{"id":11906,"date":"2025-08-04T06:50:00","date_gmt":"2025-08-04T04:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11906"},"modified":"2025-07-06T19:14:06","modified_gmt":"2025-07-06T17:14:06","slug":"trideset-godina-poslije-sto-je-vazno-znati-o-operaciji-oluja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/trideset-godina-poslije-sto-je-vazno-znati-o-operaciji-oluja\/","title":{"rendered":"Trideset godina poslije: \u0161to je va\u017eno znati o operaciji Oluja?"},"content":{"rendered":"\n

Kada govorimo o sje\u0107anju i va\u017enim doga\u0111ajima iz pro\u0161losti, onda vrijedi posebnu pa\u017enju obratiti na \u010dinjenicu da se ove, 2025. godine u jeku ratova koji divljaju u Europi, na Bliskom istoku, u Sudanu, Etiopiji, Jemenu, Kongu i drugdje, obilje\u017eavaju okrugle obljetnice doga\u0111aja povezanih s oru\u017eanim konfliktima. Ove godine obilje\u017eava se osamdeset godina od oslobo\u0111enja zatvorenika iz koncentracijskog logora Auschwitz, tako\u0111er osamdeseta je godi\u0161njica od proboja zato\u010denika iz usta\u0161kog koncentracijskog logora Jasenovac, trideset godina od genocida u Srebrenici te trideset godina od zavr\u0161etka rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

NAPOMENA: \u010clanak je objavljen u \u010dasopisu Pou\u010davanje Povijesti.
Vierda, B. (2025). Trideset godina poslije: \u0161to je va\u017eno znati o operaciji Oluja?. Pou\u010davanje povijesti<\/em>, IV(1), 60\u201363.<\/p>\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Okrugle obljetnice prilika su za dru\u0161tva da se uz odavanje po\u010dasti \u017ertvama, zajedni\u010dki promisli i na koji se na\u010din sje\u0107anja na doga\u0111aje iz pro\u0161losti formiraju i \u010duvaju, odnosno, koje su i kakve politike sje\u0107anja i povijesti zastupljene u javnom i obrazovnom procesu.<\/p>\n\n\n\n

Za hrvatski kontekst posebno su va\u017ene obljetnice iz recentne pro\u0161losti. Ove godine, me\u0111u ostalima, trideseta je obljetnica od vojno-redarstvene operacije Oluja i kako je spomenuto, zavr\u0161etka rata u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

O tome ho\u0107e li se u Hrvatskoj na slu\u017ebenoj razini zasebno obilje\u017eavati kraj rata, zasad nema najava, ali za obilje\u017eavanje operacije Oluja jo\u0161 je u sije\u010dnju ove godine iz Ureda predsjednika Zorana Milanovi\u0107a najavljeno da \u0107e se odr\u017eati sve\u010dani mimohod Oru\u017eanih snaga RH na dan 5. kolovoza u Zagrebu.1<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

U skladu s odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, 5. kolovoza je dr\u017eavni blagdan i neradni dan, dan kada se obilje\u017eava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.<\/p>\n\n\n\n

Manje-vi\u0161e svatko u Hrvatskoj zna bar par \u010dinjenica o operaciji Oluja. Rije\u010d je o vojno – redarstvenoj akciji koju su hrvatske snage provele od 4. do 7. kolovoza 1995. godine te kojom je Hrvatska vratila okupirani teritorij (oko 11 000 \u010detvornih kilometara ili 18,4% ukupne povr\u0161ine) unutar me\u0111unarodnog priznatih granica, \u010dime je zavr\u0161en rat na teritoriju Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Nakon zavr\u0161etka rata razni akteri su utjecali na formiranje dru\u0161tvenog sje\u0107anja u odnosu na doga\u0111aje iz devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, a me\u0111u njima se posebno isti\u010du \u010delnici Hrvatske demokratske zajednice, koja je ve\u0107inu vremena od devedesetih do danas dio vlasti, te predstavnici ratnih veterana za koje bismo mogli re\u0107i da od devedesetih dominiraju javnim prostorom kada je rije\u010d o interpretacijama ratnih doga\u0111anja. Taj narativ prije svega oblikovan je kroz proslave vojnih uspjeha hrvatskih snaga te herojstva i po\u017ertvovnosti hrvatskih vojnika, uz nagla\u0161eni ponos spram vizionarstva i analiti\u010dke sposobnost vojnog i politi\u010dkog rukovodstva tog vremena.<\/p>\n\n\n\n

