{"id":11761,"date":"2025-07-04T11:12:36","date_gmt":"2025-07-04T09:12:36","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11761"},"modified":"2025-07-05T13:15:59","modified_gmt":"2025-07-05T11:15:59","slug":"thompson-povijest-i-izazovi-kritickog-misljenja-u-hrvatskom-obrazovanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/thompson-povijest-i-izazovi-kritickog-misljenja-u-hrvatskom-obrazovanju\/","title":{"rendered":"Thompson, povijest i izazovi kriti\u010dkog mi\u0161ljenja u hrvatskom obrazovanju"},"content":{"rendered":"\n

De gustibus et coloribus non est disputandum<\/em> \u2013 o ukusima i bojama ne treba raspravljati. Ova latinska izreka pojavljuje se u srednjovjekovnim tekstovima, ponajprije u raspravama filozofa o subjektivnosti ljudskih preferencija. Urezala mi se u pam\u0107enje jo\u0161 iz gimnazijskih dana, kada smo, kao mladi u\u010denici, morali nau\u010diti stotinjak dicta et sententiae<\/em> \u2013 latinskih izreka i mudrih re\u010denica. Tada mi nije bilo jasno za\u0161to bismo morali u\u010diti te izreke, niti sam u potpunosti shva\u0107ao koliko me vlastito tra\u017eenje identiteta, u osjetljivim godinama puberteta, udaljavalo od glazbenih kazeta koje sam tek nekoliko godina ranije kupovao na seoskim sajmovima.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Danas, s odmakom i kao dugogodi\u0161nji u\u010ditelj, mnogo bolje razumijem svrhu tog \u0161kolskog zadatka. Jasnije mi je za\u0161to smo u\u010dili latinske izreke, prepoznajem kako se identiteti oblikuju i mijenjaju, razumijem mehanizme politi\u010dke manipulacije i propagande, kako u politici tako i u gospodarstvu. Latinske izreke naj\u010de\u0161\u0107e potje\u010du iz djela znamenitih rimskih autora, poput Cicerona, Vergilija ili Horacija. Njihovim u\u010denjem nismo samo upoznavali rimsku kulturu, ve\u0107 smo kroz jezgrovite forme razvijali jezi\u010dne vje\u0161tine \u2013 usvajali vokabular, uvje\u017ebavali gramatiku i u\u010dili izra\u017eavati kompleksne misli sa\u017eetim stilom. Sam \u010din memoriranja desetaka izreka bio je koristan pedago\u0161ki alat, jer je zahtijevao trud, strpljenje i disciplinu.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Godine 1992., na seoskom sajmu (pro\u0161tenju), kupio sam audio kazetu s domoljubnom glazbom. Ne mogu sa sigurno\u0161\u0107u rekonstruirati sve pjesme i izvo\u0111a\u010de, ali siguran sam da su se me\u0111u njima nalazile Mi smo garda hrvatska<\/em>, E moj dru\u017ee beogradski<\/em>, Bojna \u010cavoglave<\/em>, kao i nekoliko pjesama koje su otvoreno slavile usta\u0161tvo i spominjale Poglavnika (npr. Korak ide za korakom<\/em>, Jure i Boban<\/a><\/em>, Spustila se gusta magla<\/em>). Te godine pjesma \u010cavoglave <\/em>redovito se izvodila i na svadbama, \u010desto uz ispaljivanje metaka iz pi\u0161tolja i automatskog oru\u017eja. \u017divo pamtim te prizore \u2013 d\u017eepove pune \u010dahura koje smo kao djeca skupljali, kao i maj\u010dinu ljutnju kada mi ih je bacila u sme\u0107e. U tom kontekstu, pjevanje \u010cavoglavih <\/em>za mene, tada dje\u010daka u odrastanju, predstavljalo je na\u010din izra\u017eavanja prkosa prema \u201eneprijatelju\u201c, ali i priliku da budem prihva\u0107en u dru\u0161tvu vr\u0161njaka. Dje\u010dja fascinacija oru\u017ejem i uniformama postupno je jenjavala, a paralelno s tim razvijao se i moj glazbeni ukus. Danas, u odrasloj dobi, glazba mi nije va\u017ena isklju\u010divo po \u017eanru, ve\u0107 i po vrijednostima koje stoje iza nje. Svjesno odbijam slu\u0161ati glazbu \u010diji su autori rasisti, \u0161ovinisti ili osobe sklone nasilju. Netko bi mo\u017eda rekao da sam podlegao woke kulturi<\/em>, no osobno smatram da se radi o elementarnom dijelu osobne kulture i identiteta.<\/p>\n\n\n\n

