Autori ud\u017ebenika “Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4” uputili su 8. sije\u010dnja 2024. godine pismo Radovanu Fuchsu, ministru znanosti i obrazovanja, povodom brisanja ud\u017ebenika iz Kataloga odnosno zabrane njegova kori\u0161tenja u 4. razredu gimnazija. U pismu komentiraju nedostatak detaljnog obrazlo\u017eenja odluke na temelju koje je ud\u017ebenik brisan iz Kataloga te od ministra tra\u017ee \u0161to br\u017eu dostavu ili objavu detalja. Cijelo pismo prenosimo u nastavku.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Po\u0161tovani ministre Fuchs,<\/p>\n\n\n\n
pro\u0161lo je vi\u0161e od mjesec dana od odluke o brisanju iz kataloga, odnosno od zabrane kori\u0161tenja ud\u017ebenika \u201eZa\u0161to je povijest va\u017ena? 4\u201c, a i dalje ne znamo detalje na temelju kojih je odluka donesena. Osim parafraziranih stavaka \u010dlanka 15. Zakona o ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju \u0161kolu (NN 116\/2018-2288) ni\u0161ta drugo nije poznato. Takav na\u010din zabrane, bez detaljnog poja\u0161njenja, problemati\u010dan je jer ukazuje na duboku netransparentnost postupka, a kod autora i velikog dijela struke izaziva zabrinutost oko povoda za povla\u010denje ud\u017ebenika. <\/p>\n\n\n\n
Dodatno, napominjemo kako se u nekoliko medija ve\u0107 vi\u0161e od mjesec dana vodi aktivna kampanja ne samo protiv ud\u017ebenika, nego i autora, recenzenata, ali i svih onih koji staju u obranu struke ili koji postavljaju pitanja oko opravdanosti povla\u010denja ud\u017ebenika. Pri tome se naj\u010de\u0161\u0107e ne radi o stru\u010dnom dijalogu, koji je dobrodo\u0161ao, nego o ad hominem<\/em> napadima, insinuacijama i dijeljenju poluprovjerenih i \u010desto neto\u010dnih informacija. Oni u javnosti rezultiraju ne samo naru\u0161avanjem osobnog i profesionalnog digniteta osoba protiv kojih su usmjerene, nego i propitivanju etni\u010dkog porijekla autora, njihovog domoljublja te \u201cskrivenih namjera\u201d, dok u najgorim slu\u010dajevima, zavr\u0161ava i prijetnjama. Takva situacija dodatno pokazuje koliko je bitno da javnosti bude dostupan slu\u017ebeni dokument te da nadle\u017ene institucije transparentno komuniciraju o ovom slu\u010daju, a kako bi smanjile mogu\u0107nosti za spekulacije i dezinformacije, koje su plodno tlo za navedene situacije. <\/p>\n\n\n\n Mi, kao autori, ne planiramo odgovarati na takve medijske tekstove, ali imamo potrebu odgovoriti na slu\u017ebeni stav Ministarstva i Agencije. Budu\u0107i da cjelovito mi\u0161ljenje i dalje nismo dobili, ovim se putem o\u010ditujemo prema onome \u0161to ste do sada uputili medijima kao odgovor na upite oko razloga povla\u010denja ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n Koristimo priliku da podsjetimo na to je da je ud\u017ebenik \u201eZa\u0161to je povijest va\u017ena? 4\u201c 17. svibnja 2021. odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i uvrstilo ga u Katalog pod brojem Klasa: UP\/I-602-09\/20-03-00562, URBROJ: 533-06-21-0002. Ud\u017ebenik je poslan na procjenu na temelju javnog poziva koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i procijenjen je u postupku u kojem je sudjelovalo tro\u010dlano povjerenstvo imenovano od strane Ministarstva. Tijekom procjene povjerenstvo je radilo u tajnosti, ali je prema gore navedenom zakonu, \u010dlanku 7., trebalo biti objavljeno na mre\u017enim stranicama Ministarstva. <\/p>\n\n\n\n Podsje\u0107amo da je to imenovano povjerenstvo jednoglasno odobrilo ud\u017ebenik i bez tra\u017eenja dorada \u0161to je prili\u010dna rijetkost u postupku odobrenja ud\u017ebenika. Te su recenzije u posjedu MZO-a i AZOO-a te je lako uo\u010diti da su \u010dlanovi povjerenstva \u010dak i pohvalili mnoge segmente ud\u017ebenika s naglaskom na didakti\u010dka rje\u0161enja. <\/p>\n\n\n\n \u0160to se u me\u0111uvremenu, od prolje\u0107a 2021. do jeseni 2023. godine, promijenilo od jednoglasnog odobravanja ud\u017ebenika od strane povjerenstva MZO-a do zabrane na temelju mi\u0161ljenja nekog od vi\u0161ih savjetnika za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje?<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da nema institucionalnog i detaljnog poja\u0161njenja koje bi pojasnilo razloge zabrane kori\u0161tenja ud\u017ebenika, mi se kao autori mo\u017eemo osvrnuti samo na opaske koje je Ministarstvo i ministar podijelio s novinarima:<\/p>\n\n\n\n 1. Pou\u010davanje o interpretacijama, tj. prou\u010davanje i propitivanje djela i stavova pojedinih povjesni\u010dara (sekundarnih povijesnih izvora) o pojedinim povijesnim doga\u0111ajima i procesima nisu propisani slu\u017ebenim kurikulumom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ova je tvrdnja neto\u010dna. Ne samo da kurikulum propisuje analizu povijesnih izvora nego je neke od temeljnih odgojno-obrazovnih ciljeva samoga predmeta nemogu\u0107e realizirati bez analize izvora. U predmetnom kurikulumu, u poglavlju Svrha i opis, stoji da u\u010de\u0107i Povijest u\u010denici razvijaju temeljne vje\u0161tine povezane s postavljanjem pitanja o izvorima, razmatranjem konteksta, sagledavanjem doga\u0111aja iz razli\u010ditih perspektiva, preispitivanjem gledi\u0161ta i zaklju\u010daka te oblikovanjem mi\u0161ljenja na utemeljenim pretpostavkama. <\/p>\n\n\n\n Postavljamo Vam pitanja: Kako je mogu\u0107e razvijati vje\u0161tine povezane s postavljanjem pitanja o izvorima bez rada na povijesnim izvorima? Kako je mogu\u0107e preispitivati gledi\u0161ta, zaklju\u010dke i razli\u010dite perspektive ako se one kao radni materijal ne nude u ud\u017ebeniku? Kako je mogu\u0107e poticati u\u010denike na oblikovanje mi\u0161ljenja ako su im neki zaklju\u010dci ve\u0107 propisani kao jedini prihvatljivi?<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, prema Kurikulumu, jedno od temeljnih odgojno-obrazovnih o\u010dekivanja samoga predmeta je da u\u010denik oblikuje istra\u017eiva\u010dko pitanje u svrhu aktivnog u\u010denja koje proizlazi iz povijesnih sadr\u017eaja te argumentirano raspravlja uz prihva\u0107anje razli\u010ditih utemeljenih stajali\u0161ta. Svrha ud\u017ebeni\u010dkog teksta je pru\u017eiti osnovne podatke o pro\u0161lim doga\u0111ajima, a zada\u0107a je upravo povijesnih izvora donijeti razli\u010dite perspektive kako bi se one mogle istra\u017eiti i analizirati te slijedom argumentirane rasprave prihvatiti ili odbaciti.<\/p>\n\n\n\n 2. Pojedini tehni\u010dki koncepti koje kurikulum propisuje su zanemareni i minorizirani.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Odgovorno tvrdimo da ud\u017ebenik \u201eZa\u0161to je povijest va\u017ena? 4\u201c u potpunosti slijedi predmetni kurikulum u pogledu naglaska na razvoj u\u010deni\u010dkih vje\u0161tina uz uporabu tehni\u010dkih koncepata: vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, rad s povijesnim izvorima, povijesna perspektiva te usporedba i su\u010deljavanje. U ud\u017ebeniku se uz predmetne domene posebno stavio naglasak na tehni\u010dke koncepte kako bi se mogao realizirati jo\u0161 jedan va\u017ean dio kurikuluma: Tehni\u010dke koncepte treba tijekom procesa pou\u010davanja i u\u010denja u\u010destalo kombinirati i mijenjati jer se na taj na\u010din razvija konvergentno i divergentno mi\u0161ljenje. <\/p>\n\n\n\n U svojem ste obra\u0107anju medijima to\u010dno naveli da se nastava povijesti temelji na pet domena i \u0161est tehni\u010dkih koncepata. No zanemarili ste \u010dinjenicu da tehni\u010dki koncept rada s povijesnim izvorima, prema kurikulumu, podrazumijeva kori\u0161tenje razli\u010ditih vrsta povijesnih izvora, razumijevanje zna\u010denja izvora u prou\u010davanju pro\u0161losti te oblikovanje odgovora koji uklju\u010duju podatke iz izvora. U\u010denici u\u010de analizirati i vrednovati izvore, postavljaju pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njegovim gledi\u0161tima i namjerama. Kako je mogu\u0107e po\u0161tivati ovaj tehni\u010dki koncept bez nu\u0111enja u\u010denicima i nastavnicima niza povijesnih izvora, kao \u0161to smo i napravili u ovome ud\u017ebeniku?