![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\nReklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Plan kojeg nitko nije htio<\/h2>\n\n\n\n
Plan Z-4 osmi\u0161ljen je krajem 1994. godine u okviru me\u0111unarodnih diplomatskih napora. Njegovi autori bili su predstavnici Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Ruske Federacije i Europske unije, uz podr\u0161ku Ujedinjenih naroda i Me\u0111unarodne konferencije o biv\u0161oj Jugoslaviji. Plan je predvi\u0111ao visoki stupanj politi\u010dke i teritorijalne autonomije za Srbe u Hrvatskoj, osobito u podru\u010djima poput Knina i Gline, uz mogu\u0107nost vlastitih institucija, simbola, sigurnosnih snaga i kulturne samouprave. Cilj takvog prijedloga bio je o\u010duvati teritorijalni integritet Hrvatske, ali ujedno stvoriti institucionalni okvir koji bi zadovoljio zahtjeve srpske zajednice za politi\u010dkom samostalno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u017ebeno predstavljanje plana dogodilo se 30. sije\u010dnja 1995., kada su me\u0111unarodni posrednici tekst dostavili hrvatskom dr\u017eavnom vrhu u Zagrebu te vlastima RSK-a u Kninu. No reakcije dviju strana bile su razli\u010dite, ali u oba slu\u010daja odbacuju\u0107e. Vodstvo RSK-a, na \u010delu s Milanom Marti\u0107em i Milanom Babi\u0107em, odmah je proglasilo plan neprihvatljivim jer nije uklju\u010divao priznanje njihove samoprogla\u0161ene dr\u017eavnosti. Istovremeno Franjo Tu\u0111man nije plan izrijekom odbio, ali ga nikada nije prihvatio u punom sadr\u017eajnom smislu. Deklarativno je izra\u017eena spremnost da se Plan koristi kao osnova za budu\u0107e pregovore, no klju\u010dna odrednica dokumenta \u2013 teritorijalna i politi\u010dka autonomija Srba \u2013 bila je izri\u010dito neprihvatljiva s hrvatskog politi\u010dkog stajali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
U kasnijim izjavama, osobito u svjedo\u010denjima pred Me\u0111unarodnim kaznenim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju (ICTY), ameri\u010dki diplomat i suautor plana Peter Galbraith isticao je da je Tu\u0111man strate\u0161ki prihva\u0107ao Plan Z-4 kako bi o\u010duvao me\u0111unarodnu podr\u0161ku, ali bez stvarne namjere da prihvati njegove klju\u010dne odrednice. U to vrijeme hrvatsko politi\u010dko vodstvo sve je vi\u0161e naginjalo vojnom rje\u0161enju krize, koje se po\u010delo konkretizirati sredinom 1995. godine kroz planiranje operacije \u201eOluja\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Promjena stava s druge strane nastupila je u posljednjim danima prije po\u010detka vojne operacije. Dana 2. kolovoza 1995. godine, vodstvo RSK-a dalo je signal da je spremno razgovarati o Planu Z-4 kao osnovi za pregovore. Istoga dana, hrvatske oru\u017eane snage ve\u0107 su bile mobilizirane i operativno pripremljene za djelovanje. Sljede\u0107eg dana, 3. kolovoza, u \u0161vicarskom Genthodu odr\u017eani su hitni pregovori uz posredovanje me\u0111unarodne zajednice. No razlike u stajali\u0161tima ostale su nepremostive. Hrvatska je zahtijevala trenutnu i potpunu reintegraciju okupiranih podru\u010dja pod sredi\u0161nju vlast, dok je delegacija RSK-a inzistirala na implementaciji autonomije kakvu je predvi\u0111ao Plan Z-4. Pregovori su time zavr\u0161eni bez dogovora, a samo dan kasnije, 4. kolovoza, pokrenuta je operacija \u201eOluja\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Analizom cijelog procesa uo\u010dava se jasna kronologija neuskla\u0111enih politi\u010dkih ciljeva i propu\u0161tenih diplomatskih mogu\u0107nosti. RSK je u kriti\u010dnom trenutku po\u010detkom 1995. godine odbacila me\u0111unarodnu inicijativu koja im je nudila vrlo visok stupanj autonomije, dok je Hrvatska istovremeno odga\u0111ala formalno prihva\u0107anje plana i postupno se pripremala za vojno rje\u0161enje. Kada je vodstvo RSK-a naknadno poku\u0161alo o\u017eivjeti plan, vrijeme za diplomatski rasplet ve\u0107 je iscurilo. Mobilizacija hrvatskih snaga i neuspjeh pregovora 3. kolovoza pokazali su da je politi\u010dki okvir za mirno rje\u0161enje bio ve\u0107 uru\u0161en.<\/p>\n\n\n\n
\nJugoslavija nije propala jer nije bilo rje\u0161enja, ve\u0107 zato \u0161to je Srbija odbila sva rje\u0161enja.<\/p>\nLatinka Perovi\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n
