{"id":13297,"date":"2026-01-19T12:27:40","date_gmt":"2026-01-19T11:27:40","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=13297"},"modified":"2026-01-19T12:28:31","modified_gmt":"2026-01-19T11:28:31","slug":"tko-zapravo-posjeduje-grenland","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2026\/tko-zapravo-posjeduje-grenland\/","title":{"rendered":"Tko zapravo posjeduje Grenland?"},"content":{"rendered":"\n

Kada pogledate kartu svijeta, Grenland dominira sjevernim Atlantikom. Iako je geografski dio Sjeverne Amerike, ovaj najve\u0107i otok na svijetu ve\u0107 je stolje\u0107ima politi\u010dki vezan uz Europu, to\u010dnije uz Kraljevinu Dansku<\/strong>. No, na temelju \u010dega jedna mala europska dr\u017eava pola\u017ee pravo na prostranstvo od 2,1 milijun kvadratnih kilometara?<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Pravni temelji dana\u0161njeg statusa Grenlanda vuku korijene iz Napoleonovih ratova. Do 1814. godine Danska i Norve\u0161ka bile su u uniji. Nakon Napoleonova poraza, Sporazumom u Kielu<\/strong>, Danska je bila prisiljena ustupiti Norve\u0161ku \u0160vedskoj. Me\u0111utim, lukavim diplomatskim manevrom, danski su pregovara\u010di uspjeli izuzeti Grenland, Island i Farske otoke iz tog sporazuma. Tako je Grenland ostao pod izravnom vla\u0161\u0107u Kopenhagena, dok je Norve\u0161ka krenula drugim putem.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom Prvog svjetskog rata, SAD je kupio Danske Zapadne Indije (danas Ameri\u010dki Djevi\u010danski Otoci). Kao dio tog sporazuma, SAD je slu\u017ebeno priznao danski suverenitet nad cijelim Grenlandom<\/strong>, \u010dime je Danska osigurala podr\u0161ku tada\u0161nje rastu\u0107e svjetske sile.<\/p>\n\n\n\n

Najzanimljiviji pravni trenutak dogodio se 1931. godine kada je Norve\u0161ka poku\u0161ala \u201evratiti\u201c dio isto\u010dnog Grenlanda, tvrde\u0107i da je to terra nullius<\/strong> (ni\u010dija zemlja) jer Danska tamo nije imala stalna naselja. Slu\u010daj je zavr\u0161io pred Stalnim sudom me\u0111unarodne pravde u Haagu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Sud je 1933. donio povijesnu presudu: Danska je dokazala da je kontinuirano pokazivala \u201evolju i namjeru\u201c da vlada otokom kroz znanstvene ekspedicije, izdavanje koncesija i diplomatsku prisutnost. To je bio prvi put da je me\u0111unarodni sud potvrdio suverenitet nad nenaseljenim i nepristupa\u010dnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n

Nakon Drugog svjetskog rata, svijet je zahvatio val dekolonizacije. Pod pritiskom Ujedinjenih naroda, Danska 1953. godine mijenja svoj Ustav. Grenland prestaje biti kolonija i postaje ravnopravni okrug<\/strong> (amt<\/em>) Danske. Grenlan\u0111ani su postali danski dr\u017eavljani s pravom glasa u nacionalnom parlamentu (Folketingu<\/em>). Ipak, kulturolo\u0161ke razlike i \u017eelja za samostalno\u0161\u0107u nastavile su rasti.<\/p>\n\n\n\n

Danas se odnos Danske i Grenlanda temelji na Zakonu o samoupravi (<\/strong>Selvstyreloven<\/em>)<\/strong> iz 2009. godine. Ovaj dokument nije samo zakon, ve\u0107 pravni okvir za budu\u0107u dr\u017eavu. Grenlan\u0111ani su priznati kao poseban narod prema me\u0111unarodnom pravu. Grenland ima potpuno pravo na upravljanje svojim prirodnim bogatstvima (nafta, plin, rijetki metali). \u010clanak 21. ovog zakona jasno ka\u017ee: ako narod Grenlanda na referendumu odlu\u010di postati neovisan, Danska mu se pravno ne smije (i ne\u0107e) protiviti.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je to va\u017eno za nas danas?<\/h3>\n\n\n\n

U kontekstu klimatskih promjena i otapanja leda, Grenland postaje geopoliti\u010dko \u017eari\u0161te. Ispod leda kriju se golema rudna bogatstva, a novi plovni putovi preko Arktika mijenjaju svjetsku trgovinu. Pitanje grenlandskog suvereniteta vi\u0161e nije samo pitanje povijesnih ugovora iz 19. stolje\u0107a, ve\u0107 pitanje tko \u0107e kontrolirati strate\u0161ko srce sjeverne hemisfere u 21. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za razmi\u0161ljanje<\/h3>\n\n\n\n
    \n
  1. Mo\u017ee li dr\u017eava biti uistinu neovisna ako ovisi o stranim subvencijama? (Danska i dalje financira oko 50% grenlandskog prora\u010duna).<\/li>\n\n\n\n
  2. Je li trenutni status Grenlanda vi\u0161e nalik federalnoj jedinici, autonomnoj regiji ili ne\u010demu tre\u0107em? Koje su sli\u010dnosti i razlike s drugim autonomnim podru\u010djima u svijetu (npr. \u0160kotska u UK, Katalonija u \u0160panjolskoj)?<\/li>\n\n\n\n
  3. Za\u0161to je Danska pristala na \u010dlanak 21., znaju\u0107i da bi mogla izgubiti velik dio svog teritorija i potencijalne resurse? \u0160to to govori o suvremenoj danskoj politi\u010dkoj kulturi i odnosu prema me\u0111unarodnom pravu?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako bi neovisnost Grenlanda utjecala na geopoliti\u010dku ravnote\u017eu na Arktiku? Bi li mali, neovisni Grenland bio lak\u0161a “meta” za utjecaj velikih sila (SAD, Kina, Rusija) nego \u0161to je to kao dio Danske (i NATO-a)?<\/li>\n\n\n\n
  5. Postoji li “dobar” kolonijalizam?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kada pogledate kartu svijeta, Grenland dominira sjevernim Atlantikom. Iako je geografski dio Sjeverne Amerike, ovaj najve\u0107i otok na svijetu ve\u0107 je stolje\u0107ima politi\u010dki vezan uz Europu, to\u010dnije uz Kraljevinu Dansku. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13298,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[576,1255,335,1081],"class_list":["post-13297","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-danska","tag-grenland","tag-sad","tag-trump"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13297"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13297\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13301,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13297\/revisions\/13301"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}