Osim ovih temeljnih zakona, donesene su i druge odredbe koje su dodatno ograni\u010davale prava \u017didova i Roma, poput obveznog no\u0161enja \u017eidovske oznake i nacionalizacije njihove imovine. Usta\u0161ki re\u017eim je otvoreno proklamirao da za \u017didove nema mjesta u NDH. Usta\u0161ke vlasti su se nemilosrdno obra\u010dunavale sa svim stvarnim i potencijalnim protivnicima re\u017eima, bez obzira na njihovu nacionalnost ili vjersku pripadnost. Za progon i ka\u017enjavanje politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika kori\u0161ten je niz mjera, uklju\u010duju\u0107i Zakonsku odredba o obrani naroda i dr\u017eave<\/em>. Ovaj je dekret izdan 17. travnja 1941. i predvi\u0111ao je smrtnu kaznu za svakoga tko na bilo koji na\u010din djeluje protiv \u010dasti i vitalnih interesa hrvatskog naroda ili ugro\u017eava opstojnost NDH ili dr\u017eavne vlasti, \u010dak i u poku\u0161aju. Ova je odredba omogu\u0107ila uhi\u0107enja i pogubljenja bez su\u0111enja pod optu\u017ebom za veleizdaju.<\/p>\n\n\n\n Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n U takvom ozra\u010dju ubrzo su uspostavljeni i prvi koncentracijski logori za \u201cnepo\u0107udne\u201d skupine, a zanimljivo je i indikativno da je prvi sabirni logor u NDH, logor \u201cDanica\u201d, osnovan ve\u0107 15. travnja 1941. godine dakle samo pet dana nakon progla\u0161enja NDH. Ve\u0107 tijekom svibnja i lipnja 1941. usta\u0161ke vlasti po\u010dele su s masovnim uhi\u0107enjima i pokoljima .<\/p>\n\n\n\n U kolovozu 1941. na mo\u010dvarnom podru\u010dju uz u\u0161\u0107e Une u Savu kraj sela Jaseno-vac zapo\u010deo je rad na velikom logorskom kompleksu. Nadle\u017enost nad osnivanjem i radom logora isprva je pripadala Upravi za javni red i sigurnost, osnovanoj 7. svibnja 1941. godine, a kasnije je pre\u0161la na Tre\u0107i ured Usta\u0161ke narodne slu\u017ebe (UNS), formiran u kolovozu 1941. godine. Tre\u0107i ured UNS-a bio je odgovoran za nadzor svih usta\u0161kih logora na teritoriju NDH.<\/p>\n\n\n\n Prema nekim izvorima, logor je s operacijama zapo\u010deo 21. kolovoza 1941. Prva dva logora unutar kompleksa Jasenovac, Krapje <\/strong>i Bro\u010dice<\/strong>, uspostavljena su do kraja kolovoza 1941. godine. Kompleks Jasenovac sastojao se od pet zato\u010deni\u010dkih lokacija odnosno objekata koji su osnovani izme\u0111u kolovoza 1941. i velja\u010de 1942. godine. Krapje (Jasenovac I.) i Bro\u010dice (Jasenovac II.) su zatvoreni u studenom 1941. godine, samo \u010detiri mjeseca nakon osnivanja. Preostala tri logora u kompleksu bili su Ciglana <\/strong>(Jasenovac III.), osnovana u studenom 1941. i raspu\u0161tena u travnju 1945. godine, Ko\u017eara <\/strong>(Jasenovac IV.), osnovana u velja\u010di 1942. i tako\u0111er raspu\u0161tena u travnju 1945. godine, te Stara Gradi\u0161ka<\/strong> (Jasenovac V.), koja je od ljeta 1941. postojala kao nezavisni pritvorski centar za politi\u010dke zatvorenike, a kasnije je prenamijenjena u logor. Stara Gradi\u0161ka je u prosincu 1941. postala \u017eenski logor. Unutar kompleksa postojale su i radne farme. Donja Gradina, smje\u0161tena na suprotnoj obali rijeke Save, slu\u017eila je kao glavno mjesto pogubljenja, dok je U\u0161tica bila namijenjena kao logor za Rome. Postojao je i poseban dje\u010dji logor u Sisku.