{"id":11900,"date":"2025-07-01T18:38:12","date_gmt":"2025-07-01T16:38:12","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11900"},"modified":"2025-07-06T18:49:25","modified_gmt":"2025-07-06T16:49:25","slug":"antifa-2025-dijalog-o-vrijednostima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/antifa-2025-dijalog-o-vrijednostima\/","title":{"rendered":"Antifa 2025 \u2013 dijalog o vrijednostima"},"content":{"rendered":"\n

Vrijednosti su temeljna uvjerenja i ideje o tome \u0161to je dobro, ispravno, va\u017eno i po\u017eeljno u \u017eivotu pojedinca ili zajednice. Vrijednosti su kulturom odre\u0111ene norme koje oblikuju ljudsko pona\u0161anje, dru\u0161tvene institucije i politi\u010dke sustave. One nisu univerzalne, ve\u0107 se razlikuju povijesno, kulturno, politi\u010dki i ideolo\u0161ki. Vrijednosti su temelji kolektivnog identiteta i djelovanja. U antifa\u0161isti\u010dkom kontekstu to su, primjerice: sloboda, jednakost, solidarnost, antirasizam, otpor represiji.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Vrijednosti su sastavni dio odgojno-obrazovnih politika neke dr\u017eave. Kurikulumi \u010desto promi\u010du vrijednosti poput po\u0161tovanja ljudskih prava, tolerancije, demokracije, odgovornosti, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja ili ljudskog dostojanstva (jedina definirana vrijednost u predmetnom kurikulumu Povijesti dok se na ostalih desetak mjesta vrijednosti spominju kao nedefinirana imenica koju bi svi trebali razumjeti). U nastavi povijesti, vrijednosti nisu samo sadr\u017eaj nego i metodolo\u0161ko pitanje: kako u\u010diti o pro\u0161losti bez nametanja, ali s jasnim moralnim i humanisti\u010dkim okvirom?<\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenica da je antifa\u0161izam upisan u temelje dr\u017eavnosti tj. u preambulu Ustava Republike Hrvatske kao antipod fa\u0161izmu:<\/p>\n\n\n\n

