je ro\u0111ena oko 5 godina nakon toga dje\u010daka (vjerojatno u travnju 1957. g.). Ro\u0111ena je carski rezom i bila je vrlo male te\u017eine. Zbog dislokacije kuka izme\u0111u 4 i 11 mjeseci \u017eivota nosila je posebnu udlagu. Zbog toga je slabo napredovala u u\u010denju hoda i potencijalno je to bio razlog za\u0161to je otac mislio da je retardirana. Zbog toga je odlu\u010dio da joj uop\u0107e ne\u0107e posve\u0107ivati pa\u017enju niti \u0107e dopustiti majci i sinu da se previ\u0161e brinu o njoj.<\/p>\n\n\n\n

Medicinski karton pokazuje da je s 4, 5 i 6 mjeseci starosti dijete normalno napredovalo. S 11 mjeseci je zabilje\u017eena pothranjenost. Tad je radi kuka morala nastaviti odlaziti fizioterapeutu \u0161to otac nije dopustio. S 14 mjeseci je ponovno bila kod lije\u010dnika koji je izrazio sumnju u laganu mentalnu retardaciju.<\/p>\n\n\n\n

Presudni trenutak za Genie dogodio se kad je imala oko 20 mjeseci. Njezinu baku po ocu pregazio je voza\u010d kamiona. To je duboko uznemirilo njezinoga oca, koji je odlu\u010dio cijelu obitelj \u0161to vi\u0161e izolirati od svijeta. Obitelj se preselila u bakinu ku\u0107u gdje su bakinu sobu ostavili netaknutu (kao sveti\u0161te). U toj ku\u0107i je Genie po\u010deo sve \u010de\u0161\u0107e privezivati u sobi na katu. Pelenama joj je privezivao ruke i noge. Tijekom no\u0107i bila je vezana u vre\u0107u za spavanje i polo\u017eena u kreveti\u0107 prekriven \u017eeljeznom mre\u017eom. U po\u010detku je ponekad mogla s majkom u stra\u017enje dvori\u0161te, ali je ljutila oca jer je \u010desto rastavila vrti\u0107\/ogradicu koju je imala. Psiholozi vjeruju da je to \u010dinila jer je vjerojatno \u010desto bila ostavljena sama na du\u017ee vrijeme. Naposljetku joj je otac potpuno zabranio izlazak.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da je Genie \u010desto dobivala batine zbog zvukova koje je ispu\u0161tala. Kako bi je upla\u0161io, \u010desto je glumio psa \u2013 lajao je na nju i grebao je noktima. Takvo pona\u0161anje je nejasno, ali jedan od istra\u017eiva\u010da smatra da se mo\u017eda u\u017eivio u ulogu psa \u010duvara njegove obitelji. Strah od pasa i ma\u010daka dugo se zadr\u017eao kod Genie nakon njezinoga osloba\u0111anja. Zbog takvoga pona\u0161anja Genie je nau\u010dila biti \u0161to ti\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Njezina se situacija dodatno pogor\u0161ala kad je stariji brat porastao dovoljno da ga otac poti\u010de da i on kontrolira Genie.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

S obzirom na to da otac nije podnosio nikakve zvukove, u ku\u0107i nije bilo ni radija ni televizora. Jedini zvuci koje je Genie redovito \u010dula dolazili su iz kupaonice kad su je koristili ostali stanari. Otac nikad nije dopu\u0161tao da majka ili brat razgovaraju s Genie i tukao bi ih kad bi to u\u010dinili. Nisu smjeli razgovarati niti u njezinoj blizini.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Ku\u0107a<\/a>
Ku\u0107a obitelji Wiley<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Hranili su ju minimalno i ve\u0107inom samo mekom, dje\u010djom hranom. Nikad nije dobivala krutu hranu. Tijekom rada s majkom psiholozi su doznali da je Genie \u010desto stvarala zvukove i tra\u017eila jo\u0161 hrane. U sobici u kojoj je bila zatvorena mogla je slu\u0161ati zvukove prometa, susjeda koji je vje\u017ebao klavir i kroz djelomi\u010dno otvoren prozor imala je pogled na susjedov zid i malo neba.<\/p>\n\n\n\n