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Postupno uspostavljanje kompleksa od pet logora tijekom nekoliko mjeseci sugerira planski pristup razvoju logorskog sustava, vjerojatno uvjetovan rastu\u0107im brojem zato\u010denika i promjenjivim ciljevima usta\u0161kog re\u017eima u vezi s provedbom \u201ckona\u010dnog rje\u0161enja\u201d za ciljane skupine stanovni\u0161tva NDH. Sredi\u0161nja uloga UNS-a od samog po\u010detka nagla-\u0161ava izravnu odgovornost vlasti NDH za osnivanje i rad Jasenovca, \u010dime se potvr\u0111uje da je rije\u010d o dr\u017eavnom logoru za istrebljenje, a ne o logoru isklju\u010divo pod njema\u010dkim nadzorom.<\/p>\n\n\n\n Mi smo sada u\u0161li u koncentracioni logor u pretvorenoj tvornici. U\u017easni uvjeti. Nekolicina mu\u0161karaca, mnogo \u017eena i djece, bez dovoljno odje\u0107e, spava se na kamenoj plo\u010di no\u0107u, jauci na daleko, krik i pla\u010d. Zapovjednik logora \u2014 hulja, ja sam ga ignorirao, ali umjesto tog sam rekao mom usta\u0161kom vodi\u010du: \u201cOvo je dovoljno da se \u010dovjek ispovra\u0107a\u201d Unutarnja hijerarhija logorskog sustava bila je strogo definirana. Na vrhu zapovjednog lanca nalazio se usta\u0161ki vo\u0111a Ante Paveli\u0107<\/strong>. Organizacija masovnih ubojstava unutar logora povjerena je Usta\u0161koj nadzornoj slu\u017ebi (UNS), na \u010dijem je \u010delu bio Dido Kvaternik. Tijekom postojanja logora, mijenjali su se i njegovi zapovjednici, uklju\u010duju\u0107i Miju Babi\u0107a, Vjekoslava Luburi\u0107a<\/strong> (poznatog kao Maks), Ljubu Milo\u0161a, Miroslava Filipovi\u0107a (Majstorovi\u0107a), Ivicu Matkovi\u0107a, Antu Vrbana i Dinka \u0160aki\u0107a. Logorska uprava u svom radu koristila je usta\u0161ke bojne, policijske jedinice, domobranske jedinice, kao i pomo\u0107ne jedinice sastavljene od bosanskih muslimana, Nijemaca i Ma\u0111ara. U logoru je radilo i oko 60 \u010duvarica.<\/p>\n\n\n\n Unutar logorskog kompleksa postojale su klju\u010dne lokacije s posebnom namjenom. Granik, rampa na rijeci Savi, prvo-bitno je slu\u017eio za utovar i istovar brodova, ali je kasnije postao mjesto pogubljenja bacanjem \u017ertava u rijeku. Gradina, po-znata i kao Donja Gradina, bila je primar-no strati\u0161te gdje su se nalazile masovne grobnice, a zato\u010denici su ubijani no\u017eevima ili smrskavanjem lubanja maljevima. Limani su predstavljali podru\u010dje unutar logora III. gdje su iskopane masovne grobnice. Me\u0111ustrugovi i Usko\u010dke \u0161ume bili su lokacije masovnih ubojstava zato\u010denika iz logora Stara Gradi\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n Unutar logora III. nalazila se i \u201cZvornara\u201d (zvonik), zgrada koja je slu\u017eila kao zatvor i mjesto mu\u010denja. Podjela Jasenovca na vi\u0161e podlogora s razli\u010ditim funkcijama ukazuje na sustavan pristup izolaciji, iskori\u0161tavanju i istrebljenju razli\u010ditih kategorija zato\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Izravna uklju\u010denost usta\u0161kog vodstva, od Ante Paveli\u0107a do pojedina\u010dnih zapovjednika i stra\u017eara, nagla\u0161ava sustavnu prirodu zlo\u010dina i jasan lanac odgovornosti za po\u010dinjena zvjerstva.<\/p>\n\n\n\n Svakodnevni \u017eivot zato\u010denika u lo-goru Jasenovac odvijao se u izuzetno te\u0161kim uvjetima. Zato\u010denici su dobivali minimalne koli\u010dine hrane, a skloni\u0161te i sanitarni uvjeti bili su potpuno neadekvatni. Bili su smje\u0161teni u drvenim barakama koje su \u010desto proki\u0161njavale i bile prenapu\u010dene. Zbog nedostatka sanitarija i pitke vode, \u0161irile su se epidemije tifusa, trbu\u0161nog tifusa i dizenterije, a voda za pi\u0107e uzimala se iz rijeke Save.