<\/p>\n\n\n\n Moramo jo\u0161 naglasiti da svako poglavlje zavr\u0161ava s didakti\u010dkim dijelom Istra\u017ei, Izradi i Trag pro\u0161losti u sada\u0161njosti koji dodatno stavljaju naglasak na tehni\u010dke koncepte. U istu svrhu svako poglavlje po\u010dinje i pitanjem na koje se argumentirano mi\u0161ljenje ili odgovor mo\u017ee dati na kraju obrade pojedinog poglavlja.<\/p>\n\n\n\n 3. Povijesni izvori nisu adekvatno obja\u0161njeni i pitanja uz njih nisu dobro oblikovana, tj. da su sugestivna te kao takva neprihvatljiva u ud\u017ebenicima. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Svaki izvor, bez obzira na to radi li se o tekstualnom ili slikovnom izvoru, didakti\u010dki je opremljen. Uz poja\u0161njenje izvora, navo\u0111enje bibliografskog podataka, na\u0161 ud\u017ebenik dosljedno sadr\u017ei pitanja i zadatke vezane uz izvore koji navode u\u010denika na razvoj vje\u0161tina (tehni\u010dki koncepti kurikuluma) i aktivno u\u010denje. Moramo istaknuti da to nije slu\u010daj u preostalim ud\u017ebenicima u Katalogu jer se u nekima uop\u0107e ne nude pitanja uz izvore niti obja\u0161njenja samih izvora. Ministarstvo onda mora biti dosljedno u svojim postupcima i iz Kataloga povu\u0107i i sve ud\u017ebenike koji sadr\u017ee primarne i sekundarne izvore koji nemaju didakti\u010dku opremu.<\/p>\n\n\n\n Napominjemo da su izvori u ud\u017ebeniku u gotovo svim poglavljima odabrani tako da isti\u010du sudbine sudionika i svjedoka doga\u0111aja kako bi se povijesna zbivanja jo\u0161 vi\u0161e i na osobnoj razini pribli\u017eila u\u010denicima. Tako u ud\u017ebeniku uz govore Franje Tu\u0111mana i Slobodana Milo\u0161evi\u0107a u\u010denici mogu, izme\u0111u ostalih, pro\u010ditati o Vladi Gotovcu, Josipu Reihl-Kiru, Davorinu Rudolfu, Tomislavu Iv\u010di\u0107u, Rudolfu Pere\u0161inu, Nenadu \u0160anteku, Damiru Laljeku, Andriji Mari\u0107u, Blagi Zadri, Marko Babi\u0107u, Zoranu Jankovi\u0107u, Vesni Bosanac, Sini\u0161i Glava\u0161evi\u0107u, \u017deljki Juri\u0107, \u017denama u crnom, Andriji Matija\u0161u Pauku, Damiru Kri\u017emari\u0107u, Aleksandri Zec i Marinku Marinkovi\u0107u. <\/p>\n\n\n\n 4. Ud\u017ebenik sadr\u017ei neto\u010dne i zastarjele podatke koji bitno utje\u010du na vjerodostojnost sadr\u017eaja i pojedini zemljovidi sadr\u017ee pogre\u0161ne prikaze, pojedini postojanje neto\u010dnih \u010dinjeni\u010dnih podataka koje upu\u0107uju u\u010denike na pogre\u0161ne zaklju\u010dke ili ote\u017eavaju stjecanje znanja.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Tvrdnja je op\u0107enita i bez detaljnog rje\u0161enja mi se kao autori ni ne mo\u017eemo konkretno osvrnuti. No podsje\u0107amo na ustaljenu praksu dorade i ispravljanja pogre\u0161ki u ud\u017ebenicima koji se koriste u hrvatskom obrazovnom sustavu protekla tri desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n 5. Kao neadekvatno se isti\u010de poglavlje o stvaranje Republike Hrvatske, vi\u0161estrana\u010dju i Domovinski rat. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Sukladno zahtjevima predmetnog kurikuluma s naglaskom na podjele na domene ovo je podru\u010dje suvremene hrvatske povijesti razdvojeno na vi\u0161e dijelova. Nagla\u0161avamo da se nastavnici povijesti upravo na ovakvu podjelu najvi\u0161e \u017eale kao neadekvatnu jer onemogu\u0107uje sagledavanje cjeline doga\u0111aja. Tako je taj dio povijesti u ud\u017ebeniku tematiziran u sljede\u0107im dijelovima:<\/p>\n\n\n\n 5.2. Stvaranje Republike Hrvatske (str. 148 \u2013 153)<\/p>\n\n\n\n 5.3. Domovinski rat (str. 153 \u2013 180)<\/p>\n\n\n\n 