Glazba je mo\u0107an propagandni alat jer emocionalno i podsvjesno utje\u010de na ljude, oblikuju\u0107i njihove stavove, vrijednosti i pona\u0161anje. Kroz tekstove, melodije i ritmove, glazba mo\u017ee prenositi ideolo\u0161ke poruke, ja\u010dati kolektivni identitet, mobilizirati mase ili opravdavati politi\u010dke ciljeve, \u010desto zaobilaze\u0107i racionalnu kritiku. Povijesno je kori\u0161tena u raznim kontekstima, od himni koje slave naciju do pjesama koje podr\u017eavaju revolucije ili re\u017eime, jer njena univerzalna privla\u010dnost lako dopire do \u0161iroke publike, stvaraju\u0107i osje\u0107aj zajedni\u0161tva i usmjeravaju\u0107i emocije prema \u017eeljenim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n

Nakon Drugog svjetskog rata, Njema\u010dka je bila podijeljena na Isto\u010dnu i Zapadnu Njema\u010dku, a himna Deutschlandlied <\/a><\/em>bila je kontroverzna zbog svoje povijesti. Tre\u0107i stih pjesme, koji je 1841. napisao August Heinrich Hoffmann von Fallersleben, sadr\u017eavao je stihove Deutschland, Deutschland \u00fcber alles<\/em> (Njema\u010dka, Njema\u010dka iznad svega) koji su tijekom nacisti\u010dkog re\u017eima zloupotrebljavani za promicanje nacionalisti\u010dke i ekspanzionisti\u010dke ideologije. Zbog toga je u Zapadnoj Njema\u010dkoj 1952. odlu\u010deno da se kao himna koristi samo tre\u0107i stih pjesme, koji govori o jedinstvu, pravdi i slobodi, bez pjevanja prvih dviju strofa. U praksi, \u010desto se izvodila samo instrumentalna verzija kako bi se izbjegle politi\u010dke kontroverze i asocijacije na nacisti\u010dku pro\u0161lost, dok je Isto\u010dna Njema\u010dka koristila vlastitu himnu. Ova praksa odra\u017eavala je osjetljivost prema povijesnom kontekstu i nastojanje da se izgradi novi identitet.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska ima svoj specifi\u010dan repertoar identitetskih pjesama, koje su nastajale i bile popularizirane u razli\u010ditim povijesnim razdobljima tijekom posljednjih dvjesto godina. Od pjesama poput Ustani bane<\/em> i Horvatske domovine<\/em>, hrvatsko dru\u0161tvo je kroz povijest kolektivno pjevalo u \u010dast raznih politi\u010dkih vo\u0111a \u2013 od Franje Josipa, Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, Ante Paveli\u0107a, Josipa Broza Tita pa sve do Franje Tu\u0111mana. Danas, me\u0111utim, o svakom od tih povijesnih li\u010dnosti postoje duboko podijeljena mi\u0161ljenja, \u010desto uvjetovana ideolo\u0161kim, politi\u010dkim i generacijskim razlikama. Treba imati na umu da je pjevanje u slu\u017ebi vlasti nerijetko donosilo vi\u0161estruke koristi \u2013 od dru\u0161tvenog ugleda i politi\u010dkih privilegija pa sve do materijalne sigurnosti. U kontekstu demokratskog dru\u0161tva, gdje su sloboda mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja zajam\u010dene vrijednosti, va\u017eno je razvijati i odgovornu kulturu sje\u0107anja. U tome bi, po uzoru na njema\u010dka iskustva, posebnu pozornost trebalo posvetiti izbjegavanju javnog veli\u010danja ili sentimentalizacije re\u017eima koji su obilje\u017eeni zlo\u010dinima i politikama genocida.<\/p>\n\n\n\n