<\/p>\n\n\n\n Prehrana je bila izuzetno oskudna i kalorijski nedostatna za te\u017eak fizi\u010dki rad kojem su zato\u010denici bili izlo\u017eeni. \u201cJelovnik\u201d je obi\u010dno uklju\u010divao vodenu slanu juhu s tek nekoliko kora krumpira za ru\u010dak, a nave\u010der juhu od repe ili ponekad s neko-liko zrna graha. Dnevna koli\u010dina kruha trebala je iznositi 65 grama, ali se \u010desto nije dobivala i po nekoliko dana u tjednu. Ukupna kalorijska vrijednost dnevne prehrane rijetko je prelazila 500 kalorija, \u0161to je neminovno vodilo do izgladnjivanja. Glad je bila toliko izra\u017eena da su zato\u010denici bili prisiljeni jesti travu i zemlju kako bi pre\u017eivjeli.<\/p>\n\n\n\n Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n Zato\u010denici su bili prisiljeni na te\u0161ki fizi\u010dki rad oko 11 sati dnevno pod stro-gim nadzorom usta\u0161kih \u010duvara. \u010cuvari su \u010desto ubijali zato\u010denike i za najmanje prekr\u0161aje, pod izlikom \u201csabotiranja rada\u201d. Postojale su razli\u010dite radne skupine spe-cijalizirane za gra\u0111evinske radove, rad u ciglani, metalurgiji i poljoprivredi. Rad u ciglani bio je posebno te\u017eak i opasan. Zato\u010denici kova\u010di bili su prisiljeni izra-\u0111ivati no\u017eeve i drugo oru\u017eje za usta\u0161e a izgradnja nasipa smatrana je najstra\u0161-nijim poslom. Romski zato\u010denici \u010desto su bili dodjeljivani na najte\u017ee poslove, uklju\u010duju\u0107i i kopanje grobova u Donjoj Gradini. Na logorskim gospodarstvima su \u017eene i manji broj mu\u0161karaca obavljali sezonske poljoprivredne poslove.<\/p>\n\n\n\n Jedan zato\u010denik, koji je imao du\u017enost da svakoga dana pere hodnik pred tom \u0107elijom, pripovijedao mi je: Od svih po-slova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima bio najstra\u0161niji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete \u0107elije poka\u017eu se prsti. To netko kvasi ruke. Vidim tako\u0111er gdjekoju \u017elicu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podme\u0107u \u010dak i cipele, a neki legnu na pod i li\u017eu zamazanu teku\u0107inu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u \u0107eliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi vi\u010du: \u201cNeplju\u0161ti, ne plju\u0161ti! Prestani ve\u0107 jednom, ne mo\u017eemo slu\u0161ati kako voda plju\u0161ti.<\/p>\nlogora\u0161 Ilija Jakovljevi\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n Medicinska skrb za zato\u010denike prakti\u010dki nije postojala. Barake koje su slu\u017eile kao \u201cklinika\u201d i \u201cbolnica\u201d nisu bile mjesta za lije\u010denje, ve\u0107 prostorije u koje su bolesni zato\u010denici smje\u0161tani da umru ili budu ubijeni. Nedostatak medicinske skrbi zna\u010dajno je doprinio visokoj stopi smrtnosti zbog bolesti i epidemija.<\/p>\n\n\n\n \u017didovi koji su posjedovali posebne vje\u0161tine, poput lije\u010dnika, bili su po\u0161te\u0111eni neposredne likvidacije i prisiljeni raditi u logoru.<\/p>\n\n\n\n Sustavno uskra\u0107ivanje osnovnih \u017eivotnih potrep\u0161tina bilo je namjerna taktika usta\u0161kog re\u017eima s ciljem dehumanizacije i polaganog ubijanja zato\u010denika. Kombinacija prisilnog rada, izgladnjivanja i nedostatka medicinske skrbi stvorila je za\u010darani krug koji je brzo naru\u0161avao zdravlje zato\u010denika i vodio do smrti od iscrpljenosti, bolesti i nemogu\u0107nosti oporavka od ozljeda.