Ku\u0107u je smio napustiti samo otac ili sin kad je krenuo u \u0161kolu. Otac je \u010desto sjedio u dnevnome boravku sa sa\u010dmaricom u krilu i nikome nije dopu\u0161tao da u\u0111e u ku\u0107u. Da cijela pri\u010da bude bizarnija, otac je vodio dnevnik u kojemu je opisivao brigu za svoju obitelj. Majka je ve\u0107 bila potpuno slijepa, a sina je dr\u017eao u pokornosti \u010destim prebijanjem i prijetnjom \u0161to \u0107e se desiti majci ukoliko progovori. Otac je bio uvjeren da \u0107e Genie umrijeti prije nego navr\u0161i 12 godina.<\/p>\n\n\n\n

Spas<\/h2>\n\n\n\n

Krajem listopada 1970. g., nakon velike sva\u0111e, Geniena majka je iskoristila odsustvo oca i zajedno s Genie pobjegla k svojim roditeljima. Sin je do onda ve\u0107 pobjegao od ku\u0107e. Geniena majka je, na nagovor bake, 4. studenoga zajedno s Genie krenula u socijalnu slu\u017ebu kako bi dobila naknadu za slijepe. Tom je prilikom socijalni radnik zamijetio da se Genie neobi\u010dno pona\u0161a. Smatrao je da ima 6 ili 7 godina te da je mo\u017eda autisti\u010dna. \u0160okiralo ga je kad je majka rekla da Genie ima 13 godina. Pozvana je policija, roditelji su uhi\u0107eni, a Genie odvedena na lije\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Psiholog David Rigler ustvrdio je da je Genie najte\u017ei primjer zanemarivanja koji je dotad vidio. Izrazio je sumnju u to da \u0107e Genie ikad napredovati.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Prva<\/a>
Prva objavljena fotografija nakon pronalaska<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Uhi\u0107eni roditelji nisu \u017eeljeli pri\u010dati, ali je brat u nekoliko navrata pri\u010dao o sve vi\u0161e detalja. Otac je po\u010dinio samoubojstvo prije su\u0111enja. Optu\u017ebe protiv majke odba\u010dene su zbog sljepo\u0107e i batina koje je dobivala od supruga.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Otac<\/a>
Otac pri izlasku iz policije<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Lije\u010denje<\/h2>\n\n\n\n

Kod primitka u bolnicu Genie je imala samo 27 kilograma i bila je visoka 137 centimetara. Motori\u010dke sposobnosti bile su joj vrlo slabe, nije moga niti uspravno stajati niti potpuno ispru\u017eiti udove. Izdr\u017eljivost je bila nikakva i mogla je poduzimati samo male fizi\u010dke aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Zbog prehrane koju je dotad primala nije mogla niti pro\u017evakati niti gutati krutu hranu. Hranu je stavljala u usta i cuclala sve dok je slina ne bi rastvorila. Ukoliko je to trajalo predugo, hranu bi ispljunula. Premda je imala normalan vid, nije mogla fokusirati stvari na udaljenosti ve\u0107oj od 3 metra (dimenzije sobe u kojoj je bila zatvorena). Bila je potpuno inkontinentna i nije reagirala na promjene temperature.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Genie<\/a>
Genie 1971. godine<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U bolnici je pokazivala interes za osoblje premda se uz nikoga nije emocionalno vezala. Pokazivala je jo\u0161 ve\u0107i interes za bolni\u010dku sobu. Nije dopu\u0161tala da ju itko dotakne. Na prvim testiranjima mentalne dobi ostvarila je rezultat 13. mjese\u010dne bebe. Zadr\u017eavala je kontakt o\u010dima i prepoznavala je facijalne ekspresije. Premda je ponekad imala napade bijesa, njezino lice nikad nije izra\u017eavalo emocije i nije ispu\u0161tala zvukove. Istra\u017eiva\u010di su dva mjeseca nakon hospitalizacije ustanovila da razumije od 15 do 20 rije\u010di. Njezin vokabular u to vrijeme bio je sastavljen od dva izraza: stop it (prestani) i no more (ne vi\u0161e, dosta)<\/em>. Nakon dosta ispitivanja, koja su pokazala da ne postoje tjelesne prepreke, istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da nikad nije nau\u010dila prvi jezik. Sveu\u010dili\u0161ni profesor Jay Shurley je tijekom promatranja u prve dvije godine utvrdio da Genie ne pokazuje znakove autizma. Vi\u0161e istra\u017eiva\u010da se ne sla\u017ee oko toga je li ro\u0111ena s retardacijom, ali se sla\u017eu da su godine izolacije utjecale na njezinu funkcionalnu retardaciju. S obzirom na to da je djevoj\u010dica bila maloljetna i u vrlo osjetljivoj poziciji, istra\u017eiva\u010di su je prozvali Genie.<\/p>\n\n\n\n

