{"id":12101,"date":"2025-07-12T12:29:01","date_gmt":"2025-07-12T10:29:01","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=12101"},"modified":"2025-07-13T09:37:32","modified_gmt":"2025-07-13T07:37:32","slug":"ustaski-logor-za-djecu-u-jastrebarskom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/ustaski-logor-za-djecu-u-jastrebarskom\/","title":{"rendered":"Usta\u0161ki logor za djecu u Jastrebarskom"},"content":{"rendered":"\n

U okviru \u0161ireg sustava represije i genocida koji je Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska provodila nad Srbima, \u017didovima i Romima tijekom Drugoga svjetskog rata, osobito tragi\u010dno mjesto zauzima dje\u010dji logor u Jastrebarskom. Otvoren 12. srpnja 1942. godine, neposredno nakon velikih vojnih operacija na Kozari, ovaj je logor predstavljao jedinstven slu\u010daj u okupiranoj Europi – koncentracijski logor isklju\u010divo namijenjen djeci<\/strong>. Zlo\u010dini po\u010dinjeni u Jastrebarskom odra\u017eavaju duboko ukorijenjenu namjeru usta\u0161kog re\u017eima da iskorijeni ne samo politi\u010dke protivnike ve\u0107 i \u010ditave obitelji, uklju\u010duju\u0107i i najranjivije \u2013 djecu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Osnivanje i struktura logora u Jastrebarskom<\/h2>\n\n\n\n

Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941., uspostavljena je NDH kao kvislin\u0161ki re\u017eim<\/strong> oslonjen na nacisti\u010dku Njema\u010dku i fa\u0161isti\u010dku Italiju. Re\u017eim Ante Paveli\u0107a provodio je sustavno nasilje i progon etni\u010dkih manjina<\/strong>, s ciljem stvaranja “etni\u010dki \u010diste” dr\u017eave. Jedan od vrhunaca te politike bio je njema\u010dko-usta\u0161ki pohod na Kozaru u ljeto 1942., u sklopu kojeg su deseci tisu\u0107a civila, ponajprije srpskih seljaka, bili ubijeni, deportirani ili internirani. Posebno su stradala djeca, koja su odvojena od roditelja i, bez ikakve skrbi ili podr\u0161ke, postala izravna meta. U odgovoru na masovni priljev ratne siro\u010dadi, usta\u0161ke vlasti organizirale su posebne logore za djecu.<\/p>\n\n\n\n

Logor Jastrebarsko slu\u017ebeno je otvoren 12. srpnja 1942. godine. Sastojao se od nekoliko razasutih lokacija \u2013 biv\u0161ih vojnih objekata, dvorca Erd\u00f6dy, franjeva\u010dkog samostana i napu\u0161tene ciglane u Donjoj Reki \u2013 u kojima su bila raspore\u0111ena djeca u dobi od nekoliko mjeseci do \u010detrnaest godina. Tijekom ljeta 1942. u logor je preba\u010deno vi\u0161e od 3300 djece, uglavnom srpske nacionalnosti, deportirane iz jasenova\u010dkih logorskih ekonomija (Stara Gradi\u0161ka, Jablanac, Mlaka), ponajvi\u0161e s podru\u010dja Kozare i Korduna. Transport je bio neljudski \u2013 djeca su putovala u sto\u010dnim vagonima, bez hrane i vode, a dio je preminuo ve\u0107 na putu. Po dolasku su bila obrijana, obu\u010dena u usta\u0161ke uniforme i sustavno li\u0161avana svog identiteta.<\/p>\n\n\n\n

