{"id":13208,"date":"2025-08-27T19:06:59","date_gmt":"2025-08-27T17:06:59","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=13208"},"modified":"2026-02-08T19:12:14","modified_gmt":"2026-02-08T18:12:14","slug":"genocid-nad-hererima-i-namama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/genocid-nad-hererima-i-namama\/","title":{"rendered":"Genocid nad Hererima i Namama"},"content":{"rendered":"\n

Genocid po\u010dinjen nad Hererima i Namama u Njema\u010dkoj Jugozapadnoj Africi (dana\u0161nja Namibija) izme\u0111u 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stolje\u0107a. Njema\u010dka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja, progon u pustinju Omaheke, onemogu\u0107avanje pristupa vodi te uspostavu koncentracijskih logora poput onih na Shark Islandu i u Swakopmundu. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Kolonijalni kontekst<\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dka je 1884. proglasila protektorat nad dana\u0161njom Namibijom, uspostaviv\u0161i koloniju Njema\u010dka Jugozapadna Afrika. Doseljenici su otimali plodna zemlji\u0161ta, dok su Hereri i Name potiskivani na manje vrijedna podru\u010dja. Oduzimanje zemlje, prisilni rad i nasilna kolonijalna politika stvorili su uvjete za sukobe. Rasisti\u010dke teorije o \u201eni\u017eim rasama\u201c slu\u017eile su kao ideolo\u0161ka osnova za opravdanje represije.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Godine 1904. Hereri, pod vodstvom Samuela Maharera, di\u017eu ustanak protiv kolonijalne vlasti. Porazom u bitci kod Waterberga u kolovozu iste godine prisiljeni su na povla\u010denje u pustinju Omaheke. General Lothar von Trotha<\/strong> tada izdaje Vernichtungsbefehl<\/em> (2. listopada 1904.), kojim Herere progla\u0161ava izvan zakona te nare\u0111uje njihovo istrebljenje.<\/p>\n\n\n\n

Nakon sloma Herera, represija se pro\u0161irila i na Nama narod, \u010diji su vo\u0111e Hendrik Witbooi i Jakob Morenga tako\u0111er ubijeni tijekom borbi. Do 1908. kolonijalne vlasti slomile su otpor obaju naroda.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Samuel
Samuel Maharero<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Sustav koncentracijskih logora<\/h2>\n\n\n\n

Nakon vojnih operacija Njema\u010dka je uspostavila mre\u017eu koncentracijskih logora. Najpoznatiji je Shark Island<\/strong> kod L\u00fcderitza, no logori su postojali i u Swakopmundu, Windhoeku, Okahandji i Keetmanshoopu.<\/p>\n\n\n\n

Zato\u010denici su iskori\u0161tavani za izgradnju infrastrukture, pruge i luke. Na Shark Islandu, koji je zbog vjetra i hladno\u0107e imao ekstremne uvjete, stopa smrtnosti bila je i do 80 %. Nedostatak hrane, nehigijenski uvjeti i stalno zlostavljanje dovodili su do gladi i bolesti. Mu\u0161karci, \u017eene i djeca bili su odvojeni, a zatvorenici su \u010desto bili prisiljeni nositi oznake ili brojeve.<\/p>\n\n\n\n

Shark Island je \u010desto u literaturi opisan kao \u201epred-scenarij\u201c kasnijih nacisti\u010dkih koncentracijskih logora zbog kombinacije prisilnog rada, iscrpljivanja i planskog uni\u0161tavanja.<\/p>\n\n\n\n

Medicinski eksperimenti i eugenika<\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dki kolonijalni sustav u Namibiji nije se zaustavio na vojnoj represiji i prisilnom radu. U logorima su provodili medicinske eksperimente na zatvorenicima, uklju\u010duju\u0107i testiranja lijekova i zaraznih bolesti. Ljudski ostaci, posebice lubanje i kosti Herera i Nama, slani su u Njema\u010dku za potrebe istra\u017eivanja rasnih teorija. U klinikama i institutima, poput onih povezanih s antropologom Eugenom Fischerom, kori\u0161teni su za \u201edokazivanje\u201c rasne inferiornosti Afrikanaca.<\/p>\n\n\n\n