<\/p>\n\n\n\n \u010cuvari su \u010desto mu\u010dili i ubijali zato\u010denike prema vlastitom naho\u0111enju. Metode su uklju\u010divale premla\u0107ivanje do smrti palicama ili drugim tupim predmetima. Postoje svjedo\u010danstva o va\u0111enju o\u010diju, zabijanju vru\u0107ih \u010davala pod nokte te stezanju glava lancima dok lubanja ne bi pukla. \u017dene su bile silovane, odsijecane su im grudi, a trudnicama su va\u0111ene maternice. Djeca su bila otrovana, premla\u0107ivana i zatvarana bez hrane na hladnim podovima \u0107elija. Ovi podaci potkrijepljeni su svjedo\u010danstvima pre\u017eivjelih, istra\u017eiva-njima povjesni\u010dara te dokumentima iz tog razdoblja. Iako su neki detalji toliko stra\u0161ni da ih je te\u0161ko pojmiti, povijesni dokazi potvr\u0111uju da su se ovakvi zlo\u010dini zaista doga\u0111ali u Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n Svakoga dana ustajale bismo u ranu zoru, prije izlaza sunca, na brzinu smo primale mr\u0161avi doru\u010dak od \u00bbcrne kave\u00ab, to jest kuhane cikorije bez \u0161e\u0107era i bez kruha, i u redu stupale, opkoljene usta\u0161kom stra\u017eom, preko savskog nasipa do skele, koja nas je prebacivala preko Save. Tada bismo hodale i po 10 kilometara pje\u0161ice, do udaljenih polja koja smo obra\u0111ivali. Radili smo cijeli dan na okapanju kukuruza, sabiranju plodova, su\u0161enju sijena i sli\u010dnom, a na ve\u010der bismo se vra\u0107ale natrag u barake, u koje smo stizale ve\u0107 u dubokoj no\u0107i.<\/p>\nlogora\u0161ica Nada Salamon<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n Na Graniku su zato\u010denici ubijani tako \u0161to su im vezivani te\u0161ki predmeti za ruke, rezani su im trbusi i grkljani te su baca-ni u rijeku Savu. Ponekad su zato\u010denici vezivani le\u0111ima okrenuti jedni drugima i \u017eivi bi bili ba\u010deni u rijeku. U Gradini su \u017ertve ubijane no\u017eevima ili su im lubanje smrskane maljevima. Naglasak na ru\u010dnim metodama ubijanja u Jasenovcu, za razliku od industrijskog plinskog ubijanja u nekim nacisti\u010dkim logorima, isti\u010de izrazito osobnu i brutalnu prirodu nasilja usta\u0161kih \u010duvara. Postojanje specifi\u010dnih mjesta za ubijanje s razli\u010ditim metodama egzekucije ukazuje na odre\u0111en stupanj organizacije u procesu istrebljenja.<\/p>\n\n\n\n Prisutnost notornih pojedinaca na \u010delu Jasenovca, poznatih po svojoj ekstremnoj brutalnosti, nagla\u0161ava namjerni odabir osoblja koje \u0107e s nemilosrdno\u0161\u0107u provoditi politiku istrebljenja re\u017eima. Uklju\u010denost razli\u010ditih vojnih i policijskih jedinica, kao i prisutnost \u017eenskih \u010duvarica koje su tako\u0111er sudjelovale u nasilju, pokazuje \u0161iroku suu\u010desni\u0161tvo razli\u010ditih segmenata sigurnosnog aparata ndH u zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n Demografsku strukturu zato\u010denika logora Jasenovac \u010dinile su prvenstveno \u017ertve nacionalne i vjerske mr\u017enje. Glavne \u017ertve bili su Srbi, Romi i \u017didovi. U logoru su bili zato\u010deni i Hrvati i bosanski muslimani, uglavnom politi\u010dki protivnici re\u017eima. Manji broj Slovenaca, \u010ceha, Slovaka, Ukrajinaca, Crnogoraca i drugih nacionalnosti tako\u0111er je stradao u logoru.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010dajan broj djece me\u0111u \u017ertvama nagla\u0161ava neselektivnu prirodu usta\u0161kog nasilja.<\/p>\n\n\n\n U to vrijeme nove \u017eene i djeca su svakodnevno pristizali u logor u Staroj Gradi\u0161ki. Par tjedna kasnije, Ante Vrban [zapovjednik logora] naredio je da sva djeca budu odvojena od majki i stavljena u jednu prostoriju. Desetoro nam je bilo nare\u0111e-no da ih nosimo tamo. Djeca su plazila po sobi, a jedno dijete je stavilo ruku i nogu kroz vrata, tako da se vrata nisu mogla zatvorit. Vrban je viknuo: \u2018Gurnite!\u2019 Kad to nisam u\u010dinila, on je zalupio vrata i slomio djetetu nogu. Tada zgrabi dijete za nogu, i tresnu ga o zid dok ga nije ubio. Nakon toga smo nastavili nositi djecu u sobu. Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve ih pobio.<\/p>\nlogora\u0161ica Cijordana Friedlender (o ljetu 1942.)<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n Unato\u010d iznimno te\u0161kim uvjetima i stalnom nadzoru, zato\u010denici u Jasenovcu organizirali su razli\u010dite oblike otpora. To je uklju\u010divalo me\u0111usobno udru\u017eivanje, komunikaciju i planiranje akcija. Organizirani otpor odvijao se kroz ekonomske zajednice i tajnu partijsku organizaciju (Komunisti\u010dke partije) unutar logora. Glavni ciljevi tajne organizacije bili su distribucija hrane, podizanje morala, informiranje o borbama partizanskih jedinica (putem tajno sastavljenog radija) i organiziranje bijega.<\/p>\n\n\n\n Poku\u0161aji bijega bili su strogo ka\u017enjavani smr\u0107u, \u010desto i drugih zato\u010denika iz iste radne skupine.<\/p>\n\n\n\n Dana 22. travnja 1945. godine, oko 600 mu\u0161kih zato\u010denika predvo\u0111enih Antom Bakoti\u0107em poku\u0161alo je proboj iz logora III. Ciglana. Samo 92 ih je pre\u017eivjelo. Istog dana, nekoliko sati kasnije, po\u010deo je proboj iz Ko\u017eare. Od 167 zato\u010denika, samo 11 ih je pre\u017eivjelo. Organizirani otpor postojao je i u logoru Stara Gradi\u0161ka. Mnogi koji su poku\u0161ali pobje\u0107i su ubijeni tijekom samog bijega. Sudbina onih koji su uspjeli pobje\u0107i varirala je; neki su se mo\u017eda pridru\u017eili partizanima ili su se skrivali, dok su oni koji su bili uhva\u0107eni vjerojatno pogubljeni. Unato\u010d brutalnosti i stalnom nadzoru, zato\u010denici su organizirali otpor, pokazuju\u0107i svoju otpornost. Masovni poku\u0161aji bijega u travnju 1945. bili su \u010din o\u010daja potaknut neposrednom prijetnjom likvidacije od strane usta\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Logor Jasenovac raspu\u0161ten je u travnju 1945. godine. Usta\u0161e su uni\u0161tile logor i ubile preostale zato\u010denike u travnju 1945. godine. Uni\u0161tenje logora zapo\u010delo je 24. travnja 1945. godine. Partizani su oslobodili Jasenovac po\u010detkom svibnja 1945. godine. Usta\u0161e su sustavno uni\u0161tavale logorske objekte kako bi sakrile dokaze o po\u010dinjenim zlo\u010dinima, a spaljivani su i le\u0161evi preostalih zato\u010denika. Nakon rata, jugoslavenske vlasti su podr\u017eale izgradnju memorijalnog kompleksa na mjestu logora. Namjerno uni\u0161tenje logora od strane usta\u0161a bilo je poku\u0161aj prikrivanja razmjera zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n Detalji o knjizi su na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\tOsnivanje kompleksa logora Jasenovac<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/jasenovac-2025-1-1024x461.jpg\")
\n
A onda najgore od svega: soba uz \u010dije zidove, le\u017ei na slami koja je upravo donesena zbog mog pregleda, ne\u0161to poput pedesetak gole djece, od kojih polovina mrtvi, a druga polovica umire. Ne treba zaboraviti da su izumitelji koncentracionih logora Britanci za vrijeme Burskog rata. Me\u0111utim, ti logori su dostigli svoj vrhunac odvratnosti ovdje u Hrvatskoj, pod Poglavnikom instaliranim od na\u0161e strane. Najve\u0107e od svih zla mora da je Jasenovac, gdje nijedan obi\u010dan smrtnik ne smije privirit.<\/p>\nHitlerov opunomo\u0107enik za NDH, general Edmund Glaise von Horestenau o svom posjetu Jasenovcu<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nFunkcioniranje logora<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n
\u017drtve<\/h2>\n\n\n\n
\n
Otpor<\/h2>\n\n\n\n
Kraj logora<\/h2>\n\n\n\n
Mitovi i zablude vezane uz Jasenovac<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\n