Genie je ubrzo po hospitalizaciji samostalno po\u010dela u\u010diti kako se odjenuti i odlaziti na WC, ali problemi s inkontinencijom nastavili su ju pratiti (posebno u trenutcima uznemirenosti). Napredak je bio vidljiv i ispitivanja tijekom 1971. g. pokazala su da je u nekim podru\u010djima bila na razini djeteta starosti od 1 do 3 godine, na drugima oko 5 godina starosti, a u nekim podru\u010djima na razini svoje normalne starosti od 13 godina. Po\u010dela je lagano dobivati na te\u017eini, sigurnost u pokretima i pobolj\u0161ala je koordinaciju oko \u2013 ruka. Zavoljela je \u0161arene, plasti\u010dne stvari. U roku \u0161est mjeseci po\u010dela je pokazivati osje\u0107aj za svojinu oko stvari koje su joj se svi\u0111ale. Voljela je slu\u0161ati i gledati sviranje klavira. Polako je po\u010dela pokazavati emocije kad su joj poznate osobe dolazile i odlazile od nje. Do kraja godine dva puta tjedno ju je po\u010dela posje\u0107ivati majka. Genie je nakon nekoga vremena pokazivala uznemirenost kad je znala da majka dolazi \u2013 ne toliko zbog prisje\u0107anja na pro\u0161lost ve\u0107 zbog \u010dinjenice da majka dolazi i da \u0107e opet oti\u0107i, da \u0107e ju napustiti. Istra\u017eiva\u010di koji su tad radili s njom su konstatirali da je Genie uspijevala komunicirati s njima na neobja\u0161njiv, neverbalan na\u010din. Na primjer, kad su ju vodili u trgovinu s igra\u010dkama \u010desto je na neverbalan na\u010din uspijevala od stranaca dobiti ba\u0161 onu igra\u010dku koju je \u017eeljela.<\/p>\n\n\n\n

Nakon nekih 5 mjeseci u bolnici po\u010dela je samostalno i bez poticaja jednom rije\u010dju odgovarati na jednostavna pitanja. Pokazivala je i da prepoznaje mnoge rije\u010di koje samostalno nije koristila. Do kraja boravka u bolnici svladala je govor toliko da je bolni\u010dkomu osoblju mogla izraziti jednostavne \u017eelje. Poseban posao za lije\u010dnike bilo je pove\u0107anje protoka zraka kroz glasnice i ja\u010danje mi\u0161i\u0107a koji poma\u017eu govoru. Taj je dio tijekom izolacije bio potpuno pot\u010dinjen i zato je govorila piskutavo. Do svibnja 1971. g. u mentalnome razvoju dosegla je starost od 4 godine i 9 mjeseci. Napredak je bio vidljiv i kad je tijekom zemljotresa potr\u010dala u kuhinju i potra\u017eila za\u0161titu i utjehu od kuhara s kojima se ve\u0107 sprijateljila. Genie je bila velik izazov za lije\u010dnike i terapeute jer se u dotada\u0161njoj praksi nisu susreli s takvim slu\u010dajem.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U drugoj polovici 1971. g. Genie je po\u010dela boraviti u domu istra\u017eiva\u010dice Jean Butler, koja je s njom intenzivno radila na razvoju govora i rje\u0161avanju problema inkontinencije. Taj su problem uspjele rije\u0161iti pojavom prve Geniene menstruacije. No Butler je uskoro po\u010dela sve ja\u010de izra\u017eavati \u017eelju da dobije skrbni\u0161tvo nad Genie i po\u010dela je onemogu\u0107avati pristup drugim lije\u010dnicima i istra\u017eiva\u010dima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\/<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Genie je nakon toga provela 4 godine u obitelji Rigler koja je imala troje djece. Rigler je bio s Genie od samih po\u010detaka hospitalizacije, a njegova supruga bila je socijalna radnica specijalizirana za ljudski razvoj.<\/p>\n\n\n\n

