{"id":13148,"date":"2025-08-20T10:56:26","date_gmt":"2025-08-20T08:56:26","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=13148"},"modified":"2025-08-20T10:57:44","modified_gmt":"2025-08-20T08:57:44","slug":"analiza-navodnog-pavelicevog-intervjua","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/analiza-navodnog-pavelicevog-intervjua\/","title":{"rendered":"Analiza navodnog Paveli\u0107evog intervjua"},"content":{"rendered":"\n

Na internetu i u nekim emigrantskim publikacijama pojavljuje se tekst koji se predstavlja kao intervju s Antom Paveli\u0107em, vo\u0111om usta\u0161kog pokreta i diktatorom Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH). Navodno je intervju odr\u017ean 1955. godine u Buenos Airesu, gdje je Paveli\u0107 \u017eivio u egzilu nakon Drugog svjetskog rata. Me\u0111utim, ozbiljna analiza pokazuje da je rije\u010d o upitnom izvoru, vjerojatno propagandnom tekstu hrvatske emigracije, a ne vjerodostojnom novinarskom materijalu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Povijesni kontekst<\/h3>\n\n\n\n

Nakon sloma NDH 1945., Paveli\u0107 je pobjegao iz Europe koriste\u0107i mre\u017ee za bijeg ratnih zlo\u010dinaca, poznate kao Ratlines<\/strong>. U Argentinu je stigao 1948. pod la\u017enim imenom i ondje organizirao Hrvatski oslobodila\u010dki pokret (HOP)<\/strong>. Klju\u010dan trenutak za njega bila je 1955. godina, kada je vojni udar sru\u0161io njegovog za\u0161titnika Juana Per\u00f3na. Jugoslavija je tra\u017eila njegovo izru\u010denje zbog ratnih zlo\u010dina, ali bez uspjeha. Paveli\u0107 je 1957. ranjen u atentatu i ubrzo pobjegao u \u0160panjolsku, gdje je umro 1959.<\/p>\n\n\n\n

U spornom intervjuu Paveli\u0107a navodno ispituje novinar William Horesey<\/strong>, predstavljen kao \u201cpredsjednik Ameri\u010dke Novinske Agencije\u201d. No, nitko takav nije poznat u povijesti ameri\u010dkog novinarstva, niti postoje tragovi o toj agenciji. Intervju se pojavljuje samo na nacionalisti\u010dkim portalima i forumima, a ne u arhivima relevantnih medija.<\/p>\n\n\n\n

Analiza sadr\u017eaja<\/h3>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Tekst intervjua<\/summary>\n

William Horesey, Predsjednik Ameri\u010dke Novinske Agencije s po\u010detka 50-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a, u Buenos Airesu je napravio ekskluzivni intervju s dr. Antom Paveli\u0107em, Poglavnikom negda\u0161nje NDH (Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska), kojeg su Amerikanci tada djelomi\u010dno objavili.
Intervju je napravljen 1955. godine u argentinskoj prijestolnici Buenos Airesu, a u istom Horesey postavlja nekoliko pitanja dr. Paveli\u0107u i tra\u017ei istinu tko je i \u0161to bila Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska, kako istinu o vremenu \u201cAustro-Ugarske-Monarhije\u201d, tako i Kraljevine Jugoslavije, jer sve to donekle ima i dodirnih to\u010daka s dana\u0161njim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY: <\/u><\/strong>Je li istina, da su poslije Svjetskog rata, kada je stvorena Jugoslavija ujedinjenjem Srbije sa ju\u017enim dijelovima Austro \u2013 Ugarske Mornahije nastale hrvatske nacionalisti\u010dke tendencije i separatizam? Da li se Vi sada borite za Hrvatsku?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106: <\/u><\/strong>\u201cTe\u017enja hrvatskog naroda za postignu\u0107em narodne nezavisnosti datira od vremena godine 1918. Hrvatska Dr\u017eava osnovana je u VII. stolje\u0107u na\u0161e ere, a godine 1527. je u\u0161la u okvir Habsbur\u0161ke carevine. Svrha tog ulaza bila je zajedni\u010dka i da bude \u0161to uspje\u0161nija obrada Srednje Europe, od navale Otomanskog carstva. Za vrijeme tih borbi Kraljevina Hrvatska je izgubila djelomi\u010dno svoje pokrajine, a s druge strane Habsburgovci su povrijedili njezinu politi\u010dku autonomiju, koja je bila zajam\u010dena me\u0111unarodnim ugovorom\u201d.
\u201cHrvatski nacionalizam, koji ima zna\u010denje borbe za narodno ujedinjenje i nezavisnost postoji dakle ve\u0107 mnogo vremena. U suvremenom politi\u010dkom smislu hrvatski nacionalizam po\u010dinje godine 1848. Ovaj je politi\u010dki pravac dobio najja\u010di izra\u017eaj u programu HRVATSKE STRANKE HRVATSKOG DR\u017dAVNOG PRAVA (Konstitucionalne Stranke), koju je godine 1861. osnovao i vodio do svoje smrti Dr. ANTE STAR\u010cEVI\u0106, op\u0107enito nazvan \u201cOtac-Domovine\u201d. Ovoj stranci pripadam od svoje mladosti. Njezinim generalnim tajnikom bio sam izabran godine 1918., a potpredsjednikom godine 1927.\u201d<\/p>\n\n\n\n