\n

U nesnosnoj vru\u0107ini trpali su nas u vagone gdje smo cijeli dan putovali do Zagreba bez vode i mogu\u0107nosti da vr\u0161imo nu\u017edu; po dolasku su nas o\u0161i\u0161ali i obukli u usta\u0161ke uniforme. Spavali smo u barakama na slami i vrlo brzo nastupila je dizenterija koja je pokosila mnogo djece.<\/p>\nMihajlo Velji\u0107, pre\u017eivjeli logora\u0161 koji je kao dvanaestogodi\u0161njak pro\u0161ao put od Kozare do Jastrebarskog<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Logorom je formalno upravljalo Ravnateljstvo za javni red i sigurnost NDH, a neposrednu skrb nad djecom preuzele su redovnice reda sv. Vinka Paulskog. Klju\u010dno ime u upravi bila je \u010dasna sestra Pulherija, povezana s vrhom usta\u0161kog re\u017eima, osobito s doglavnikom Milom Budakom. Osiguranje i stra\u017ea bili su usta\u0161ki, a logor je bio ogra\u0111en \u017eicom i \u010duvan kao i svaki drugi koncentracijski logor. Djeca su bila tretirana kao zato\u010denici, a ne kao \u0161ti\u0107enici, \u0161to je jasno ocrtavalo represivnu narav ustanove. Ujutro su bila prisiljena pozdravljati usta\u0161kim pozdravom, sudjelovati u molitvama i slu\u0161ati propagandu, dok su redovnice provodile i prisilna kr\u0161tenja pravoslavne djece.<\/p>\n\n\n\n

Uvjeti u logoru i svakodnevni \u017eivot<\/h3>\n\n\n\n

\u017divotni uvjeti u logoru bili su katastrofalni. Djeca su bila smje\u0161tena u prenapu\u010dene i nehigijenske prostorije, bez odgovaraju\u0107e odje\u0107e, obu\u0107e ili higijenske skrbi. Hrana se sastojala od skromnih i nutritivno oskudnih obroka, naj\u010de\u0161\u0107e kukuruzne ka\u0161e. Zarazne bolesti (dizenterija, tifus, pjegavac) \u0161irile su se brzo, a osnovna zdravstvena skrb gotovo nije postojala. Smrtnost je bila svakodnevna. Prema grobaru Franji Ilovaru, u samo \u0161est tjedana zakopano je gotovo 470 djece u zajedni\u010dke grobnice izvan katoli\u010dkog groblja, budu\u0107i da pravoslavna djeca nisu smjela biti pokopana u posve\u0107enom tlu.<\/p>\n\n\n

\n
\"Djeca<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Zlostavljanje je tako\u0111er bilo sustavno. Djeca su bila ka\u017enjavana batinama, vrije\u0111ana i poni\u017eavana. Svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih logora\u0161a bilje\u017ee kako su redovnice koristile brezove \u0161ibe namo\u010dene u ocat, te prijetile smr\u0107u djeci koje su nazivale “banditima” i “malim \u010detnicima”. Psiholo\u0161ko nasilje bilo je jednako prisutno: kroz svakodnevnu indoktrinaciju, propagandne vijesti i prisilnu asimilaciju, djeca su se nastojala “preodgojiti” u skladu s usta\u0161kom ideologijom.<\/p>\n\n\n\n

Smrtnost i broj \u017ertava<\/h3>\n\n\n\n

To\u010dan broj umrle djece nikada nije u potpunosti utvr\u0111en, ali postoje pouzdane procjene. Zemaljska komisija za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora zabilje\u017eila je najmanje 449 smrti do kraja kolovoza 1942. Grobar Ilovar navodi 468 ukopa u istom razdoblju. Prema kasnijim procjenama, ukupni broj umrle djece u logoru i neposredno nakon evakuacije iznosi izme\u0111u 750 i 1500. Konzervativnije procjene hrvatskih povjesni\u010dara navode broj od oko 800 djece, dok pojedina svjedo\u010danstva i dokumentacija (npr. dnevnici pokopa) upu\u0107uju na ve\u0107i broj. \u010cak i najni\u017ea procjena potvr\u0111uje da je rije\u010d o sustavnoj i masovnoj smrti djece koja su, umjesto za\u0161tite, bila izlo\u017eena smi\u0161ljenom zlostavljanju i zanemarivanju s kobnim ishodom.<\/p>\n\n\n\n