Kod Riglerovih se Genie socijalizirala i uz psa i ma\u010dku. Premda je isprva pokazala veliki strah prema psu, uskoro je nau\u010dila kako samostalno voditi brigu o njegovim potrebama. Genie je i dalje \u010desto grebala sama sebe kao oblik kazne kad se dogodilo ne\u0161to lo\u0161e, poput prolijevanja teku\u0107ine. Kako bi je odu\u010dila od samoozlje\u0111ivanja, skrbica je iskoristila \u010dinjenicu da je Genie voljela primiti komplimente za izgled. Stoga joj je lakirala nokte i poja\u0161njavala da ne\u0107e biti lijepi od grebanja. Po\u010detkom 1972. g. Genie je po\u010dela verbalizirati osje\u0107aje ljutnje, ali su tek po\u010detkom 1975. uspjeli rije\u010dima smiriti njezin izljev bijesa. Do kraja 1972. g. svladala je \u017evakanje krute hrane. I dalje nije pokazivala razlikovanje temperatura i tek je krajem 1973. g. pokazala minimalno razlikovanje osjetljivosti na promjenu temperature. Do kraja 1972. g. po\u010dela je pokazivati da mo\u017ee slu\u0161ati razgovore koji nisu bili upu\u0107eni direktno njoj i povremeno se uklju\u010diti. I dalje je uzimala tu\u0111e stvari, ali je shva\u0107ala da to nije u redu.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Krenula je u \u0161kolu za mentalno retardiranu djecu svojega uzrasta i pokazala napredak u iskazivanju i zadovoljavanju svojih potreba \u2013 nau\u010dila se kontrolirati potrebe. Na testovima mentalne dobi pokazivala je dobre rezultate u testovima neverbalnih sposobnosti i ne\u0161to lo\u0161ije u testovima verbalnih sposobnosti.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U velja\u010di 1973. g. prvi je put poklonila ne\u0161to \u0161to je dobila od drugih, a u isto vrijeme se zaljubila u voza\u010da \u0161kolskoga autobusa \u0161to je bio znak njezinoga odrastanja. U svibnju 1975. g. samostalno je zapo\u010dinjala igru s drugim ljudima. \u010cak je inicirala igru uloga u kojoj je aktivno verbalno glumila zubara i nakon toga pacijenta. Do kraja boravka kod Riglera nau\u010dila je kako samostalno spremiti jednostavne obroke. No usprkos brojnim malim koracima unaprijed Genie je i dalje bila poprili\u010dno antisocijalna. <\/p>\n\n\n\n

Do kraja 1972. godine Genie je po\u010dela pokazivati i sve ve\u0107u sposobnost pri\u010danja o tome \u0161to se doga\u0111alo u roditeljskoj ku\u0107i:<\/p>\n\n\n\n

\n

Father hit arm. Big wood. Genie cry\u2026Not spit. Father. Hit face \u2013 spit. Father hit big stick. Father is angry. Father hit Genie big stick. Father take piece wood hit. Cry. Father make me cry. Father is dead.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Genie se \u010desto koristila pantomimom ili crtanjem. Skupljala je sli\u010dice koje su joj pomagale u komunikaciji, a posebno sli\u010dice stvari kojih se bojala. Nakon \u0161to je jako reagirala na sliku vuka, Rigleri su od majke doznali da je otac glume\u0107i psa napadao Genie.<\/p>\n\n\n\n

Kraj istra\u017eivanja \u2013 Genie prepu\u0161tena sustavu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Godina 1975. vrlo je zna\u010dajna za Genie iz vi\u0161e razloga. Navr\u0161ila je 18 godina i majka je izrazila spremnost na zajedni\u010dki \u017eivot. Tu je odluku ubrzao prestanak financiranja istra\u017eivanja napretka razvoja Genie. Kasnije tu\u017ebe majke protiv istra\u017eiva\u010da i istra\u017eiva\u010da me\u0111usobno pokazale su da je o\u010digledno interes oko Genie bio vi\u0161e uvjetovan samim slu\u010dajem i neistra\u017eenim podru\u010djem umjesto stvarnom brigom za potrebe i rehabilitaciju Genie.<\/p>\n\n\n\n