\n

u uspostavi temelja dr\u017eavne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izra\u017eenoj nasuprot progla\u0161enju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske (1963-1990.).<\/p>\nUstav Republike Hrvatske<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Isto tako je \u010dinjenica da u kalendaru praznika i blagdana jo\u0161 od 1991. godine imamo Dan antifa\u0161isti\u010dke borbe koji bi se trebalo sve\u010dano obilje\u017eavati svakog 22. lipnja. Kao direktnu reakciju na to imali smo ve\u0107 i dva glasanja u Saboru kako bi se obilje\u017eavanje tog dana ukinulo. Prvi put je 2019. godine samo dvoje zastupnika glasalo za ukidanje nasuprot 105 koji ih nisu podr\u017eali. No, ove smo 2025. godine imali \u010dak 6 zastupnika koji su bili za ukidanje nasuprot 120 koji to nisu podr\u017eali. Mogli bi s jedne strane re\u0107i da u Saboru imamo podr\u0161ku antifa\u0161izmu bez obzira na strana\u010dke boje ili lijevo-desni ideolo\u0161ki spektar. S druge strane tijela vlasti podr\u017eavaju obilje\u017eavanje bleibur\u0161kih skupova, koje je Republika Austrija zabranila kao neo-fa\u0161isti\u010dke. Naravno da kultura sje\u0107anja mora obilje\u017eiti nevine \u017ertve, no bez fige u d\u017eepu, svima je jasno da su obilje\u017eavanja kri\u017enih puteva prisje\u0107anje na \u017ertve me\u0111u usta\u0161kim i drugim kvislin\u0161kim redovima.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161aj ukidanja Dana antifa\u0161isti\u010dke borbe, Ognjen Kraus, \u017didovske op\u0107ine Zagreb ovako je komentirao (Telegram, 24.4.2025.): Danas, pred 80. godi\u0161njicu Dana pobjede, tra\u017ei se ukidanje Dana antifa\u0161isti\u010dke borbe. Jednog od najsvjetlijih dana ljudske povijesti. U Hrvatskoj se taj dan ne slavi. Za mnoge je to zapravo dan okupacije. Nismo daleko od zahtjeva za promjenom Ustava i brisanja ZAVNOH-a te tra\u017eenja da smo nasljednica Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, jedne od pora\u017eenih sila Osovine<\/em>. Spomenuo je pokli\u010d Za dom spremni <\/em>koji se u javnom prostoru jo\u0161 uvijek tretira s dvostrukim konotacijama<\/em>. Pritom se naravno zaboravlja da je paravojsnu skupinu HOS osnovala Hrvatska stranka prava isti\u010du\u0107i jasnu neousta\u0161ku ideologiju prihva\u0107aju ne samo politi\u010dke ciljeve poput granice na Drini ve\u0107 i crne uniforme i ZDS pokli\u010d. Te iste crne uniforme se redovito \u0161e\u0107u ulicama Splita povodom 10. travnja uz simboli\u010dke brkove koje je nosio Charlie Chaplin, ali i onaj drugi sme\u0111okosi Austrijanac.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Dio pri\u010de o odnosu prema antifa\u0161izmu je i odnos prema doma\u0107em fa\u0161izmu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je u lipnju 2025. sve\u0107ano deklarirala da prvo bijelo polje grba nema veze s usta\u0161tvom. Premda je svima jasno koja se poruka \u0161alje kad netko 2025. godine isti\u010de takvu zastavu \u010dak i bez u\u0161atog U. Tihomir Pono\u0161 takvu izjavu komentira (Novosti, 10.6.2025.): Akademici su svoj sastavak plasirali ba\u0161 u vrijeme kada je usta\u0161ovanje od faze uobi\u010dajenog duboko za\u0161lo u fazu potpune normalizacije. Red da je i oni daju svoj doprinos tome. Za\u0161to bi itko pored slu\u017ebenog grba koristio jo\u0161 nekakav, kolikogod bio kori\u0161ten u povijesti?<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u0160to o antifa\u0161imu mo\u017eemo prona\u0107i u Kuriulumu nastavnog predmeta povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (NN 27\/2019-557)? U osmom razredu, kao jedna od 18 tema kroz koju u\u010denici moraju pro\u0107i, stoji tema bez poveznih ishoda:<\/p>\n\n\n\n

\n

Drugi svjetski rat u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Kvislin\u0161ki re\u017eimi: primjer Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Politika terora nad gra\u0111anima (posebice \u017didovima, Srbima i Romima). Antifa\u0161izam <\/strong>\u2013 partizanski pokret. AVNOJ i ZAVNOH.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Sli\u010dno je i kod \u010detvrtog razreda gimnazije:<\/p>\n\n\n\n

\n

Drugi svjetski rat u svijetu, Europi i Hrvatskoj; zara\u0107ene dr\u017eave, bitke prekretnice, politika zara\u0107enih saveza. Okupacija i podjela prve jugoslavenske dr\u017eave, kvislin\u0161ki re\u017eimi: primjer Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Politika terora nad gra\u0111anima (posebice \u017didovima, Srbima i Romima). Antifa\u0161izam <\/strong>partizanski pokret u Hrvatskoj i Jugoslaviji.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Uz ovu temu za gimnazijalce je odre\u0111en i ishod: prosu\u0111uje okolnosti stvaranja NDH i antifa\u0161isti\u010dki \u2013 partizanski pokret u Drugome svjetskom ratu na prostoru Hrvatske i Jugoslavije<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, antifa\u0161izam jest dio kurikuluma no mi zaista ne znamo \u0161to se vezano uz ovu temu doga\u0111a u u\u010dionicama. Pod staklenim zvonom u\u010ditelji mogu \u010disto faktografski spomenuti partizane kao nositelje antifa\u0161izma u Hrvatskoj, ali se isto tako mogu i samo usmjeriti na poratne zlo\u010dine. Tako da u\u010denici po zavr\u0161etku osnovne \u0161kole ili gimnazije mogu znati da su partizani dobar dio na\u0161e povijesti u Drugom svjetskom ratu, ali isto tako mogu znati da su partizani po\u010dinili genocid nad Hrvatima. Dodu\u0161e, svi smo sretni ako barem okvirno mogu rasporediti tko je bio na kojoj strani.<\/p>\n\n\n\n