Akcije spa\u0161avanja<\/h3>\n\n\n\n

Unato\u010d zlo\u010dina\u010dkoj naravi logora, postojale su i inicijative spa\u0161avanja djece. Najzna\u010dajnija vojna intervencija dogodila se 26. kolovoza 1942., kada su partizanske jedinice 4. korduna\u0161ke brigade izvele napad na Jastrebarsko i uspjele osloboditi stotine djece iz dvorca Erd\u00f6dy. No, zbog nepoznavanja terena, logor u Donjoj Reki ostao je netaknut, a mnoga oslobo\u0111ena djeca kasnije su ponovno zarobljena.<\/p>\n\n\n\n

Paralelno s partizanskom akcijom, odvijala se humanitarna inicijativa pod vodstvom Diane Budisavljevi\u0107. U suradnji s Crvenim kri\u017eem i uz podr\u0161ku pojedinaca iz NDH-ove uprave te Caritasa Zagreba\u010dke nadbiskupije, Budisavljevi\u0107 je uspjela izvu\u0107i preko 1600 djece iz Jastrebarskog i smjestiti ih u obitelji, bolnice i domove diljem Hrvatske. Precizna kartoteka koju je vodila, s podacima za oko 12000 djece iz vi\u0161e logora, predstavlja jedinstveni primjer sustavne humanitarne akcije tijekom rata.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Osu\u0111eni ratni zlo\u010dinac sestra Pulherija<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U ovom kontekstu treba spomenuti i ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je, iako kontroverzno, podr\u017eao da Crkva preko Caritasa preuzme dio djece. Dio historiografije tuma\u010di taj \u010din kao iskrenu brigu za \u017eivote djece, dok drugi autori ukazuju na motiv asimilacije i prikrivene konverzije. Odluka oduzima djece iz logora svakako je doprinijela spa\u0161avanju mnogih \u017eivota, ali i ostavila niz identitetskih trauma koje su u nekim slu\u010dajevima bile nepovratne.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

\u010casne su se sestre dr\u017eale lo\u0161e, iako ne mogu re\u0107i da su ubijale djecu, ali su ih maltretirale i tukle\u2026 Smrtnost je bila velika, pa je svakodnevno dolazio mjesni grobar i dje\u010dja tijela pokapao na livadi, na kojoj su se pokapali \u017didovi i neki \u017eandari, jer po tada\u0161njim zakonima pravoslavna djeca nisu mogla biti pokopana na mjesnom groblju.<\/p>\nbiv\u0161i logora\u0161 Mihajlo Velji\u0107<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n

Budakova svastika je govorila da smo banditska djeca i da nas treba pobiti. Ni\u0161ta bolje nisu bile \u010dasne sestre Bernadeta i Gracioza. Dje\u010dji logor Jastrebarsko bio je pod nadzorom Andrije Artukovi\u0107a, koji je bio ministar unutra\u0161njih poslova NDH i \u010desto je dolazio u logor, kao i nadbiskup Alojzije Stepinac.<\/p>\nbiv\u0161a logora\u0161ica Zorka Deli\u0107-Skiba<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Poslijeratna memorijalizacija i revizionisti\u010dki izazovi<\/h3>\n\n\n\n

U pora\u0107u je logor Jastrebarsko postao simbolom stradanja djece u re\u017eiji usta\u0161ke vlasti. Zemaljska komisija prikupila je opse\u017enu dokumentaciju, a ve\u0107 1946. objavljeni su prvi tekstovi o logoru. Godine 1955. podignut je spomenik djeci \u017ertvama skulptura “Majka s djetetom” kipara Steve Petani\u0107a, koji je i danas sredi\u0161nje mjesto komemoracija. <\/p>\n\n\n\n