Narativ o ratu prakti\u010dno je i kodificiran Deklaracijom o Domovinskom ratu koja nagla\u0161ava da je \u201cRepublika Hrvatska vodila [je] pravedan i le\u00adgitiman, obrambeni i oslobodite\u00adljski, a ne agresivni i osvaja\u010dki rat\u201d te da je \u201cTeme\u00adljna vrijednost Domovinskog rata jest uspostava i obrana dr\u017eavnog suvereniteta i teritorijalnog inte\u00adgriteta Republike Hrvatske, \u010dime su stvorene pretpostavke za djelova\u00adnje pravne dr\u017eave i vladavine prava te zakonito funkcionira\u00adnje dr\u017eavnih tijela kao najbo\u00adlji na\u010din za da\u00adlj\u00adnju afirmaciju dostojanstva Domovinskog rata.<\/em>\u201d2<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

Ukratko, kompleksnost ratnih doga\u0111anja reducirana je na jednodimenzionalni zatvoreni narativ koji slu\u017ei izgradnji i o\u010duvanju etno-nacionalnog mita u kojem nema prostora za bilo kakav sadr\u017eaj koji nije isklju\u010divo pozitivan. Danas, trideset godina kasnije, zahvaljuju\u0107i postupcima vo\u0111enim za ratne zlo\u010dine pred doma\u0107im i me\u0111unarodnim sudovima, zna se da rat nije vo\u0111en isklju\u010divo u okvirima me\u0111unarodnog humanitarnog prava. Zlo\u010dini koji su tijekom i neposredno nakon zavr\u0161etka rata po\u010dinjeni ne nalaze svoje mjesto u slu\u017ebenim politikama sje\u0107anja, a \u017ertve tih doga\u0111aja ni u javnom ni u komemorativnom prostoru ne postoje.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Na isti se na\u010din obilje\u017eava i vojno – redarstvena operacije Oluja. Takva praksa tim vi\u0161e je zanimljiva jer se presudama donesenim u predmetu Gotovina i drugi pred Raspravnim i \u017dalbenim vije\u0107em Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju utvrdilo da su tijekom i nakon operacije po\u010dinjeni zlo\u010dini nad civilnim stanovni\u0161tvom i imovinom. Isto tako, organizacije civilnog dru\u0161tva, poput Hrvatskog helsin\u0161kog odbora za ljudska prava prikupile su i javno objavile podatke o stradanjima jo\u0161 2001. godine. \u0160tovi\u0161e, predsjednik hrvatske Vlade, Andrej Plenkovi\u0107, na obilje\u017eavanju operacije, u Kninu, 5. kolovoza 2020. godine je govorio o \u201c\u017ertvama ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih s hrvatske strane\u201d i potrebi za pomirenjem i suo\u010davanjem sa po\u010dinjenim. Kona\u010dno, Deklaracija o Oluji donesena 2006. godine u Hrvatskom saboru poziva da \u201c\u010cuvanje sje\u0107anja na \u00bbOluju\u00ab treba, dakako, sadr\u017eavati i pravo svih znanstvenika, novinara, aktivista za za\u0161titu ljudskih prava i drugih ljudi na sustavno slobodno istra\u017eivanje tamnih strana te i svih ratnih operacija: kr\u0161enja odredbi ratnog i humanitarnog prava, \u010dinjenja zlo\u010dina, ljudskog stradanja i patnje<\/em>.\u201d3<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