No, kad govorimo o antifa\u0161izmu pri\u010da zapravo ne zavr\u0161ava pobjedom 1945. godine. Ideja antifa\u0161izma se dijeli na historijski i suvremeni antifa\u0161izam. U literaturi se historijski antifa\u0161izam uglavnom tretira kao direktan odgovor na pojavu i djelovanje fa\u0161isti\u010dke i nacisti\u010dke ideologije od dvadesetih godina 20. stolje\u0107a do zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Temeljem takve kronolo\u0161ke odrednice mo\u017eemo identificirati i koje su glavne razlike izme\u0111u historijskog i suvremenog antifa\u0161izma<\/strong>. Ako krenemo od definiranja neprijatelja kod historijskog antifa\u0161izma to su specifi\u010dni fa\u0161isti\u010dki re\u017eimi (Mussolinijev fa\u0161izam, Hitlerov nacionalsocijalizam, usta\u0161ki re\u017eim, itd.). Kod suvremenog antifa\u0161izma radi se o idejama i postupcima koji asociraju na historijski antifa\u0161izam. Kontekst u kojem se pojavljuje historijski antifa\u0161izam je rat i okupacija dok kod suvremenog antifa\u0161izma govorimo o o demokratskim dru\u0161tvima u kojima se sve vi\u0161e javljaju autokratske tendencije. Takve demokracije su svakako Ruska Federacija pod Putinom, sve vi\u0161e Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave pod Trumpom, ali kod hrvatskih vlasti sve vi\u0161e govorimo o opstrukciji medija, kontroli pravosu\u0111a i op\u0107enito sve ve\u0107em poku\u0161aju suzbijanja divergentnog i suprotnog mi\u0161ljenja dogmatskom narativu. Danas nema \u201cfa\u0161isti\u010dkih re\u017eima\u201d u klasi\u010dnom smislu, ali postoji porast krajnje desnice, populizam, autoritarne tendencije, govor mr\u017enje, rasizam, antisemitizam, islamofobija, negacionizam i revizionizam. Obzirom na kontekst sredstvo otpora historijskog antifa\u0161izma je bio oru\u017eani otpor dok je karakteristika suvremenog antifa\u0161izma gra\u0111anski aktivizam, obrazovanje i tek iznimno konflikt (\u0161to ih \u010dini metom kritike). Historijski antifa\u0161izam je svoju legitimnost temeljio na op\u0107em konsenzusu u dru\u0161tvu (komunisti, socijalisti, liberali, demokrati, konzervativci \u2013 svi protiv fa\u0161izma) dok suvremeni antifa\u0161izam izaziva kontroverze. Percepcija historijskog antifa\u0161izma je pozitivna i herojska, a suvremeni antifa\u0161izam polarizira dru\u0161tvo. Poslije 1945. antifa\u0161izam postaje temelj politi\u010dke legitimnosti u mnogim europskim dr\u017eavama i institucijama (npr. UN, EU). Dana\u0161nji antifa\u0161isti\u010dki akteri su gra\u0111anski aktivisti, studentski pokreti, ljevi\u010darske skupine, kulturni radnici. Pojavljuju se i kroz online aktivizam i meme-kulturu. U nekim dr\u017eavama (osobito SAD i isto\u010dna Europa), \u201cAntifa\u201d se prikazuje kao ekstremna ljevica, pa i kao \u201cteroristi\u010dka\u201d opasnost. Pojam \u201cantifa\u0161izam\u201d se politizira \u2013 s jedne strane kao moralna vertikala, s druge strane kao etiketiranje protivnika.<\/p>\n\n\n\n