Nakon raspada Jugoslavije, komemoracije su oslabile, a dr\u017eavna podr\u0161ka izostala. Povremene izjave lokalnih du\u017enosnika svodile su se na distanciranje od doga\u0111aja (“mje\u0161tani nemaju ni\u0161ta s time”), dok su medijski odjeci bili minimalni. Tek posljednjih godina, posebice nakon prikazivanja filma o Diani Budisavljevi\u0107 (2019.), javni interes za sudbinu djece iz Jastrebarskog ponovno raste.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, suo\u010davamo se i s poku\u0161ajima revizionisti\u010dkog reinterpretiranja logora. Pojedini publicisti i crkveni krugovi poku\u0161ali su predstaviti logor kao “prihvatili\u0161te” ili “dje\u010dji dom”, a redovnice kao humanitarke. Takvi narativi, \u010desto podr\u017eani od strane krajnje desno orijentiranih medija, negiraju dokumentirane \u010dinjenice i umanjuju \u017ertve. Historiografski izvori, svjedo\u010danstva, fotografije, dnevnici ukopa i poslijeratna dokumentacija nedvojbeno potvr\u0111uju da je rije\u010d o logoru u punom smislu \u2013 represivnom prostoru s elementima ideolo\u0161kog nasilja, nebrigom i svjesnim zanemarivanjem koje je rezultiralo smr\u0107u stotina djece.<\/p>\n\n\n\n

\n

Posljednjih trideset godina svjedoci smo povijesnog revizionizma \u010diji zagovornici la\u017eima, poluistinama, pre\u0161u\u0107ivanjem i izvrtanjem nastoje od fa\u0161ista u\u010diniti humanitarce, a od antifa\u0161ista zlo\u010dince. Tako je na red do\u0161ao i ovaj dje\u010dji logor \u010dijoj se negaciji, na\u017ealost, priklju\u010dio sam vrh Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj. Usta\u0161ki re\u017eim je bio zlo\u010dina\u010dki i marionetski\u2026<\/p>\nMarin Korman, antifa\u0161isti\u010dki aktivist (2023.)<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Preporuke u\u010diteljima<\/h2>\n\n\n\n

Pou\u010davanje o usta\u0161kom logoru za djecu u Jastrebarskom predstavlja izazov zbog emotivne te\u017eine teme i politi\u010dkih prijepora koji ga okru\u017euju. Kako bi se ova tema obradila historiografski odgovorno i pedago\u0161ki primjereno. <\/p>\n\n\n\n

Koristite prije svega znanstveno utemeljene i provjerene izvore. To uklju\u010duje radove uglednih povjesni\u010dara (npr. Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, Ljubo Boban, Sabrina Ramet, Zdravko Dizdar, etc.), publikacije memorijalnih ustanova (poput JUSP Jasenovac), te arhivsku gra\u0111u (izvje\u0161taje Zemaljske komisije, su\u0111enja ratnim zlo\u010dincima, dnevnike i sl.). Izbjegavajte literature i web-stranice koje pokazuju revizionisti\u010dki pristup (nijekanje ili relativizaciju usta\u0161kih zlo\u010dina) \u2013 njihov sadr\u017eaj mo\u017ee poslu\u017eiti kao primjer ideolo\u0161ke manipulacije, ali ne kao \u010dinjenicama potkrijepljena istina.<\/p>\n\n\n\n

Objasnite u\u010denicima da logor Jastrebarsko nije nastao slu\u010dajno, ve\u0107 u sklopu genocidne politike NDH<\/strong> i konkretnog povijesnog trenutka (kozara\u010dka ofenziva, masovna stradanja civila). Pove\u017eite ga s drugim logorima i praksama usta\u0161kog re\u017eima kako bi u\u010denici razumjeli da je to dio sustava, a ne izolirani incident. Tako\u0111er, istaknite jedinstvenost Jastrebarskog kao logora za djecu<\/strong>, \u0161to ga \u010dini iznimno va\u017enim za razumijevanje krajnje brutalnosti re\u017eima prema najranjivijima.<\/p>\n\n\n\n

