{"id":1843,"date":"2024-08-08T23:21:26","date_gmt":"2024-08-08T21:21:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.povijest.net\/?p=1843"},"modified":"2025-01-26T18:33:44","modified_gmt":"2025-01-26T17:33:44","slug":"titanic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/titanic\/","title":{"rendered":"Titanic"},"content":{"rendered":"\n

Po\u010detkom 2012. godine hrvatski turisti sretno pre\u017eivjeli havariju broda Costa Concordia<\/em>. Zahvaljuju\u0107i modernoj tehnologiji ubrzo po objavi vijesti mogli smo vidjeti brojne snimke sa samog broda, slu\u0161ati svjedo\u010danstva i pratiti poku\u0161aje spa\u0161avanja nestalih. Talijanski brod koji se nasukao na obalu i djelomi\u010dno potonuo iza sebe je ostavio 30 mrtvih, 64 osobe su ranjene, a dvoje se jo\u0161 uvijek smatra nestalima. To je samo jedna o mnogih nesre\u0107a \u0161to se svake godine de\u0161avaju na morskim prostranstvima na\u0161e planete.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n
\n
\"Nasukana<\/a>
Nasukana Costa Concordia\n<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Najve\u0107a pomorska katastrofa u mirnodopsko vrijeme bila je potonu\u0107e filipinskog broda Dona Paz<\/em> u kojem je poginulo 4 375 ljudi. U ratno vrijeme najve\u0107i je gubitak oko 9 400 ljudi koji su potonuli sa njema\u010dkim brodom Wilhelm Gustloff<\/em>. Najpoznatija brodska nesre\u0107a je potonu\u0107e broda Titanica <\/em>koji je izgubljen 15. travnja 1912. godine.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"Dona<\/a>
Dona Paz<\/figcaption><\/figure>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
\n
\"Wilhelm
Wilhelm Gustloff<\/figcaption><\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Brod Titanic<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Kompanija \u201cWhite star line\u201d je sa linijom brodova klase Olympic \u017eeljela izgraditi brodove koji \u0107e sadr\u017eavati sav luksus tada\u0161njih najboljih svjetskih hotela. To je bilo vrijeme me\u0111unarodnog natjecanja u kojem su prednja\u010dili Britanci i Nijemci u tome tko \u0107e izgraditi ve\u0107i i\/ili br\u017ei brod. Prvi takav brod je bio RMS Olympic, drugi RMS Titanic i tre\u0107i HMHS Britannic.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"White
White star line<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Olympic je bio u slu\u017ebi do 1935. godine dok su Titanic i Britanic potonuli (udar u santu leda i nalet na njema\u010dku minu). Gradnja je po\u010dela 1908. za Olympic i sljede\u0107e godine su istodobno po\u010deli radovi na Titanicu. Gigantski brodovi su se gradili u brodogradili\u0161tu \u201cHarland & Wolff\u201d u Belfastu. Dokove brodogradili\u0161ta su morali pro\u0161iriti kako bi mogli graditi tada najve\u0107e svjetske brodove. U vrijeme istodobne gradnje Olympica i Titanica u brodogradili\u0161tu je radilo oko 15.000 radnika u minimalnim uvjetima za\u0161tite na radu. Zabilje\u017eene su 246 ozljede na radu od kojih 28 te\u0161kih (amputacije ruku ili drobljenje nogu od te\u017eine \u010deli\u010dnih plo\u010da koje su bile osnovni dio gra\u0111evnog materijala). Tijekom gradnje poginulo je \u0161est ljudi i jo\u0161 je dvoje poginulo tijekom rada na pro\u0161irenju brodogradili\u0161ta. Titanic je gra\u0111en od 31. o\u017eujka 1909. do porinu\u0107a u 12:15 sati 31. svibnja 1911. godine. Oko 100 000 zainteresiranih je gledalo razbijanje boce \u0161ampanjca prilikom porinu\u0107a. Brod je nakon toga opremljen opremom po kabinama i ostalim dijelovima.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

\ud83d\udea2 Du\u017eina: 269.06 m<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 \u0160irina: 28.19 m<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 Visina: 32 m<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 Tona\u017ea: 46.328 bruto registarskih tona<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 Motori: dva po 30.000 konja i jedan od 16.000 koji prenose obrtaje na tri turbine<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

\ud83d\udea2 Parnih bojera: 29<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 Potro\u0161nja ugljena: 825 tona dnevno<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 Potro\u0161nja vode: 14.000 galona svje\u017ee vode dnevno<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 \u010camaca za spa\u0161avanje: 20<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

\ud83d\udea2 Ure\u0111aja za spu\u0161tanje \u010damaca: 14<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 Kapacitet \u010damaca za spasavanje: 1.178 osoba<\/p>\n\n\n\n

\ud83d\udea2 15 sigurnosnih pregrada za zaustavljanje vode<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n

\n
\"Presjek
Presjek broda.\n<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Brod je imao 11 paluba od kojih je 8 bilo za kori\u0161tenje putnika. Od vrha prema dnu to je izgledalo ovako:<\/p>\n\n\n\n