Vrijednosti su klju\u010d za razumijevanje i historijskog i suvremenog antifa\u0161izma, no va\u017eno je uo\u010diti kako se njihov sadr\u017eaj, kontekst i percepcija mijenjaju kroz vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

VRIJEDNOSTI HISTORIJSKOG ANTIFA\u0160IZMA<\/strong> oblikovale su se kao odgovor na ekstremno nasilje, represiju i ideolo\u0161ku isklju\u010divost fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima 20. stolje\u0107a. U samom sredi\u0161tu tog otpora stajala je sloboda <\/strong>\u2013 kao otpor diktaturi, cenzuri i teroru, te kao te\u017enja za oslobo\u0111enjem okupiranih teritorija i naroda od politi\u010dke i vojne represije. Uz slobodu, klju\u010dna vrijednost bila je i jednakost<\/strong>, definirana kao protute\u017ea rasisti\u010dkim, antisemitskim, klasnim i mizoginim komponentama fa\u0161isti\u010dkih ideologija. Iako ta jednakost nije uvijek dosljedno provedena u praksi, na simboli\u010dkoj i politi\u010dkoj razini bila je sna\u017ean mobilizacijski element antifa\u0161isti\u010dkog pokreta. Solidarnost <\/strong>je predstavljala tre\u0107i stup vrijednosnog sustava, nagla\u0161avaju\u0107i zajedni\u010dku borbu razli\u010ditih dru\u0161tvenih i ideolo\u0161kih skupina, kako unutar pojedinih dr\u017eava, tako i na me\u0111unarodnoj razini \u2013 primjerice kroz sudjelovanje dobrovoljaca u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu ili suradnju savezni\u010dkih snaga. Uz to se razvijao i osje\u0107aj za ljudsko dostojanstvo<\/strong> \u0161to se o\u010ditovalo u odbacivanju fa\u0161isti\u010dkih ideja o \u201cni\u017eim\u201d rasama i dru\u0161tvenim skupinama te u otporu dehumanizaciji i sustavnoj kontroli nad pojedincem. Djelomi\u010dno, ali ne i univerzalno, u pojedinim je kontekstima antifa\u0161izam uklju\u010divao i antitotalitarizam<\/strong>, odnosno borbu protiv svih oblika ekstremne politi\u010dke mo\u0107i i nasilja. No ta se vrijednost nerijetko pokazivala ambivalentnom, osobito u slu\u010dajevima kada su antifa\u0161isti\u010dki pokreti bili povezani s autoritarnim komunisti\u010dkim re\u017eimima, primjerice u Isto\u010dnoj Europi. Na kraju, zna\u010dajna komponenta bila je i ideja narodnog jedinstva<\/strong> i kolektivne odgovornosti<\/strong>, osobito izra\u017eena kroz pojmove poput \u201enarodnooslobodila\u010dke borbe\u201c i \u201ebratstva i jedinstva\u201c, koji su u nekim kontekstima postali temelj za poslijeratnu legitimaciju i dru\u0161tvenu koheziju.<\/p>\n\n\n\n