\u201cPrigodom zavr\u0161etka Prvog Svjetskog rata, hrvatski se je narod, kao i svi drugi narodi biv\u0161e Habsbur\u0161ke Mornahije, nadao posti\u0107i svoju nezavisnost. Hrvatski je narod \u010dvrsto vjerovao u ostvarenje svog povijesnog dr\u017eavnog prava, koje je pravo samoodre\u0111enja objavio Predsjednik Ujedinjenih Dr\u017eava Amerike WILSON. Umjesto toga, i protivno volji naroda, Hrvatska je bila uklju\u010dena u novu dr\u017eavu stvorenoj u VERSAILLESU, kasnije prozvanoj JUGOSLAVIJA. Dakle, sada\u0161nji hrvatski nacionalizam nije stvoren istim godine 1918. nego je, kao i kod drugih naroda, izravna posljedica Francuske Revolucije\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cHrvatski je narod nastavio ovu oslobodila\u010dku borbu i poslije godine 1918. To jest u umjetno stvorenoj dr\u017eavi, tzv. JUGOSLAVIJI (dekretom od godine 1929. prozvanoj po kralju diktatoru Aleksandru Kara\u0111or\u0111evi\u0107u), a da bi pred inozemstvom diskreditirali na\u0161u borbu za slobodu, beogradski su je re\u017eimi prozvali \u2013 separatizmom. Moja borba za nezavisnost Hrvatske ide od vremena ulaska u redove stranke osnovane po gore spomenutom dr. Anti Star\u010devi\u0107u, dok moje efektivno sudjelovanje u borbi po\u010dinje godine 1918.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Svojedobno je veliki dio europskog novinstva Vas ozna\u010davao kao stvoriteljem organizacije USTA\u0160A. Je li to istina?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cIstina je! Do 6. sije\u010dnja 1929. godine hrvatski se narod borio za svoju nezavisnost parlamentarnim sredstvima. Sudjelovao sam u toj borbi kao izabrani narodni zastupnik za Glavni Grad Hrvatske, grad Zagreb. Pristupiv\u0161i prigodom nastupa u beogradski parlament, zajedno sa zastupnikom dr. Antom Trumbi\u0107em (hrvatskim politi\u010darom) dali smo zajedni\u010dku izjavu, \u201cda hrvatski narod ne priznaje Dr\u017eavu Srba, Hrvata i Slovenaca, nego da nastoji zadobiti svoju dr\u017eavnu nezavisnost. Izri\u010dito smo naglasili, da na\u0161e prisustvo u beogradskom parlamentu, ne zna\u010di priznanje te dr\u017eave\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU ovoj borbi za narodnu nezavisnost, izgubili su svoj \u017eivot Predsjednik Hrvatske Selja\u010dke Stranke, STJEPAN RADI\u0106 i nekoliko drugih narodnih zastupnika. Ubio ih je u samom parlamentu u Beogradu jedan narodni zastupnik srpske vladaju\u0107e stranke. Za izvr\u0161enje ovog zlo\u010dina bio je izabran parlament da bi se ovu instituciju kompromitiralo i da se olak\u0161a kralju Aleksandru Kara\u0111or\u0111evi\u0107u da je raspusti i uvede diktaturu. Kralj je tada ukinio Ustav, raspustio i zabranio sve politi\u010dke stranke, te uveo svoju osobnu diktaturu. S jednim je dekretom zabranuo uporabu hrvatskog imena, proglasio nas Ju\u017eno-slavenima, \u010dime je hrvatsko pitanje htio pretvoriti u unutarnje pitanje revolucionarnog pokreta, kome sam dao ime \u2013 USTA\u0160A (tradicionalno hrvatsko ime)\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Da li je istina da je ta organizacija dobila politi\u010dku i financijsku pomo\u0107 i od Mussolinija, ali tako\u0111er i od Ma\u0111arske?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cIstina je da talijanska i napose ma\u0111arska vlada nisu stavljali nikakve pote\u0161ko\u0107e na\u0161em pokretu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Godine 1934., iako se nije nikada posve razjasnilo, tko su bili pravi po\u010dinitelji, svjetski tisak i ne malo ministarstva vanjskih poslova su Vama i usta\u0161ama pripisivali umorstvo kralja Aleksandra i francuskog ministra vanjskih poslova Barthou-a u Marseille-u.<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cNema nikakvih pote\u0161ko\u0107a rasvijetliti tu stvar. Proklamiranje osobne diktature, kralj Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 nije u\u0161ao samo u arenu politi\u010dke borbe, nego je isto tako zapo\u010deo policijskom i teroristi\u010dkom akcijom. Umorstva na STJEPANA RADI\u0106A i drugih hrvatskih rodoljuba, po\u010dinjena su bez razlike na profesiju i stale\u017e. \u017drtve su bile u prvom redu selja\u010dko stanovni\u0161tvo i istaknuti intelektualci. Poznat je slu\u010daj filozofa (povjesni\u010dara), prominentnog hrvatskog politi\u010dara, profesora MILANA \u0160UFFLAYA, umorenog po policijskim agentima usred jedne zagreba\u010dke ulice. Ova umorstva stvorila su u hrvatskom narodu op\u0107e mi\u0161ljenje da progoni i teroristi\u010dki \u010dini ne\u0107e prestati dokle god je na \u017eivotu kralj Aleksandar\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201cPod uplivom tog op\u0107eg mi\u0161ljenja jedna je hrvatska radni\u010dka organizacija u Belgiji spontano odlu\u010dila osuditi na smrt kralja Aleksandra. Osuda je bila objelodanjena u jednom listu organizacije i izvr\u0161ena u Marseillesu. Francuski ministar LOUISE BARTHOU je izgubio \u017eivot slu\u010dajno. Nalazio se u istim kolima sa kraljem, bio je ranjen u ruku i umro uslijed gubitka krvi, jer mu nije bila pru\u017eena na vrijeme prva pomo\u0107 (kugla koja ga je pogodila znanstveno je utvr\u0111eno bila je kugla prate\u0107eg policajca na konju). Atentator je u\u010dinio samoubojstvo\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Kako je izvr\u0161eno stvaranje Hrvatske kao nezavisne dr\u017eave kao u doba pod kraljem Tomislavom ili talijanskim vojvodom od Spoleta, za vrijeme Drugog Svjetskog rata? Vi ste bili tada ministar ili predsjednik?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cNezavisna Dr\u017eava Hrvatska bila je progla\u0161ena 10. travnja 1941. godine nakon op\u0107eg ustanka hrvatskog naroda, koji je izvr\u0161io tada\u0161nji pukovnik, a kasnije mar\u0161al Hrvatske SLAVKO KVATERNIK u ime moje kao dr\u017eavnog Poglavara. Ponuda upu\u0107ena u smislu da vojvoda od Spoleta bude kralj Hrvatske POD POVIJESNIM IMENOM Tomislav, u\u010dinjena je kasnije, i to 17.svibnja 1941. god. Ovu ponudu u\u010dinio sam da sprije\u010dim odluku talijanske vlade da nam nametne personalnu uniju, pod \u017eezlom talijanskog kralja. Budu\u0107i da vojvoda od Spoleta nije do\u0161ao u Hrvatsku vr\u0161io sam cijelo vrijeme du\u017enost Poglavara dr\u017eave. Po\u010detkom 1942. godine na\u0161 je parlament \u2013 Hrvatski Sabor, sankcionirao stanje stvoreno de facto\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY: <\/u><\/strong>Jeste li Vi do\u0161li u Buenos Aires s vojvodom od Spoleta?