Ni ovakvi opisi doga\u0111aja za vrijeme i nakon Oluje, nisu dovoljni da javna upu\u0107enost u preciznije i jasnije detalje ove operacije postane predmetom akademskih i politi\u010dkih napora za cjelovitije razumijevanje pripreme, provedbe i posljedica ove operacije. Poku\u0161aji suo\u010davanja s ratnim zlo\u010dinima po\u010dinjenima od strane pripadnika hrvatskih snaga \u010desto su potisnuti na marginu dru\u0161tvene zbilje, ili se one koji o tome javno govore ad hominem<\/em> denuncira. Takva praksa, doprinosi relativizaciji ratnih zlo\u010dina, povijesnom revizionizmu te slabljenju kolektivnih kapaciteta za kontinuiranu posve\u0107enost izgradnji mira. Isto tako, takva politi\u010dka namjera da se suo\u010davanje s (vlastitom) pro\u0161lo\u0161\u0107u zanemari i ukine doprinosi nerazumijevanju i nepo\u0161tivanju manjinskih ljudskih prava te osna\u017eivanju etno-nacionalizma. Takav dru\u0161tveno-politi\u010dki kontekst poti\u010de i razvija atmosferu mr\u017enje, ksenofobiju i diskriminaciju u kojoj postaje sve te\u017ee \u010duvati temeljne vrijednosti ravnopravnosti i mirotvorstva na kojima Hrvatska, bar nominalno prema slovima Ustava, po\u010diva.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi \u0161iru informiranost o doga\u0111anjima tijekom ratnih devedesetih u\u010dinila javno dostupnom, razumljivom posebno mla\u0111im generacijama, ro\u0111enim nakon ratova, anga\u017eiraju se uglavnom organizacije civilnog dru\u0161tva u podru\u010dju suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. U kontekstu neformalnog obrazovanja u ovom polju posebno se isti\u010du Documenta – centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i Inicijativa mladih za ljudska prava, organizacije koje razumijevanju ratnih devedesetih pristupaju van etno-nacionalisti\u010dkih i revizionisti\u010dkih okvira u cilju izgradnje odr\u017eivog mira utemeljnog na po\u0161tivanju ljudskih prava i otvaranju dijaloga.<\/p>\n\n\n\n

Takav tip doprinosa razumijevanju doga\u0111aja iz pro\u0161losti posebno je va\u017ean jer se upravo od mladih o\u010dekuje da postanu nositelji po\u017eeljne budu\u0107nosti. U tom smislu, dominantna stajali\u0161ta mladih ljudi o mnogim dru\u0161tveno relevantnim temama govore o karakteristikama dru\u0161tva u kojem odrastaju, ali i o vrijednostima koje mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e biti zastupljene u budu\u0107nosti. Imaju\u0107i to na umu, mo\u017ee se re\u0107i da suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i mladi dijele zajedni\u010dko obilje\u017eje, a to je da su va\u017eni za budu\u0107nost izgradnje mira u dru\u0161tvu: suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u kao dru\u0161tveni proces koji mo\u017ee voditi trajnom miru i mladi ljudi kao vitalni nositelji tog procesa.4<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

Kolektivna sje\u0107anja i stavovi o odre\u0111enim doga\u0111ajima oblikuju se i bez aktivnog interesa pojedinca za povijesne teme. Na\u0161e razumijevanje doga\u0111aja iz pro\u0161losti itekako sna\u017eno oblikuju sadr\u017eaji kojima smo svakodnevno izlo\u017eeni \u2014 od dominantnih izvora informiranja, dru\u0161tvenih mre\u017ea i emisija, do glazbe koju slu\u0161amo i razgovora koje vodimo unutar ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi se utjecalo na to da se gore navedeni problemi u revizionisti\u010dkim shva\u0107anjima doga\u0111aja iz pro\u0161losti uklone, u nastavku predla\u017eemo kako razgovor o vojno – redarstvenoj operaciji Oluja prilagoditi suvremenim didakti\u010dkim i metodi\u010dkim kriterijima.5<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

U tom smislu u nastavku navodimo \u010detiri kriterija: multiperspektivni pristup, rad s izvorima, problematiziranje i rasprava o doga\u0111ajima iz pro\u0161losti te komparativni pristup u razumijevanju ratnih zbivanja.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Multiperspektivni pristup<\/h3>\n\n\n\n

Umjesto jednog \u201cslu\u017ebenog\u201d narativa, potrebno je prikazivati razli\u010dite perspektive na doga\u0111aje iz pro\u0161losti odnosno ponuditi uvide razli\u010ditih aktera tog i sada\u0161njeg vremena. U tom smislu vrijedno je \u010duti izjave i svjedo\u010danstva predstavnika nacionalnih manjina, analize narativa o istim doga\u0111ajima u susjednim zemljama, iskustvo primjerice \u017eena u ratu, o\u010di\u0161ta suvremenika zbivanja poput novinara, predstavnika organizacija civilnog dru\u0161tva, me\u0111unarodnih organizacija i sli\u010dno)<\/p>\n\n\n\n