I tu valja odmah jasno i nedvosmisleno istaknuti jednu klju\u010dnu distinkciju: re\u017eimi Ante Paveli\u0107a i Josipa Broza Tita nisu usporedivi u temeljnim eti\u010dkim i povijesnim kategorijama, premda je mogu\u0107e uo\u010diti odre\u0111ene autokratske elemente u na\u010dinu njihova vladanja. Naime, dok je Titov re\u017eim, unato\u010d svim svojim autoritarnim obilje\u017ejima, prije svega karakteriziran kao oblik socijalisti\u010dkog autoritarizma s politi\u010dkim progonima i represijom prema protivnicima, re\u017eim Ante Paveli\u0107a temeljio se na otvoreno genocidnoj politici, \u010diji je cilj bio sustavno uni\u0161tenje cijelih etni\u010dkih i vjerskih zajednica. Takvu povijesnu \u010dinjenicu potrebno je jasno razlu\u010divati i argumentirano komunicirati, osobito u kontekstu javnih rasprava o povijesti i kolektivnom sje\u0107anju, kako se ne bi stvarao opasan revizionizam koji izjedna\u010dava neusporedive povijesne fenomene.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
“Fotografije mladih ljudi ispred kipa Tina Ujevi\u0107a u razli\u010ditim varijacijama majica s HOS-ovim simbolima i nacisti\u010dki pozdrav pred kamerama nije ne\u0161to \u0161to se pojavilo preko no\u0107i \u2013 to se kultivira godinama, ponajprije kroz obrazovni sustav koji je potpuno nijem kad god je potrebno kriti\u010dnije osvrnuti se na tamne strane hrvatske pro\u0161losti u maniri \u201cako o tome ne pri\u010damo, onda se mo\u017eemo praviti da se nije dogodilo.” – Senna \u0160imek, Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U Imotskom se 6. kolovoza 2024. g. koncert Marka Perkovi\u0107a Thompsona, Mate Buli\u0107a i Dra\u017eena Ze\u010di\u0107a. Brojni obo\u017eavatelji su se prije koncerta okupili na glavnom gradskom trgu. Iz jednog kafi\u0107a pu\u0161tena je pjesma Evo zore, evo dana<\/em> \u0161to su okupljeni na trgu prihvatili i zapjevali. O doga\u0111aju su izvijestili brojni hrvatski i strani mediji. Dio okupljenih nosio je majice s natpisima i simbolima koji podsje\u0107aju na usta\u0161ke simbole. Isti\u010du se natpisi HOS-a \u0161to je u Drugom svjetskom ratu bio naziv za vojne snage Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, a istu kraticu je preuzela i Hrvatska stranka prava kad je 1991. osnovala paravojnu formaciju Hrvatske obrambene snage. <\/p>\n\n\n\n

Analiza Thompsonovih pjesama<\/h2>\n\n\n\n

Na pisanje ovog teksta potakao me Facebook status Katarine Peovi\u0107<\/a>, izvanredne profesorice zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta i politi\u010darke, koja je ukratko propitala povezanost Marka Perkovi\u0107a Thompsona s promicanjem nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti.<\/p>\n\n\n\n