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cNe. Koliko mi je poznato, vojvoda od Spoleta je do\u0161ao u Brazil u sije\u010dnju 1947. godine i nakon nekoliko mjeseci u Buenos Aires\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Da li ste Vi bili s njime kada je umro u Alvear-Palace hotelu u Buenos Airesu?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cNisam bio s njim, budu\u0107i da je on umro prije nego sam ja stigao u Buenos Aires. On je bio prijatelj hrvatske dr\u017eavne nezavisnosti, kako je to proizlazilo iz njegovih izjava, koje je dao u Buenos Airesu doma\u0107im i me\u0111unarodnim novinarima\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> \u010cujem da ste Vi nanovo po\u010deli \u017eivot u Argentini kao graditelj.<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cIstina je, sin sam graditelja, nau\u010dio sam to zvanje od oca, poma\u017eu\u0107i mu za vrijeme \u0161kolskih praznika\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Me\u0111utim, Va\u0161e je pravo zvanje lije\u010dnik?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cNe, moje je zvanje odvjetni\u010dko. Lije\u010dnik je bio jedan drugi Ante Paveli\u0107, tako\u0111er politi\u010dar,  koji je po\u0161ao drugim politi\u010dkim pravcem nego je bio moj\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Oprostite na\u0161u indiskreciju, ali moramo Vas pitati da li Vi zbilja imate 86 godina, kako veli \u201cWho is Who International\u201d?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cTo se vjerojatno odnosi na spomenutog lije\u010dnika. Ja sam navr\u0161io 65 godina\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY: <\/u><\/strong>\u010cujemo da ste bili javno optu\u017eeni, da ste organizirali teroristi\u010dku snagu za argentinsku \u201cAlinaza Libetadora Nacionalista\u201d, ili u najmanju ruku dali druge Hrvate kao udarnu jedinicu?