\n\n\nReklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n<\/div>\n\n\n\nPostoji li prostor za rasprave nakon pobjede?<\/h2>\n\n\n\n
Historiografski zna\u010daj slu\u010daja Z-4 nije isklju\u010divo u sadr\u017eaju samog dokumenta, ve\u0107 i u njegovoj simboli\u010dkoj funkciji. U Hrvatskoj se Plan Z-4 \u010desto prikazuje kao radikalna i neprihvatljiva ponuda koju je s pravom bilo odbaciti jer bi ugrozila dr\u017eavni suverenitet. U Srbiji, s druge strane, dominira narativ prema kojemu je upravo hrvatsko odbacivanje plana uzrokovalo vojnu akciju i egzodus Srba. Oba narativa pojednostavljuje i politizira kompleksnu diplomatsku dinamiku. U oba dru\u0161tva, pitanje Plana Z-4 u\u010dvr\u0161\u0107eno je u dogmatskom okviru koji vi\u0161e slu\u017ei legitimiranju politi\u010dkih pozicija nego razumijevanju povijesnih procesa.<\/p>\n\n\n\n
U razmatranju plana Z-4, kao i niza drugih kontroverznih to\u010daka iz razdoblja Domovinskog rata, name\u0107e se pitanje \u0161ireg dru\u0161tvenog i historiografskog okvira koji \u010desto onemogu\u0107ava otvorenu i argumentiranu raspravu. Unato\u010d trideset godina vremenskog odmaka, mnoge teme iz suvremene hrvatske povijesti ostaju zatvorene u okvirima nacionalno dominantnog narativa, koji se rijetko preispituje izvan institucionaliziranih obrazaca. U tom kontekstu, ne iznena\u0111uje \u010dinjenica da znanstveno-stru\u010dna zajednica \u2013 s izuzetkom pojedinaca \u2013 \u010desto pokazuje dozu konformizma, svjesno ili nesvjesno prilago\u0111avaju\u0107i interpretacije o\u010dekivanjima dr\u017eavne politike sje\u0107anja i \u0161irem dru\u0161tvenom senzibilitetu.<\/p>\n\n\n\n
Odsutnost sna\u017enog historiografskog su\u010deljavanja s klju\u010dnim doga\u0111ajima proizlazi i iz institucionalne ranjivosti povijesne struke, njezine ovisnosti o politi\u010dkim strukturama u pogledu financiranja, statusa i javne vidljivosti. U \u0161kolskim kurikulumima i ud\u017ebenicima, ali i u medijskom prostoru, pre\u010desto se reproducira pojednostavljen, heroiziraju\u0107i pogled na pro\u0161lost<\/strong>, pri \u010demu je svaki poku\u0161aj multiperspektivnosti ili kriti\u010dkog odmaka izlo\u017een etiketiranju i osudi. Takav obrazac stvara zatvoren krug u kojem se dru\u0161tveno nepovoljno percipira svaki poku\u0161aj problematizacije nacionalnih mitova<\/strong>, a sama znanost gubi kapacitet da djeluje kao prostor slobodne i argumentirane interpretacije.<\/p>\n\n\n\n
Zato Plan Z-4 i dalje zaslu\u017euje pozornost povjesni\u010dara. Njegova sudbina ilustrira kako se mir ne ostvaruje samo dobrim namjerama me\u0111unarodnih aktera, nego i spremno\u0161\u0107u doma\u0107ih politi\u010dkih elita da prihvate kompromise. On tako\u0111er pokazuje kako politi\u010dke strategije i oru\u017eane kalkulacije \u010desto nadvladaju diplomatske napore. U kontekstu nastave povijesti i javne historiografije, upravo ovakvi slu\u010dajevi pozivaju na otklon od pojednostavljenih tuma\u010denja i na otvaranje prostora za multiperspektivni pristup i kriti\u010dko razmatranje izvora. Povijest, ukoliko \u017eeli biti znanost, mora imati hrabrosti propitivati ono \u0161to se uzima zdravo za gotovo \u2013 uklju\u010duju\u0107i i Plan Z-4.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Analiza politi\u010dkih kalkulacija, diplomatskih propu\u0161tenih prilika i selektivnih sje\u0107anja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13024,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[193],"tags":[1186,1165,1230],"class_list":["post-13022","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-clanci","tag-franjo-tudman","tag-oluja","tag-z-4"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13022","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13022"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13022\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13039,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13022\/revisions\/13039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13024"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13022"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13022"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13022"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}