10.1. Posljedice Domovinskoga rata (str. 249 \u2013 255)<\/p>\n\n\n\n 10.2. Tranzicija dru\u0161tva (str. 256 \u2013 259)<\/p>\n\n\n\n 14. Gospodarstvo u tranziciji (str. 300 \u2013 307)<\/p>\n\n\n\n Dakle, gotovo 15 % ud\u017ebenika pokrivaju informacije o povijesti Republike Hrvatske. Taj podatak napominjemo jer se radi o ud\u017ebeniku koji tematski pokriva sve doga\u0111aje iz nacionalne, europske i svjetske povijesti od zavr\u0161etka Prvoga svjetskog rada do po\u010detka 21. stolje\u0107a. Temu Domovinski rat posebno smo detaljno razradili je to tema od posebnog zna\u010denja za povijest Hrvatske. U razradi iste vodili smo se suvremenim metodi\u010dkim rje\u0161enjima i pedago\u0161kim pristupima koji su u posljednjim desetlje\u0107ima postali standard struke. Nije jasno za\u0161to je dozvoljeno, \u010dak i po\u017eeljno primjenjivati principe multiperspektivnosti i poticanja na raspravu i stvaranje vlastitog mi\u0161ljenja na teme starije povijesti, dok se u temama koje se ti\u010du raspada Jugoslavije i Domovinskog rata ti principi smatraju nedopu\u0161tenima. Smatramo da se takvim ograni\u010denim pristupima naru\u0161ava dostojanstvo teme Domovinskog rata u okviru pluralisti\u010dke demokracije 21. stolje\u0107a kakvom Hrvatska te\u017ei posljednjih tridesetak godina.<\/p>\n\n\n\n 6. Spominju se kriva tuma\u010denja pojedinih povijesnih procesa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Opet napominjemo da je tvrdnja op\u0107enita, stoga ne mo\u017eemo dati kvalitetan odgovor. No tuma\u010denje ne mo\u017ee biti krivo, ve\u0107 ono mo\u017ee biti utemeljeno na \u010dinjenicama i argumentima ili neutemeljeno. U na\u0161em smo se ud\u017ebeniku trudili pru\u017eiti u\u010denicima i nastavnicima dovoljno kvalitetnih materijala pomo\u0107u kojih se u u\u010dionici mogu otvoriti utemeljene rasprave o kontroverznim temama vezanima za najnoviju povijest.<\/p>\n\n\n\n 7. Prema navodima MZO-a i ministra rje\u0161enje o brisanju odnosno zabrani doneseno je nakon \u0161to je Ministarstvo zaprimilo ve\u0107i broj primjedbi na sadr\u017eaj ud\u017ebenika, a na temelju stru\u010dnog mi\u0161ljenja Agencije za odgoj i obrazovanje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tra\u017eimo da Ministarstvo detaljno indeksira spomenuti \u201eve\u0107i broj primjedbi na sadr\u017eaj ud\u017ebenika\u201c te na koji na\u010din je stru\u010dno mi\u0161ljenje Agencije za odgoj i obrazovanje adresiralo te pritu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tra\u017eimo od Ministarstva znanosti i obrazovanja detaljno obrazlo\u017eenje rje\u0161enja o brisanju ud\u017ebenika \u201cZa\u0161to je povijest va\u017ena? 4\u201d iz Kataloga odobrenih ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n U Prelogu 8. sije\u010dnja 2024.<\/p>\n\n\n\n Miljenko Hajdarovi\u0107, prof.<\/p>\n\n\n\n Vedran Risti\u0107, prof.<\/p>\n\n\n\n Nikica Torbica, mag. educ. philol. croat. et. mag. educ. hist. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autori ud\u017ebenika “Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4” uputili su 8. sije\u010dnja 2024. godine pismo Radovanu Fuchsu, ministru znanosti i obrazovanja, povodom brisanja ud\u017ebenika iz Kataloga odnosno zabrane njegova kori\u0161tenja u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1398,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[2],"tags":[25,129,79,130,124,125],"class_list":["post-1227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-edu","tag-miljenko-hajdarovic","tag-nikica-torbica","tag-radovan-fuchs","tag-vedran-ristic","tag-zabrana-udzbenika","tag-zasto-je-povijest-vazna-4"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1227"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1399,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1227\/revisions\/1399"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}