Korisni izvori:<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Osobna sje\u0107anja na ratove i druge oblike politi\u010dkog nasilja od 1941. godine do danas, URL: http:\/\/www.osobnasjecanja.hr\/video-pretraga\/<\/a> – Arhiva intervjua koju su proveli istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dica Documente – centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u pru\u017eaju uvid u razgovore sa \u017ertvama i suvremenicima operacije Oluja.<\/p>\n\n\n\n

Studija slu\u010daja: Ratni zlo\u010din na Petrova\u010dkoj cesti – 29 godina, URL: https:\/\/yihr.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Studija-slucaja-Ratni-zlocin-na-Petrovackoj-cesti-29-godina-bez-priznanja-i-pravde-za-zrtve.pdf<\/a> – Zajedni\u010dka studija Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji podsje\u0107a na \u010dinjenice o ratnom zlo\u010dinu na Petrova\u010dkoj cesti koji dogodio 7. i 8. kolovoza 1995. godine, a \u010dije \u017ertve poslije skoro tri desetlje\u0107a i dalje \u010dekaju pravdu i priznanje.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Rad s izvorima<\/h3>\n\n\n\n

Razgovor i analiza doga\u0111aja iz pro\u0161losti koji \u201cremete\u201d slu\u017ebene istine lako mogu biti odba\u010dene ili ne uzete u obzir zbog iluzije o neobjektivnosti predava\u010da_ice. Na opovrgavanje takve predrasude osim stru\u010dno\u0161\u0107u predava\u010da_ice, mo\u017ee se utjecati na na\u010din da se analizira primarne historiografske izvore poput izvornih dokumenata, fotografija i videozapisa, novinskih \u010dlanaka tog vremena, svjedo\u010denja u sudskim postupcima i sli\u010dno. Uvidom u takav materijal jasnije se mo\u017ee uvidjeti na kakav se na\u010din povijest \u201ckonstruira\u201d te se tako otvara prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje.<\/p>\n\n\n\n

Korisni izvori:<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Interaktivni narativ \u201cOluja u Hagu; URL: https:\/\/oluja.sensecentar.org\/oluja-hr.html<\/a> – Narativ \u201cOluja u Haagu\u201d koji je izradio SENSE Centar za tranzicijsku pravdu obra\u0111uje pet klju\u010dnih pitanja o kojima su se na su\u0111enju generalima Hrvatske vojske Anti Gotovini, Ivanu \u010cermaku i Mladenu Marka\u010du sporile optu\u017eba i obrana, a u povodu kojih su Raspravno i \u017dalbeno vije\u0107e Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) – na osnovi istih \u010dinjenica i istog prava – do\u0161li do dijametralno suprotnih zaklju\u010daka.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Problematiziranje i rasprava o doga\u0111ajima iz pro\u0161losti<\/h3>\n\n\n\n

Problematiziranje i rasprava o doga\u0111ajima iz pro\u0161losti na na\u010din da se prika\u017ee slojevitost doga\u0111anja uo\u010di, za vrijeme i nakon vojno – redarstvenih operacija te da se potakne razgovor kojim \u0107e se otvoriti prostor za dekonstrukciju povijesnih mitova i razumijevanje \u0161ireg konteksta. Primjeri pitanja za raspravu: Za\u0161to su ljudi u odre\u0111enim povijesnim trenucima donosili odre\u0111ene odluke? Kako se doga\u0111aji iz pro\u0161losti koriste u politi\u010dke svrhe danas?
Tko profitira od odre\u0111enog narativa?<\/p>\n\n\n\n

Komparativni pristupi u razumijevanju ratnih zbivanja<\/h3>\n\n\n\n

Kako bi se izbjeglo upadanje u zamku o \u201cgenocidnim narodima\u201d i kolektivizaciji krivnje po etno-nacionalnoj osnovi va\u017eno je uo\u010diti zajedni\u010dke obrasce i specifi\u010dne razlike u uzrocima, mehanizmima i posljedicama nasilja i u drugim dru\u0161tvenim kontekstima. Prikazivanje zlo\u010dina po\u010dinjenih tijekom legitimnih vojnih operacija u razli\u010ditim kontekstima poma\u017ee pri shva\u0107anju da zlo\u010dini u ratu nisu vezani za naciju, nego za strukture vojne i politi\u010dke mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Korisni izvori:<\/p>\n\n\n\n