Politi\u010dari kulturu sje\u0107anja ne koriste za prisje\u0107anje na \u017ertve ve\u0107 za mobilizaciju potencijalnih glasa\u010da. Zato se u Hrvatskoj 2025. godine osniva politi\u010dko povjerenstvo za istra\u017eivanje komunisti\u010dkih zlo\u010dina. Zanimljivo je da \u0107e povjerenstvo djelovati pri Ministarstvu branitelja, a ako gledamo dalje u povijest hrvatski branitelji su tijekom Drugog svjetskog rata bili partizani predvo\u0111eni upravo komunistima. Politi\u010dki motivirana povjerenstva nisu ni hrvatski ni novi izum i uvijek su re\u017eimi na\u0161li svoje povjesni\u010dare kad su se pozivali na struku. Oko brojnih pitanja recentne hrvatske povijesti postoje \u010duvari Istine i tra\u017ei se samo dogmatski pristup. Samo prije par dana prisjetili smo se Josipa Reihl-Kira \u010dije je djelovanje 1991. smetalo mnogima s obje sukobljene strane. Hrvatski doprinos eskalaciji sukoba, uloga Tu\u0111mana ili hrvatska uloga u Bosni i Hercegovini su prakti\u010dki tabu teme. Umjesto razvoja kriti\u010dkog mi\u0161ljenja mi smo se doveli u situaciju gdje se zbog mogu\u0107ih razli\u010ditih interpretacija zabranjuje kori\u0161tenja ud\u017ebenika povijesti. Povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina je za N1 izjavio<\/a>: Mi \u017eivimo u jednoj magli, ta magla traje 35 godina. Cilj tih povjerenstava bilo je ni\u0161ta drugo nego ideologija. Odli\u010dna asocijacija na pjesmu:<\/p>\n\n\n\n

\n

Spustila se gusta magla iznad Zagreba.
To ne biva gusta magla iznad Zagreba.
Ve\u0107 to bila hrabra vojska Poglavnikova.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Thompsonova pjesma Reci, brate moj<\/strong><\/em> sadr\u017ei stih \u201eal neka ne d\u00f4 Bog, pa nas budu trebali, opet \u0107e se gusta magla spustiti\u201c referira se na usta\u0161ku pjesmu Spustila se gusta magla iznad Zagreba<\/em>. Pjesma slavi usta\u0161ki pokret, poglavnika Antu Paveli\u0107a, bitku za Kupres 1942. godine te Crnu Legiju pod vodstvom Rafaela Bobana, ozlogla\u0161enu po brutalnim metodama mu\u010denja i zlo\u010dinima nad civilima. S jedne strane, fraza \u201egusta magla\u201c mo\u017ee se shvatiti kao poetski izraz koji evocira povijesnu simboliku borbe i \u017ertve, bez eksplicite povezanosti s usta\u0161kom pjesmom. S druge strane to otvara pitanje svjesnog ili nesvjesnog evociranja usta\u0161ke ideologije, \u0161to je osobito osjetljivo u kontekstu hrvatske povijesti i politi\u010dke polarizacije. <\/p>\n\n\n\n