Majka u me\u0111uvremenu bila operirana i vra\u0107en joj je ve\u0107i dio vida. Kad su zapo\u010dele zajedni\u010dki \u017eivot, majka se nije mogla nositi s povremenim ispadima koje je Genie imala, a sama Genie naj\u010de\u0161\u0107e nije \u017eeljela slu\u0161ati majku. Majka je bez savjetovanja s znanstvenicima Genie dala u sustav domova za skrb. Genie je do\u0161la u dom u kojemu je \u017eivjela s dvije mentalno retardirane vr\u0161njakinje. No ljudi koji su vodili dom su ju uskoro po\u010deli emocionalno i fizi\u010dki maltretirati \u0161to je kod Genie uzrokovalo kombinaciju inkontinencije i konstapacije te zatvaranja u sebe i \u0161utnje. Nakon \u0161to su je prebili zbog povra\u0107anja, Geni se trudila \u0161to manje otvarati usta od straha da ponovno ne povrati. Po\u010dela je naglo psihi\u010dki i fizi\u010dki propadati. U jednom je trenutku potpuno prestala komunicirati tijekom 5 mjeseci. Terapeutkinja koja je nastavila redovito posje\u0107ivati Genie uo\u010dila je promjenu i zapo\u010dela dugotrajnu bitku sa sustavom. Genie je kratkotrajno vra\u0107ena u bolnicu u travnju 1977. i nakon toga se vi\u0161e manje gubi svaki svaki trag.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U vrlo rijetkim informacijama od kraja 1970-ih do danas mo\u017eemo samo doznati da je pro\u0161la kroz najmanje 4 doma za retardirane osobe te da je pritom pro\u0161la kroz te\u0161ka zlostavljanja. Gotovo je u potpunosti prestala verbalno komunicirati. Posljednje informacije govore o tome da je navodno zadovoljna u domu u kojemu trenutno \u017eivi te da komunicira znakovnim jezikom.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Genie<\/a>
Genie (Susan Wiley) snimljena 2003. godine (stoji desno)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Danas je ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da s kojima je radila ve\u0107 mrtva. Oni su rezultatima rada s Genie podigli svoj ugled, napisali knjige i doktorate. Genie \u017eivi na nepoznatoj lokaciji u okolici Los Angelesa pod skrbni\u0161tvom dr\u017eave Kalifornije.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Kako bi povijesni kontekst 1950-ih i 1960-ih godina mogao utjecati na na\u010din na koji su Genie i njezina obitelj tretirani od strane dru\u0161tva i institucija? Koje su bile dominantne dru\u0161tvene norme i o\u010dekivanja prema obitelji i dje\u010djem odgoju u tom razdoblju?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako su institucije (poput socijalne slu\u017ebe, policije, medicinskih ustanova) reagirale na otkri\u0107e Genie? U kojoj mjeri su bile u\u010dinkovite ili ne u za\u0161titi djece u tom povijesnom trenutku?<\/li>\n\n\n\n
  3. Istra\u017eite povijest pristupa mentalnom zdravlju i lije\u010denju u 20. stolje\u0107u. Kako bi uvjeti i tretman Genie mogli reflektirati stavove prema mentalnom zdravlju i invaliditetu u to doba?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako su rodne uloge i obiteljska dinamika oblikovale sudbinu Genie i njezine majke? Razmotrite utjecaj patrijarhalnih struktura na njihovu situaciju.<\/li>\n\n\n\n
  5. Socijalizacija i izolacija: Kako Geniein slu\u010daj ilustrira va\u017enost socijalizacije u razvoju ljudske osobnosti? Koje su sociolo\u0161ke posljedice dugotrajne izolacije na pojedinca?<\/li>\n\n\n\n
  6. Analizirajte pona\u0161anje Genieina oca kroz prizmu sociolo\u0161kih teorija o devijaciji. Koje bi dru\u0161tvene i osobne faktore mogli objasniti njegove ekstremne mjere kontrole i nasilja?<\/li>\n\n\n\n
  7. Razmislite o ulozi obitelji u socijalizaciji djece. U kojoj mjeri je obitelj Genienih roditelja uspjela ili nije uspjela u ovoj funkciji?<\/li>\n\n\n\n
  8. Koje eti\u010dke dileme postavlja slu\u010daj Genie u pogledu istra\u017eivanja na ljudima? Kako su znanstvenici trebali pristupiti njezinoj situaciji, a da ne ugroze njezinu dobrobit?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako stigma i dru\u0161tvena marginalizacija mogu utjecati na \u017eivot osobe poput Genie? Razmislite o tome kako dru\u0161tvo tretira pojedince koji su razli\u010diti ili koji ne odgovaraju dru\u0161tvenim normama.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Genie je pseudonim djevojke koja je 12 godina dr\u017eana u izolaciji u sobi. Ro\u0111ena je 1957. godine, a otac ju je zatvorio u sobu smatraju\u0107i da je mentalno retardirana. Bila […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1905,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[207,362,363,364,183,365,366,335,367,368,369],"class_list":["post-1900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-20-st","tag-devijacije","tag-etika-istrazivanja","tag-genie","tag-gimnazije","tag-izolacija","tag-marginalizacija","tag-sad","tag-sociologija","tag-stigmatizacija","tag-zlostavljanje"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1900"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8095,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1900\/revisions\/8095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}