People & Power: Sri Lanka: War Crimes, URL: https:\/\/www.aljazeera.com\/program\/people-power\/2011\/4\/20\/sri-lanka-war-crimes<\/a> – Ova epizoda serijala \u201cPeople & Power\u201d istra\u017euje optu\u017ebe za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene tijekom zavr\u0161etka gra\u0111anskog rata na \u0160ri Lanki. Kroz intervjue i analize, dokumentarac pru\u017ea uvid u slo\u017eenost sukoba i izazove pravde nakon rata.<\/p>\n\n\n\n

Bilje\u0161ke<\/h2>\n\n\n
  1. Predsjednik Milanovi\u0107: 30. obljetnicu VRO \u201eOluja\u201c obilje\u017eimo sve\u010danim mimohodom Oru\u017eanih snaga RH na Dan pobjede 5. kolovoza u Zagrebu; https:\/\/www.predsjednik.hr\/vijesti\/predsjednik-milanovic-30-obljetnicu-vro-oluja-obiljezimo-svecanim-mimohodom-oruzanih-snaga-rh-na-dan-pobjede-5-kolovoza-u-zagrebu\/<\/a> \u21a9\ufe0e<\/a><\/li>
  2. Deklaracija o Domovinskom ratu; https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2000_10_102_1987.html<\/a> \u21a9\ufe0e<\/a><\/li>
  3. Deklaracija o Oluji; https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2006_07_76_1787.html<\/a> \u21a9\ufe0e<\/a><\/li>
  4. Ratne devedesete iz perspektive mladih; https:\/\/yihr.hr\/system\/publication\/document\/49\/ratne_devedesete_web__1_.pdf<\/a> \u21a9\ufe0e<\/a><\/li>
  5. Hajdarovi\u0107, M., Turk-Prese\u010dki, V., Glu\u010dina, M. (2021.) Metodi\u010dki paket za pou\u010davanje povijesti. Profil Klett. URL: https:\/\/www.profil-klett.hr\/metodicki-paket-za-poucavanje-povijesti<\/a> \u21a9\ufe0e<\/a><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kada govorimo o sje\u0107anju i va\u017enim doga\u0111ajima iz pro\u0161losti, onda vrijedi posebnu pa\u017enju obratiti na \u010dinjenicu da se ove, 2025. godine u jeku ratova koji divljaju u Europi, na Bliskom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11914,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"[{\"content\":\"Predsjednik Milanovi\u0107: 30. obljetnicu VRO \u201eOluja\u201c obilje\u017eimo sve\u010danim mimohodom Oru\u017eanih snaga RH na Dan pobjede 5. kolovoza u Zagrebu; https:\/\/www.predsjednik.hr\/vijesti\/predsjednik-milanovic-30-obljetnicu-vro-oluja-obiljezimo-svecanim-mimohodom-oruzanih-snaga-rh-na-dan-pobjede-5-kolovoza-u-zagrebu\/<\/a>\",\"id\":\"901da223-7a03-4f90-8926-b9de5792d056\"},{\"content\":\"Deklaracija o Domovinskom ratu; https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2000_10_102_1987.html<\/a>\",\"id\":\"70c7bf6c-af02-4210-a798-3a4ee123930e\"},{\"content\":\"Deklaracija o Oluji; https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2006_07_76_1787.html<\/a>\",\"id\":\"3abe09e3-b628-454f-a7c9-4a82cfc05235\"},{\"content\":\"Ratne devedesete iz perspektive mladih; https:\/\/yihr.hr\/system\/publication\/document\/49\/ratne_devedesete_web__1_.pdf<\/a>\",\"id\":\"b0c3bd59-624f-47da-80e0-5a84926dbb7d\"},{\"content\":\"Hajdarovi\u0107, M., Turk-Prese\u010dki, V., Glu\u010dina, M. (2021.) Metodi\u010dki paket za pou\u010davanje povijesti. Profil Klett. URL: https:\/\/www.profil-klett.hr\/metodicki-paket-za-poucavanje-povijesti<\/a>\",\"id\":\"21021df0-aa54-443f-933a-940d21816d50\"}]","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[193],"tags":[118,1166,1165],"class_list":["post-11906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-clanci","tag-domovinski-rat","tag-multiperspektivnost","tag-oluja"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11906"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11913,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11906\/revisions\/11913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11914"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}