Fischer, koji je 1908. proveo istra\u017eivanja na potomcima mje\u0161ovitih brakova u Namibiji, kasnije je postao jedan od vode\u0107ih ideologa eugenike u Weimarskoj i nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Njegova djela koristila su se u oblikovanju nacisti\u010dke rasne politike, uklju\u010duju\u0107i N\u00fcrnber\u0161ke zakone.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj kontinuitet izme\u0111u kolonijalnih eksperimenata i kasnijih nacisti\u010dkih politika ukazuje na duboke veze izme\u0111u kolonijalnog rasizma i eugenike u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

Razmjeri genocida<\/h2>\n\n\n\n

Od 80 000 Herera, pre\u017eivjelo je manje od 15 000; od 20 000 Nama, ubijeno je ili umrlo najmanje 10 000. Dakle, vi\u0161e od 80 % Herera i oko 50 % Nama uni\u0161teno je u razdoblju od 1904. do 1908. godine. Ovi podaci \u010dine genocid jednim od najrazornijih kolonijalnih zlo\u010dina prije Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Tek 1985. UN-ov Whitakerov izvje\u0161taj slu\u017ebeno je ozna\u010dio ovaj slu\u010daj genocidom. Njema\u010dka je 2004. prvi put priznala moralnu odgovornost, a 2021. vlada je slu\u017ebeno priznala genocid i obe\u0107ala razvojnu pomo\u0107 Namibiji u iznosu od 1,1 milijarde eura. Me\u0111utim, istaknuto je da se ne radi o pravnim reparacijama, ve\u0107 o \u201egesti pomirenja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dogovor iz 2021. izazvao je kontroverze jer Herero i Nama zajednice nisu bile izravno uklju\u010dene u pregovore. Njihovi predstavnici tra\u017ee izravne reparacije umjesto razvojne pomo\u0107i, povrat zemlji\u0161ta koje je i dalje u vlasni\u0161tvu potomaka kolonista te priznavanje politi\u010dke i kulturne autonomije.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U svibnju 2025. Namibija je prvi put obilje\u017eila nacionalni Dan sje\u0107anja na genocid<\/strong>, a otkrivene masovne grobnice na Shark Islandu dodatno su poja\u010dale pritisak na Njema\u010dku. Iako se pregovori nastavljaju, duboko nepovjerenje izme\u0111u potomaka Herera i Nama i obiju vlada ostaje.<\/p>\n\n\n\n

Genocid nad Hererima i Namama bio je rezultat kolonijalne politike koja je kombinirala vojnu represiju, koncentracijske logore, medicinske eksperimente i rasisti\u010dku pseudoznanost. Ovaj slu\u010daj otkriva rane manifestacije onoga \u0161to \u0107e u 20. stolje\u0107u postati poznato kao genocid i ukazuje na poveznice izme\u0111u kolonijalnih politika i kasnijih nacisti\u010dkih zlo\u010dina. Danas, vi\u0161e od stolje\u0107a kasnije, Hereri i Name jo\u0161 uvijek nose posljedice tog povijesnog nasilja kroz marginalizaciju, siroma\u0161tvo i borbu za priznanje i reparacije.<\/p>\n\n\n\n

Za dodatno istra\u017eivanje teme<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>
\n

Dodatne izvore, fotografije i druge materijale o ovoj temi mo\u017eete prona\u0107i u online<\/em> te\u010daju<\/a>. Te\u010daj sadr\u017ei preporuke i materijale za nastavu (3. razred gimnazije).<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Genocid po\u010dinjen nad Hererima i Namama u Njema\u010dkoj Jugozapadnoj Africi (dana\u0161nja Namibija) izme\u0111u 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stolje\u0107a. Njema\u010dka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13216,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[624,328,1246,603,1248],"class_list":["post-13208","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-eugenika","tag-genocid","tag-herero","tag-kolonijalizam","tag-namibija"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13208"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13208\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13318,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13208\/revisions\/13318"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13216"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}