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cBio sam optu\u017een u tom smislu, no istina je da nisam imao nikakvih dodira s tom, niti s bilo kojim drugom teroristi\u010dkom organizacijom. Hrvatska je politi\u010dka emigracija organizirana i sastoji se od odgovornih ljudi. Nitko od njih nije voljan slu\u017eiti takvoj svrsi, niti se mije\u0161ati u unutarnje politi\u010dke stvari zemlje koja nam je pru\u017eila gostoprimstvo\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Poznato nam je da ste se predstavili redarstvu i ostalim oblastima u svrhu oprovgnu\u0107a tih optu\u017ebi?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cJest. \u010cim sam saznao da postoje prijave, stavio sam se na raspolaganje istra\u017enim oblastima\u201d.<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Da li su te prijave napravili Jugoslaveni?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cSigurno je da to nisu u\u010dinili Argentinci. Dosljedno tome proizlazi samo po sebi, tko je to u\u010dinio\u201d.

HORESEY: <\/u><\/strong>Ti Jugoslaveni su prista\u0161e mar\u0161ala Tita ili su to nepoliti\u010dki ljudi?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cNema nikakva razloga vjerovati da bi to u\u010dinili nepoliti\u010dki ljudi. Denuncijacije su zapo\u010dele putem bezimenih letaka, jo\u0161 prije revolucije. Kasnije su nastavljene putem novinstva, komunisti\u010dke propagande. Bio sam napadnut ja i moji najbli\u017ei suradnici, ponavljanjem sadr\u017eaja optu\u017ebi\u201d.

HORESEY:<\/u><\/strong> Da li je sa strane Titove komunisti\u010dke vlade bilo \u0161to ozbiljnoga poduzeto za tra\u017eenje Va\u0161eg izru\u010denja sa strane Argetine?<\/p>\n\n\n\n

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cNe znam\u201d!<\/p>\n\n\n\n

HORESEY:<\/u><\/strong> Da li ste Vi ve\u0107 napustili me\u0111unarodnu politiku?

PAVELI\u0106:<\/u><\/strong> \u201cMoje se politi\u010dko djelovanje odnosi na oslobo\u0111enje hrvatskog naroda iz komunisti\u010dkog i tu\u0111inskog ropstva, te na hrvatsku dr\u017eavnu nezavisnost. Ako se ta djelatnost mo\u017ee smatrati kao me\u0111unarodna politika, onda je moj odgovor na Va\u0161e pitanje NIJE\u010cAN\u201d.<\/p>\n<\/details>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tekst je strukturiran kao monolog: Paveli\u0107 poku\u0161ava opravdati svoje politi\u010dke poteze, hrvatski nacionalizam i ulogu usta\u0161a. Njegove tvrdnje uklapaju se u obrazac revizionizma<\/strong> \u2013 oblik reinterpretacije povijesti u kojem se zlo\u010dini NDH umanjuju, a uloga usta\u0161kog pokreta prikazuje kao \u201coslobodila\u010dka\u201d.<\/p>\n\n\n\n