Iza brojki i opisa, nastojte do\u010darati u\u010denicima pojedina\u010dne sudbine djece. Koristite autenti\u010dna svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih (poput izjava Mihajla Velji\u0107a, Vase Davidovi\u0107a, Zorke Deli\u0107-Skiba, Gojka Kne\u017eevi\u0107a i drugih). <\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U\u010dinite to promi\u0161ljeno \u2013 svjedo\u010danstva su potresna, ali mogu sna\u017eno utjecati na suosje\u0107anje i razumijevanje. Fotografije logora\u0161ke djece (postoje originalne fotografije iz Jastrebarskog npr. iz arhiva USHMM<\/a>) mogu biti mo\u0107ne, no prikazujte ih s osjetljivo\u0161\u0107u, uz prethodnu pripremu razreda. Na poveznici prema USHMM arhivu mo\u017eete vidjeti i video snimke svjedo\u010danstva u kojima se govori o logoru Jastrebarsko. Svjedo\u010danstva su obi\u010dno du\u017ea od sat vremena pa se u nastavi mogu pogledati izdvojeni dijelovi.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Djeca pod nadstre\u0161nicom ciglane, dje\u010dji logor u Reki, ljeto 1942.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Diskutirajte za\u0161to je NDH koristila terminologiju poput \u201cdom za izbjegli\u010dku djecu\u201d i \u0161to je bila stvarnost iza te fasade. Usporedite i poslijeratni izvje\u0161taj jugoslavenskih vlasti s modernim revizionisti\u010dkim \u010dlankom, kako bi u\u010denici uo\u010dili elemente negiranja \u2013 npr. osporavanje broja \u017ertava, preuveli\u010davanje uloge \u010dasnih sestara kao spasiteljica i sl. Time ih u\u010dite medijskoj i povijesnoj pismenosti: da prepoznaju poluistine i iskrivljavanja. Izbjegavajte jezik mr\u017enje ili generalizacije. U kontekstu Jastrebarskog to zna\u010di: jasno osuditi usta\u0161ki re\u017eim i po\u010dinitelje zlo\u010dina, ali ne pripisivati krivnju cijelom hrvatskom narodu ili katoli\u010dkoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n

Iako je primarna tema zlo\u010din, va\u017ean dio pri\u010de su i oni koji su se suprotstavili zlu. Istaknite pozitivne primjere: Diana Budisavljevi\u0107 i njezina mre\u017ea (koja je spasila tisu\u0107e djece \u2013 to mo\u017ee biti inspirativna pri\u010da usred tragedije), partizani koji su riskirali \u017eivote da bi bar poku\u0161ali osloboditi djecu, pa i ljudi iz naroda \u2013 hrvatski i slovenski seljaci, lije\u010dnici, \u010dasne sestre pojedinke (npr. s. Amadeja Pavlovi\u0107) koje su se stvarno brinule za djecu kasnije, kao i Caritas (uz kriti\u010dku notu o konverzijama).<\/p>\n\n\n\n

Ako je izvedivo, organizirajte posjet lokalitetu Jastrebarskog \u2013 groblju sa spomenikom ili obli\u017enjem muzeju (npr. postoji li kakva izlo\u017eba o tome). Direktan susret s mjestom i spomenikom mo\u017ee ostaviti dubok dojam. Ako ne, poka\u017eite slike spomenika i objasnite simboliku. Uputite u\u010denike na \u010dinjenicu da je spomenik dignut 1955. dok su svje\u017ea sje\u0107anja bila prisutna, a pitajte za\u0161to misle da je trebalo gotovo 70 godina da se slu\u017ebeno obilje\u017ei obljetnica (to otvara diskusiju o odnosu dru\u0161tva prema neugodnim istinama).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U okviru \u0161ireg sustava represije i genocida koji je Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska provodila nad Srbima, \u017didovima i Romima tijekom Drugoga svjetskog rata, osobito tragi\u010dno mjesto zauzima dje\u010dji logor u Jastrebarskom. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12112,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Ako ne zna\u0161 \u0161to je bilo usta\u0161e su na dana\u0161nji dan osnovale koncentracijski logor isklju\u010divo namijenjen djeci","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[193],"tags":[1090,1179,425,1180,266,1098],"class_list":["post-12101","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-clanci","tag-alojzije-stepinac","tag-diana-budisavljevic","tag-mile-budak","tag-pulherija","tag-ustase","tag-za-dom-spremni"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12101"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12101\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12158,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12101\/revisions\/12158"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12101"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12101"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}