VRIJEDNOSTI SUVREMENOG ANTIFA\u0160IZMA<\/strong> oblikuju se u slo\u017eenom kontekstu globalizacije, porasta autoritarnih tendencija, migracijskih kriza i intenzivnih kulturnih sukoba. Za razliku od historijskog antifa\u0161izma, koji je djelovao u izravnom otporu prema fa\u0161isti\u010dkim re\u017eimima, suvremeni antifa\u0161izam razvija se kao odgovor na pojave koje se percipiraju kao fa\u0161istoidne: rasizam, netrpeljivost, dru\u0161tvena nepravda i represivne politike. U sredi\u0161tu suvremenog antifa\u0161isti\u010dkog djelovanja stoji antirasizam <\/strong>i antinacionalizam <\/strong>\u2013 nedvosmisleno odbacivanje svih oblika rasne, etni\u010dke i nacionalne diskriminacije, uz sna\u017enu kritiku ksenofobnih narativa, restriktivnih migracijskih politika i ideologije etnopluralizma koja pod krinkom kulturnih razlika promi\u010de segregaciju. Suvremeni antifa\u0161izam sve vi\u0161e uklju\u010duje antiseksizam <\/strong>i LGBTIQ+ solidarnost<\/strong>, pri \u010demu se promi\u010de rodna ravnopravnost, prava seksualnih i rodnih manjina te feministi\u010dke i queer <\/em>perspektive kao sastavni dio antifa\u0161isti\u010dkog identiteta. U odre\u0111enim strujama, on tako\u0111er preuzima antikapitalisti\u010dke <\/strong>ili \u0161ire shva\u0107ene ideje dru\u0161tvene pravde<\/strong>, prepoznaju\u0107i da socijalna i ekonomska nejednakost \u010desto otvara prostor autoritarnim ideologijama. U tom smislu, borba protiv fa\u0161izma postaje nerazdvojiva od borbe protiv siroma\u0161tva, marginalizacije i isklju\u010denosti. Jedna od klju\u010dnih vrijednosti je i antiautoritarnost<\/strong>, koja uklju\u010duje odbacivanje bilo kakvih oblika represivne mo\u0107i \u2013 bez obzira dolaze li oni s politi\u010dke desnice ili ljevice. To se o\u010dituje u zagovaranju horizontalnih modela odlu\u010divanja, autonomnih prostora i kolektivnog djelovanja. Suvremeni antifa\u0161isti njeguju i visoku razinu gra\u0111anske hrabrosti i otpora<\/strong>, izra\u017eenu kroz javno i \u010desto rizi\u010dno suprotstavljanje nepravdi. Slogan \u201eNo pasar\u00e1n!\u201c pritom ostaje sna\u017ean simboli\u010dki izraz odlu\u010dnosti u obrani demokratskih i humanisti\u010dkih na\u010dela. Va\u017ena vrijednost suvremenog antifa\u0161izma jest suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/strong> \u2013 aktivna borba protiv povijesnog revizionizma, negacionizma i relativizacije fa\u0161isti\u010dkih zlo\u010dina. Antifa\u0161isti\u010dki aktivizam uklju\u010duje i o\u010duvanje kolektivnog sje\u0107anja na \u017ertve fa\u0161izma te borbu za memorijsku pravdu. Ove vrijednosti zajedno predstavljaju kompleksan i dinami\u010dan sustav uvjerenja koji nastoji odgovoriti na izazove suvremenog dru\u0161tva, pozivaju\u0107i na stalnu budnost, kriti\u010dko mi\u0161ljenje i anga\u017eiranu obranu temeljnih ljudskih prava.<\/p>\n\n\n\n

Vrijednosti predstavljaju temeljna na\u010dela prema kojima pojedinci i dru\u0161tva oblikuju prosudbe o doga\u0111ajima, pona\u0161anjima i normama \u2013 u pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Vrijednosti antifa\u0161izma dinami\u010dne su i podlo\u017ene kontekstualnim promjenama, no u svojoj biti dosljedno promi\u010du ideju ljudske slobode<\/strong>. Upravo stoga, antifa\u0161izam nije isklju\u010divo povijesna kategorija, ve\u0107 i trajno aktualan dru\u0161tveni i eti\u010dki orijentir.<\/p>\n\n\n\n

NAPOMENA: \u010clanak je objavljen u \u010dasopisu Pou\u010davanje Povijesti.
Hajdarovi\u0107, M. (2025). Antifa 2025 \u2013 dijalog o vrijednostima. Pou\u010davanje povijesti<\/em>, IV(1), 56\u201359.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vrijednosti su temeljna uvjerenja i ideje o tome \u0161to je dobro, ispravno, va\u017eno i po\u017eeljno u \u017eivotu pojedinca ili zajednice. Vrijednosti su kulturom odre\u0111ene norme koje oblikuju ljudsko pona\u0161anje, dru\u0161tvene […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11904,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[193],"tags":[705,1164,198],"class_list":["post-11900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-clanci","tag-antifasizam","tag-drustvene-vrijednosti","tag-strucni-clanci"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11900"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11903,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11900\/revisions\/11903"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}