1. Hrvatski nacionalizam<\/h4>\n\n\n\n

Paveli\u0107 tvrdi da se hrvatska borba za neovisnost prote\u017ee od 7. stolje\u0107a do njegova doba. Nagla\u0161ava Antu Star\u010devi\u0107a kao \u201cOca Domovine\u201d, a sebe prikazuje kao nastavitelja te tradicije.<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Povijesno gledano, hrvatski nacionalni pokret doista ima dugu tradiciju.<\/li>\n\n\n\n
  • Me\u0111utim, Paveli\u0107 preuveli\u010dava kontinuitet kako bi opravdao separatizam i nasilje, zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da su mnogi hrvatski politi\u010dari, poput Stjepana Radi\u0107a, zagovarali suradnju i pregovore, a ne terorizam.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    2. Osnivanje Usta\u0161kog pokreta<\/h4>\n\n\n\n

    Prema Paveli\u0107u, usta\u0161e su osnovane kao odgovor na diktaturu kralja Aleksandra i atentat u beogradskoj skup\u0161tini 1928. godine. Opisuje ih kao \u201crevolucionarni pokret\u201d.<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • U stvarnosti, usta\u0161e su bili teroristi\u010dka i fa\u0161isti\u010dka organizacija, obu\u010davana u Italiji i Ma\u0111arskoj.<\/li>\n\n\n\n
    • Atentat na kralja Aleksandra 1934. godine, u kojem su sudjelovali usta\u0161e i makedonski teroristi, Paveli\u0107 poku\u0161ava umanjiti, iako je za njega bio osu\u0111en na smrt u Francuskoj.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      3. NDH i Drugi svjetski rat<\/h4>\n\n\n\n

      Paveli\u0107 NDH opisuje kao izraz \u201cop\u0107eg ustanka naroda\u201d. Isti\u010de formalno djelovanje Sabora i poku\u0161ava prikazati dr\u017eavu kao suverenu.<\/p>\n\n\n\n

        \n
      • Povijesno, NDH je bila marionetska dr\u017eava Njema\u010dke i Italije, stvorena nakon invazije 1941.<\/li>\n\n\n\n
      • Paveli\u0107 potpuno pre\u0161u\u0107uje genocid<\/strong> koji je NDH po\u010dinila nad Srbima, \u017didovima i Romima, kao i masovna prisilna pokr\u0161tavanja i logore smrti poput Jasenovca.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

        Va\u017enost ovakvog izvora<\/h3>\n\n\n\n

        Navodni intervju s Paveli\u0107em vjerojatno je propagandni tekst hrvatske emigracije, a ne autenti\u010dni novinarski izvor. Njegova svrha bila je opravdati Paveli\u0107evu ulogu i pridobiti simpatije u trenutku kada mu je pozicija u Argentini bila ugro\u017eena.<\/p>\n\n\n\n

        Ovakvi primjeri pokazuju kako se povijest mo\u017ee zloupotrebljavati u politi\u010dke svrhe i za\u0161to je va\u017eno razvijati kriti\u010dko mi\u0161ljenje pri susretu s \u201cekskluzivnim\u201d ili senzacionalnim sadr\u017eajima na internetu.<\/p>\n\n\n\n

        Primjer ovakvog “izvora” je va\u017ean iz dva razloga:<\/p>\n\n\n\n

        \n

        \u2705 Medijska pismenost \u2013 treba kriti\u010dki provjeravati izvore, postojanje autora i medija, kao i mogu\u0107e propagandne ciljeve.<\/p>\n\n\n\n

        \u2705 Povjesni\u010darske vje\u0161tine \u2013 potrebno je razlikovati interpretaciju i propagandu od provjerenih \u010dinjenica, uspore\u0111uju\u0107i tekst s relevantnim povijesnim izvorima i istra\u017eivanjima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

        <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Na internetu i u nekim emigrantskim publikacijama pojavljuje se tekst koji se predstavlja kao intervju s Antom Paveli\u0107em, vo\u0111om usta\u0161kog pokreta i diktatorom Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH). Navodno je intervju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13149,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[1195,183,634],"class_list":["post-13148","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-ante-pavelic","tag-gimnazije","tag-medijska-pismenost"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13148","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13148"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13148\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13152,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13148\/revisions\/13152"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}