{"id":11790,"date":"2025-02-17T07:09:00","date_gmt":"2025-02-17T06:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11790"},"modified":"2025-07-06T07:21:44","modified_gmt":"2025-07-06T05:21:44","slug":"banalnost-zla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/banalnost-zla\/","title":{"rendered":"Banalnost zla"},"content":{"rendered":"\n

Hannah Arendt (1906.\u20131975.) bila je njema\u010dko-ameri\u010dka filozofkinja i politi\u010dka teoreti\u010darka \u017eidovskog podrijetla. Ro\u0111ena je u Njema\u010dkoj, a zbog progona \u017didova tijekom nacisti\u010dkog re\u017eima morala je emigrirati, najprije u Francusku (1933.), a potom u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (1941.). Studirala je filozofiju kod poznatih njema\u010dkih filozofa, uklju\u010duju\u0107i Martina Heideggera i Karla Jaspersa. Njezino najpoznatije djelo je knjiga Eichmann u Jeruzalemu: izvje\u0161\u0107e o banalnosti zla<\/em> (1963.), u kojoj analizira su\u0111enje nacisti\u010dkom zlo\u010dincu Adolfu Eichmannu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Adolf Eichmann bio je jedan od glavnih organizatora Holokausta, sustavnog istrebljenja \u017eidovskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon rata pobjegao je iz Europe, ali ga je izraelska tajna slu\u017eba 1960. uhitila u Argentini i odvela na su\u0111enje u Jeruzalem. Arendt je pratila su\u0111enje kao izvjestiteljica za ameri\u010dki \u010dasopis The New Yorker<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Promatraju\u0107i Eichmanna, Arendt je uo\u010dila ne\u0161to \u0161to je duboko uzdrmalo mnoge tada\u0161nje predod\u017ebe o zlu. Eichmann nije djelovao poput okrutnog \u010dudovi\u0161ta, nego kao obi\u010dan, prosje\u010dan \u010dovjek. Na su\u0111enju je stalno ponavljao da je samo “slijedio naredbe” i da se nije osobno osje\u0107ao odgovornim za smrt milijuna ljudi. Arendt ga je opisala kao osobu koja nije pokazivala duboko razmi\u0161ljanje o posljedicama svojih djela, nego je djelovala iz poslu\u0161nosti i navike, bez kriti\u010dkog preispitivanja.<\/p>\n\n\n\n

Na temelju toga, Hannah Arendt je razvila pojam banalnost zla. Po njoj, najve\u0107e zlo ne mora uvijek proizlaziti iz mr\u017enje ili sadizma, nego iz ravnodu\u0161nosti, poslu\u0161nosti i odsustva razmi\u0161ljanja. Ona pi\u0161e: <\/p>\n\n\n\n

\n

Najstra\u0161nije je to \u0161to je mnogo zla u\u010dinjeno od strane ljudi koji nikada nisu odlu\u010dili biti ni dobri ni zli.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Po Arendt, Eichmann nije bio “radikalno zao”, nego “strahovito obi\u010dan”, birokrat koji je bespogovorno izvr\u0161avao zadatke, nesvjestan ogromnih posljedica svojih postupaka.<\/p>\n\n\n\n

Arendt je tvrdila da takva vrsta zla postaje mogu\u0107a u dru\u0161tvima u kojima ljudi prestaju misliti vlastitom glavom i nekriti\u010dki prihva\u0107aju autoritet. U knjizi pi\u0161e: <\/p>\n\n\n\n

\n

Sama spremnost da netko zauvijek prestane razmi\u0161ljati i podredi se pravilima i naredbama omogu\u0107ila je zlu da postane banalno.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Ovo je izazvalo burne reakcije jer su mnogi o\u010dekivali da \u0107e Eichmann biti opisan kao demonski zlo\u010dinac, a Arendt ga je prikazala kao dosadnog birokrata. Njezino promi\u0161ljanje i danas izaziva rasprave o tome \u0161to je zlo, kako nastaje i koliko je opasno kada ljudi odbiju preuzeti odgovornost za svoja djela.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Tko je bila Hannah Arendt i \u010dime se bavila tijekom svog \u017eivota?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koji doga\u0111aj ju je potaknuo da napi\u0161e knjigu Eichmann u Jeruzalemu<\/em>?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako je Hannah Arendt opisala Adolfa Eichmanna tijekom njegova su\u0111enja?<\/li>\n\n\n\n
  4. \u0160to zna\u010di pojam banalnost zla<\/em> koji je uvela Arendt?<\/li>\n\n\n\n
  5. Na koji na\u010din je Eichmann, prema Arendt, postao simbol banalnosti zla?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako Arendt obja\u0161njava opasnost nekriti\u010dkog prihva\u0107anja autoriteta?<\/li>\n\n\n\n
  7. Za\u0161to je njezina interpretacija Eichmanna izazvala burne rasprave?<\/li>\n\n\n\n
  8. Koji Arendtin citat iz teksta ti se najvi\u0161e dojmio i za\u0161to?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Hannah Arendt (1906.\u20131975.) bila je njema\u010dko-ameri\u010dka filozofkinja i politi\u010dka teoreti\u010darka \u017eidovskog podrijetla. Ro\u0111ena je u Njema\u010dkoj, a zbog progona \u017didova tijekom nacisti\u010dkog re\u017eima morala je emigrirati, najprije u Francusku (1933.), […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11793,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[1155,1152,1154,1153],"class_list":["post-11790","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-adolf-eichmann","tag-banalnost-zla","tag-hannah-arendt","tag-nacisti"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11790"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11790\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11796,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11790\/revisions\/11796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11793"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}