{"id":12848,"date":"2025-07-26T19:00:45","date_gmt":"2025-07-26T17:00:45","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=12848"},"modified":"2025-08-02T08:16:14","modified_gmt":"2025-08-02T06:16:14","slug":"logor-sajmiste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/logor-sajmiste\/","title":{"rendered":"Logor Sajmi\u0161te"},"content":{"rendered":"\n

Na lijevoj obali Save, nasuprot sredi\u0161tu Beograda, krajem 1930-ih izgra\u0111eno je moderno sajmi\u0161te \u2013 Beogradski sajam, simbol gospodarskog napretka i suradnje me\u0111u narodima. Samo nekoliko godina kasnije, to isto Sajmi\u0161te postaje sinonim za smrt. Tijekom nacisti\u010dke okupacije Jugoslavije, Sajmi\u0161te je pretvoreno u koncentracijski logor koji je bio jedno od prvih organiziranih mjesta sustavnog istrebljenja \u017eidovske zajednice u Europi – Logor Sajmi\u0161te<\/strong> ili Judenlager Semlin<\/strong>. U sredi\u0161tu grada, pred o\u010dima stanovnika Beograda, svakodnevno su se odvijali zlo\u010dini. Time Sajmi\u0161te postaje i simbol ravnodu\u0161nosti<\/strong>, straha<\/strong> i nesudjelovanja<\/strong>, ali i sje\u0107anja<\/strong> koje je nakon rata dugo bilo potisnuto.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Polo\u017eaj<\/h2>\n\n\n\n

Sajmi\u0161te se nalazilo na lijevoj obali Save, preko puta sredi\u0161ta Beograda, na prostoru tada\u0161njeg Zemuna, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio inkorporiran u NDH. NDH je taj teritorij dobila sporazumom izme\u0111u nacisti\u010dke Njema\u010dke i fa\u0161isti\u010dke Italije nakon razbijanja Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. Unato\u010d tome \u0161to je teritorij bio unutar NDH, njema\u010dke okupacijske vlasti u Srbiji (Gestapo, SS i Policija sigurnosti) uspostavile su i upravljale logorom. NDH je formalno dala suglasnost za osnivanje, ali nije imala kontrolu nad radom logora. Opskrbu logora osiguravala je Beogradska op\u0107ina, pod njema\u010dkom okupacijom.<\/p>\n\n\n\n

Od logora za istrebljenje do prihvatnog logora<\/h2>\n\n\n\n

Logor Sajmi\u0161te djelovao je od prosinaca 1941. do srpnja 1944.<\/strong>, u dvije jasno razdvojene faze.<\/p>\n\n\n\n

1. Jevrejski logor Zemun (prosinac 1941. \u2013 svibanj 1942.)<\/h3>\n\n\n\n

Nakon \u0161to su nacisti\u010dke snage likvidirale ve\u0107inu \u017eidovskih mu\u0161karaca (kroz logor Topovske \u0161upe<\/em>), preostale \u017eidovske \u017eene, djeca i stariji \u2013 uglavnom iz Beograda i Banata \u2013 deportirani su na Sajmi\u0161te. Logor je formalno bio na teritoriju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske<\/strong>, no cijelim sustavom je upravljala njema\u010dka Gestapo i SS struktura. Srpske vlasti i NDH dale su logisti\u010dku potporu \u2013 prijevoz, hranu i osiguranje perimetra logora.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
1-5 Jugoslavenski paviljon, 6 Talijanski paviljon, 7 \u010cehoslova\u010dki paviljon, 8 Rumunjski paviljon, 9 Spasi\u0107ev paviljon, 10 Ma\u0111arski paviljon, 11 Centralna kula, 12 mjesto na kojem je kasnije izgra\u0111en \u0160kodin toranj, 13 mjesto na kojem je kasnije izgra\u0111en Njema\u010dki paviljon.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U paviljonima bez grijanja i s o\u0161te\u0107enim krovovima, u uvjetima brutalne zime 1941.\/42., mnogi su umrli od smrzavanja, gladi i bolesti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Krajem o\u017eujka 1942. u Beograd je dovezen specijalni kamion marke Saurer, poznat kao du\u0161egupka<\/em>. Njime su zato\u010denici odvo\u017eeni iz logora pod izgovorom preseljenja, a zapravo gu\u0161eni ispu\u0161nim plinovima tijekom vo\u017enje do strati\u0161ta u Jajincima. Svakodnevno su odvo\u017eene desetine ljudi, \u010desto i bolesnici iz Jevrejske bolnice, \u010dime je u kratkom vremenu pobijena gotovo cijela logorska populacija \u2013 oko 6.300 osoba, uglavnom \u017didova, ali i Roma.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Kamion Saurer poput onog kori\u0161tenog u logoru<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Pi\u0161em ti iz stalske idile le\u017ee\u0107i na slami dok se umesto zvezdanog neba nalazi nad mojom glavom drvena konstrukcija krova paviljona br. 3. Sa moje galerije (tre\u0107e) koja se sastoji iz niza dasaka, a na kojoj nas tri imamo svaka po 80 cm u \u0161irini \u017eivotnog prostora, posmatram ovaj lavirint, odnosno mravinjak bednika \u010dije su tragedije brojne kao i oni koji \u017eive ne zato sto su svesni da \u0107e jednom biti bolje, ve\u0107 zato \u0161to nemaju snage da prekinu sa \u017eivotom. Ukoliko je to to.<\/p>\nHilda Daj\u010d (drugo pismo, 9.12.1941.)<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Zato\u010denici logora Sajmi\u0161te.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Uprava logora.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

