{"id":12549,"date":"2025-02-26T16:13:00","date_gmt":"2025-02-26T15:13:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=12549"},"modified":"2025-07-18T16:22:13","modified_gmt":"2025-07-18T14:22:13","slug":"hagia-sophia-aja-sofija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/hagia-sophia-aja-sofija\/","title":{"rendered":"Hagia Sophia (Aja Sofija)"},"content":{"rendered":"\n

Hagia Sophia (Aja Sofija), jedno od najva\u017enijih arhitektonskih i kulturnih djela svjetske povijesti, izgra\u0111ena je u 6. stolje\u0107u<\/strong> po nalogu bizantskog cara Justinijana I.<\/strong> (vladao 527.\u2013565.). Gradnja je zapo\u010dela 532. godine, neposredno nakon velikih pobuna u Carigradu (Nika ustanak), a dovr\u0161ena je izuzetno brzo \u2014 ve\u0107 537. godine.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Za projektiranje i izgradnju crkve car Justinijan anga\u017eirao je dvojicu najpoznatijih arhitekata tog doba: Antemija iz Trala (matemati\u010dar i in\u017eenjer) i Izidora iz Mileta (fizi\u010dar i arhitekt).<\/p>\n\n\n\n

Njihov dizajn spojio je klasi\u010dnu rimsku graditeljsku tradiciju (kupola) s isto\u010dnja\u010dkom simbolikom i inovacijama u konstrukciji. Kupola Aje Sofije, promjera oko 31 metar, smatrana je in\u017eenjerskim \u010dudom i stolje\u0107ima je bila najve\u0107a na svijetu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Presjek i tlocrt Aja Sofije s istaknutim dijelovima: 1. Ulaz 2. Carska vrata 3. Znoje\u0107i stupac 4. Mihrab 5. Minbar 6. Sultanova kapela 7. Omphalos \u2013 “Pupak svijeta” 8. Posve\u0107ene urne, te islamski dijelovi: a.) Grobnica Mustafe I. i b.) Minareti Selima II<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Hagia Sophia je islamizirana 1453. godine, nakon \u0161to je Osmansko Carstvo pod vodstvom sultana Mehmeda II. Osvaja\u010da osvojilo Konstantinopol. Tada je crkva pretvorena u d\u017eamiju, a unutra\u0161njost je postupno prilago\u0111ena islamskoj upotrebi. Dodani su minareti, uklonjeni ili prekriveni kr\u0161\u0107anski mozaici (posebno prikazi Isusa, Bogorodice i svetaca), dodani su mihrab, minber i druge d\u017eamijske karakteristike.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Po nalogu Mustafe Kemala Atat\u00fcrka, osniva\u010da moderne Turske, Hagia Sophia je 1935. sekularizirana i pretvorena u muzej, kao simbol novog, sekularnog i prozapadnog identiteta Republike Turske. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdo\u011fan 2020. donosi odluku, uz potporu Vrhovnog suda Turske, da se Hagia Sophia ponovno pretvori u d\u017eamiju, uz zadr\u017eavanje statusa otvorenosti za turiste. Hagia Sophia danas funkcionira kao aktivna d\u017eamija u Istanbulu, ali je istovremeno otvorena za posjetitelje iz cijeloga svijeta, \u0161to izaziva brojne rasprave o njenom statusu, kulturnoj ba\u0161tini i sekularizmu u Turskoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hagia Sophia (Aja Sofija), jedno od najva\u017enijih arhitektonskih i kulturnih djela svjetske povijesti, izgra\u0111ena je u 6. stolje\u0107u po nalogu bizantskog cara Justinijana I. (vladao 527.\u2013565.). Gradnja je zapo\u010dela 532. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12550,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[183,1200,1201],"class_list":["post-12549","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-gimnazije","tag-hagia-sophia","tag-justinijan-i"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12549"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12554,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12549\/revisions\/12554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}