Thompson je apsolutno svjestan vi\u0161estrukih konotacija i to u\u010destalo i vje\u0161to koristi u svom glazbenom radu.<\/strong> Da se radi samo o toj jednoj pjesmi i da nema drugih poveznica s usta\u0161tvom lako bi se obranio od optu\u017ebi kriti\u010dara. I pritom ih ne bi morao progla\u0161avati neprijateljima hrvatstva, Jugoslavenima, komunistima i mrziteljima svega hrvatskog.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Thompson sa slikama usta\u0161a Jure Franceti\u0107a i Ante Paveli\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Povezanost Marka Perkovi\u0107a Thompsona s usta\u0161tvom temelji se na nekoliko elemenata: tekstovima njegovih pjesama, pona\u0161anju publike na koncertima, kori\u0161tenju simbola i pozdrava povezanih s NDH-om te njegovim javnim istupima i vezama s odre\u0111enim osobama. Perkovi\u0107 je od ranih devedesetih otvoreno podr\u017eavao politi\u010dki smjer Hrvatske stranke prava. Glavno obilje\u017eje politike te stranke bio je vrlo jasan prousta\u0161ki sentiment – isticanje granica Hrvatske u okvirima granica NDH, isticanje Ante Paveli\u0107a, ponovnu aktivaciju usta\u0161kog pozdrava Za dom spremni, crne uniforme paravojne postrojbe HOS-a koje podsje\u0107aju na usta\u0161ku Crnu legiju. O tome za\u0161to je pozdrav Za dom spremni kontroverzan<\/a> sam ve\u0107 pisao i ne\u0107u dodatno \u0161iriti temu. Perkovi\u0107eva glazbena karijera obilje\u017eena je domoljubnim, vjerskim i povijesnim temama, ali i kontroverzama povezanima s optu\u017ebama za veli\u010danje usta\u0161kog re\u017eima, koji je bio odgovoran za te\u0161ke zlo\u010dine, uklju\u010duju\u0107i genocid nad Srbima, \u017didovima i Romima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Thompsonove pjesme \u010desto sadr\u017ee domoljubne teme povezane s hrvatskom povije\u0161\u0107u, Domovinskim ratom, vjerom i obitelji. Pjesme poput Bojna \u010cavoglave<\/em>, Lijepa li si<\/em> i Geni kameni <\/em>postale su simboli hrvatskog domoljublja, posebno me\u0111u braniteljima i mla\u0111im generacijama. Lijepa li si <\/em>\u010desto se do\u017eivljava kao neslu\u017ebena hrvatska himna, posebno na sportskim doga\u0111ajima.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Pjesma Bojna \u010cavoglave <\/em><\/strong>Thompsonu je omogu\u0107ila status doma\u0107e glazbene zvijezde. Pjesma sadr\u017ei pozdrav Za dom spremni. Pozdrav Za dom spremni bio je slu\u017ebeni pozdrav NDH i simbol usta\u0161ke ideologije. U kontekstu Domovinskog rata, HOS, paravojna formacija, koristila je ovaj pozdrav, \u0161to ga \u010dini kontroverznim zbog njegove povezanosti s NDH. Thompson i njegovi prista\u0161e tvrde da je pozdrav kori\u0161ten u kontekstu borbe za hrvatsku neovisnost, a ne kao podr\u0161ka usta\u0161tvu. Me\u0111utim, kori\u0161tenje ovog pozdrava ne mo\u017ee se odvojiti od njegovog povijesnog zna\u010denja, posebice jer evocira traume \u017ertava NDH.<\/p>\n\n\n\n

Pjesma Pukni pu\u0161ko<\/em><\/strong> tematizira hrvatski Domovinski rat s naglaskom na borbu za nacionalnu neovisnost. Stihovi ne sadr\u017ee izravne reference na usta\u0161ke simbole, ali se opet mo\u017ee referirati na usta\u0161ku pjesmu Pu\u0161ka puca<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\n

Pu\u0161ka puca a top ri\u010de, grmi kao grom,
Sad Usta\u0161a bojak bije za Hrvatski dom.
Pu\u0161ka puca krv se lije, du\u0161man bje\u017ei klet,
A Usta\u0161ka hrabra vojska vr\u0161i zavjet svet.
Tjera smjelo du\u0161manina, s praga djedovskog,
I podi\u017ee staru slavu roda Hrvatskog.
Pu\u0161ka puca a top ri\u010de, barut miri\u0161e,
Mlad Usta\u0161a na boji\u0161tu ranjen izdi\u0161e.
Ne pla\u0161i ga grom pu\u0161aka ni topova jek,
Dom, sloboda, vjerna ljubav, rani su mu lijek.
Oj Hrvatska zemljo mila, svi\u0107e danak tvoj,
Sad Usta\u0161ka hrabra vojska za te bije boj.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Domovinski rat bio je razdoblje intenzivnog nacionalnog uzdizanja, a mnoge pjesme iz tog razdoblja, uklju\u010duju\u0107i Pukni pu\u0161ko<\/em>, odra\u017eavaju patriotizam i borbu za hrvatsku neovisnost. Me\u0111utim, ako postoji stilska ili tematska povezanost s usta\u0161kom pjesmom, to mo\u017ee ukazivati na nesvjesnu ili svjesnu apropriaciju problemati\u010dne povijesne simbolike. Povijesno gledano, usta\u0161ki pokret koristio je glazbu kao sredstvo propagande, a budnice poput Pu\u0161ka puca<\/em> bile su sna\u017ean alat za mobilizaciju i indoktrinaciju. Stoga svaka sli\u010dnost s takvim pjesmama mo\u017ee izazvati kontroverze, posebice u postjugoslavenskom kontekstu gdje su povijesne traume jo\u0161 uvijek prisutne.<\/p>\n\n\n\n