2. Prihvatni logor Zemun (svibanj 1942. \u2013 srpanj 1944.)<\/h3>\n\n\n\n

Nakon \u201erje\u0161enja jevrejskog pitanja\u201c u Srbiji, kako je to s cinizmom opisano u nacisti\u010dkim dokumentima, logor je nastavio djelovati kao Prihvatni logor Zemun (Semlin Anhaltelager<\/em>). Tu su zatvarani Srbi, antifa\u0161isti, partizani, ratni zarobljenici, politi\u010dki protivnici, pa i civili uhva\u0107eni u racijama. Mnogi su bili privremeno zato\u010deni, a potom deportirani na prisilni rad u Norve\u0161ku, Njema\u010dku ili druge dijelove okupirane Europe.<\/p>\n\n\n\n

U logoru je bilo malo hrane, higijenski uvjeti su bili o\u010dajni, a smje\u0161taj pretrpan. Od preko 30 000 zato\u010denika, najmanje 10 500 ih je umrlo od bolesti, izgladnjelosti ili su bili pogubljeni. Masovne grobnice nalazile su se u Be\u017eaniji, Zemunu i Jajincima.<\/p>\n\n\n\n

Skrivanje tragova i savezni\u010dko bombardiranje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Od 1943. godine, nacisti\u010dka postrojba Sonderkommando 1005<\/strong> zapo\u010dela je sustavno iskopavanje i spaljivanje tijela prethodno ubijenih \u017ertava kako bi se uni\u0161tili dokazi o masovnim zlo\u010dinima. Zarobljenici iz Sajmi\u0161ta i Banjice prisilno su radili na spaljivanju posmrtnih ostataka svojih prethodnika. To je dio \u0161ire nacisti\u010dke strategije negacije genocida, \u0161to dodatno ote\u017eava kasniju rekonstrukciju broja \u017ertava i to\u010dan tijek doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

U travnju 1944. logor je te\u0161ko stradao u savezni\u010dkom zra\u010dnom napadu. Poginulo je 80 do 120 logora\u0161a, a pre\u017eivjeli su preba\u010deni u druge logore. U srpnju 1944. logor je slu\u017ebeno zatvoren.<\/p>\n\n\n\n

\n

Drugog dana Uskrsa bili smo kao na oknu Etne ili na nekom vrelom gejziru. Sve se treslo pod nama i nad nama, sevalo i buktalo, i gu\u0161ilo pod pra\u0161inom i dimom. Iako sam pre\u017eiveo bombardovanje za vreme aprilskog rata 1941. – nigde nije bilo ovako. Krug je bio pokriven le\u0161evima i pokidanim telesima a pesak natopljen lokvama sve\u017ee i usirene krvi: prava kasapnica! Tu smo izgubili oko sto dvadeset ljudi. Pored mrtvih bilo je i nekoliko stotina ranjenih, te su neki logorski paviljoni bili pretvoreni u bolnice, iako nigde nije bilo postelja a jo\u0161 manje materijala za previjanje ili za hirur\u0161ke operacije – mada je bilo vi\u0161e lekara i hirurga me\u0111u samim zatvorenicima [\u2026] Za vreme bombardovanja \u017eica je bila pokidana a betonski stubovi izvaljeni na nekoliko mesta, te su mnoge grupe navalile u bekstvo. Me\u0111utim, teren ka Savi i Zemunu je bio brisan, te je poko\u0161eno sve \u0161to je krenulo. Njihovi le\u0161evi nisu uno\u0161eni u krug. Taj broj mrtvih nismo znali.<\/p>\nsje\u0107anja dr. Dragomira Stevanovi\u0107a, logorskog lije\u010dnika od 1942. do 1944.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Ameri\u010dki vojni kamermani su u o\u017eujku i travnju 1945. boravili u Beogradu i okolici snimaju\u0107i grad, ljude, krajolike i druge detalje. Slu\u010dajno je me\u0111u ne probranim snimkama uo\u010deno da su 30. o\u017eujka i 4. travnja 1945. snimili i ostatke logora. Snimka bez vodenog \u017eiga je dostupna u Shopu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n