![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-gimnazije-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\nAustro-ugarska vojska (1900.\u20131918.)<\/h2>\n\n\n\n
Po\u010detkom 20. stolje\u0107a, Hrvatska je bila dio Austro-Ugarske Monarhije, velike dr\u017eave kojom su zajedno vladali car iz Be\u010da (Austrija) i kralj iz Budimpe\u0161te (Ma\u0111arska). U toj dr\u017eavi Hrvati nisu imali svoju samostalnu vojsku, nego su slu\u017eili u austro-ugarskoj vojsci, koja je bila vi\u0161enacionalna \u2013 u njoj su se borili pripadnici mnogih naroda, ne samo Hrvati.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom Prvog svjetskog rata (1914.\u20131918.), mnogi Hrvati su poslani na boji\u0161nice daleko od domovine, primjerice u Galiciju (dana\u0161nja Ukrajina\/Poljska) ili na So\u010du (Isonzo) u Sloveniji i Italiji. Iako su bili hrvatski dr\u017eavljani, nisu branili hrvatsku dr\u017eavu jer ona tada nije postojala. Ova vojska je slu\u017eila interesima monarhije, u kojoj su Hrvati imali ograni\u010dena politi\u010dka prava. Danas ovu vojsku ne do\u017eivljavamo kao \u201ena\u0161u\u201c, nego kao dio jedne pro\u0161le imperijalne sile.<\/p>\n\n\n\n
Vojska Kraljevine Jugoslavije (1918.\u20131941.)<\/h2>\n\n\n\n
Nakon propasti Austro-Ugarske, Hrvatska ulazi u novu dr\u017eavu \u2013 Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovanu u Kraljevinu Jugoslaviju. Iako je to formalno bila dr\u017eava tri naroda, u stvarnosti su vlast i vojska bile sna\u017eno pod utjecajem srpske politi\u010dke elite. Hrvati su u vojsci imali manji utjecaj, a mnogi su osje\u0107ali da je vojska sredstvo prisile i centralizacije, a ne za\u0161tite svih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
Vojska je predstavljala unitarizam, ideju da svi narodi trebaju postati jedan \u2013 \u0161to je bilo u suprotnosti s te\u017enjama Hrvata za autonomijom (vlastitom politi\u010dkom upravom). Kada je 1941. po\u010deo Drugi svjetski rat, vojska se brzo raspala pod njema\u010dkim i talijanskim napadima. Danas se rijetko povezuje s hrvatskim identitetom.<\/p>\n\n\n\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Drugi svjetski rat (1941.\u20131945.)<\/h2>\n\n\n\n
U ovom te\u0161kom i slo\u017eenom razdoblju, na podru\u010dju Hrvatske djelovalo je vi\u0161e vojski, \u010desto me\u0111usobno sukobljenih.<\/p>\n\n\n\n
Usta\u0161ka vojska i domobrani djelovali su unutar Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH) \u2013 dr\u017eave koju su osnovali usta\u0161e uz pomo\u0107 nacisti\u010dke Njema\u010dke i fa\u0161isti\u010dke Italije. NDH je imala obilje\u017eja totalitarnog (jednovla\u0161\u0107e, zabrana oporbe) i fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima (ekstremni nacionalizam, nasilje nad manjinama). Usta\u0161ke postrojbe bile su odgovorne za masovne zlo\u010dine nad Srbima, \u017didovima, Romima i politi\u010dkim protivnicima. Domobrani su bili redovna vojska NDH, manje ideolo\u0161ki motivirana, ali su ipak slu\u017eili istom re\u017eimu.<\/p>\n\n\n\n
Partizani, predvo\u0111eni Josipom Brozom Titom, bili su antifa\u0161isti\u010dki pokret koji se borio protiv okupatora i doma\u0107ih suradnika fa\u0161izma. U njihovim redovima bilo je mnogo Hrvata, posebno iz Dalmacije i Like. Iako su se borili za oslobo\u0111enje, njihov cilj je bio uspostaviti komunisti\u010dku vlast, \u0161to su i ostvarili nakon rata. Danas se partizanski otpor cijeni kao doprinos borbi protiv fa\u0161izma, ali se kritizira uspostava jednopartijskog re\u017eima i povrede ljudskih prava nakon rata.<\/p>\n\n\n\n
Jugoslavenska narodna armija (JNA) (1945.\u20131991.)<\/h2>\n\n\n\n
Nakon rata, Jugoslavija postaje socijalisti\u010dka federacija (dr\u017eava vi\u0161e republika s komunisti\u010dkom vla\u0161\u0107u). JNA je trebala \u0161tititi sve gra\u0111ane, ali je tijekom vremena postala sve vi\u0161e povezana s centralnim vlastima u Beogradu. Po\u010detkom 1990-ih, kada je Hrvatska krenula prema neovisnosti, JNA je postala agresorska sila, podr\u017eavaju\u0107i srpsku pobunu protiv Hrvatske. U o\u010dima ve\u0107ine Hrvata, JNA je time izgubila legitimnost.<\/p>\n\n\n\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Hrvatska vojska i Domovinski rat (1991.\u20131998.)<\/h2>\n\n\n\n
Nakon progla\u0161enja neovisnosti 1991., Hrvatska osniva vlastitu vojsku \u2013 Hrvatsku vojsku (HV). Zajedno s policijom i dobrovoljcima, HV je obranila zemlju od napada JNA i srpskih paravojnih snaga. Hrvatska vojska postala je simbol borbe za slobodu, demokraciju i stvaranje samostalne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
No, rat nije bio jednostavan. HV je bila uklju\u010dena i u rat u Bosni i Hercegovini, gdje je podr\u017eavala Hrvatsko vije\u0107e obrane (HVO) \u2013 vojnu silu bosanskih Hrvata. Tijekom sukoba s bo\u0161nja\u010dkim postrojbama (1992.\u20131994.), dogodili su se te\u0161ki ratni zlo\u010dini, uklju\u010duju\u0107i masakr u Ahmi\u0107ima. Nakon Washingtonskog sporazuma 1994., Hrvati i Bo\u0161njaci ponovno su postali saveznici protiv snaga bosanskih Srba.<\/p>\n\n\n\n
Posebnu pa\u017enju izazivaju doga\u0111aji tijekom vojno-redarstvene operacije \u201cOluja\u201d (1995.), kada je oslobo\u0111ena velika teritorija, ali su zabilje\u017eeni i zlo\u010dini nad srpskim civilima. Me\u0111unarodni kazneni sud za biv\u0161u Jugoslaviju (ICTY) pokrenuo je su\u0111enja zbog tih zlo\u010dina \u2013 najpoznatiji je bio slu\u010daj generala Ante Gotovine, koji je na kraju pravomo\u0107no oslobo\u0111en.<\/p>\n\n\n\n