Pjesma Na ljutu ranu ljutu travu<\/em><\/strong> iz 1995. godine navodno citira izreku koju je koristio Ante Paveli\u0107, poglavnik NDH, a koja je postala moto usta\u0161kog pokreta. Tekstualna analiza Thompsonove pjesme pokazuje da se naslov temelji na ovoj izreci, ali sama pjesma ne sadr\u017ei eksplicitne reference na usta\u0161ke zlo\u010dine ili ideologiju. Umjesto toga, fokus je na hrvatskom identitetu i borbi za domovinu, \u0161to je uobi\u010dajena tema u Thompsonovim radovima. Me\u0111utim, kori\u0161tenje fraze povezane s Paveli\u0107em mo\u017ee se tuma\u010diti kao problemati\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Thompson je vi\u0161e puta negirao da promi\u010de usta\u0161tvo, tvrde\u0107i da su njegove pjesme usmjerene na hrvatski patriotizam. Me\u0111utim, u njegovoj pro\u0161losti postoji znatan broj \u010dinjenica koje daju suprotnu sliku. Od ponavljanja usta\u0161kog ZDS, podizanja desnice u fa\u0161isti\u010dki pozdrav, podr\u0161ku politici HSP-a Thompson je izvodio i pjesmu Jasenovac i Gradi\u0161ka Stara<\/em>. Pjesma je poznata kao usta\u0161ka pjesma koja slavi zloglasne logore smrti Jasenovac i Stara Gradi\u0161ka. Izrazito je uvredljiva i smatra se simbolom usta\u0161ke ideologije. Premda u novije vrijeme Thompson negira njeno izvo\u0111enje u pro\u0161losti je vi\u0161e puta potvrdio da ju je izvodio.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Jasenovac i Gradi\u0161ka Stara,
to je ku\u0107a Maksovih mesara.
Kroz Imotski kamioni \u017eure,
voze crnce Franceti\u0107a Jure.
U \u010capljini, klaonica bila,
puno Srba Neretva nosila.
Oj Neretvo teci niza stranu,
nosi Srbe plavome Jadranu.
Ko je moga zamisliti lani,
da \u0107e Bo\u017ei\u0107 slavit partizani.
Tko je reka, jeba li ga \u0107a\u0107a,
da se Crna Legija ne vra\u0107a.
Gospe sinjska ako si u stanju,
uzmi Stipu, a vrati nam Franju.
Oj Ra\u010dane jeba ti pas mater,
i onome tko je glasa za te.
Sjajna zvijezdo iznad Metkovi\u0107a,
pozdravi nam Antu Paveli\u0107a.<\/p>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Tekst pjesme Geni kameni<\/em><\/strong> sadr\u017ei reference na 1945. godinu kao \u201elo\u0161u\u201c i rasulo hrvatskog naroda, \u0161to se mo\u017ee tuma\u010diti kao negiranje zna\u010daja antifa\u0161isti\u010dke pobjede u Drugom svjetskom ratu. Stihovi o \u201eplavoj krvi\u201c i \u201ebijelom licu\u201c posebno su problemati\u010dni, jer impliciraju rasnu \u010disto\u0107u i superiornost, \u0161to je u skladu s ideologijama ekstremnog nacionalizma. Ovi stihovi mogu se interpretirati kao rasisti\u010dki, jer sugeriraju etni\u010dku ekskluzivnost, \u0161to je u suprotnosti s pluralisti\u010dkim i inkluzivnim vrijednostima suvremenog dru\u0161tva. Thompsonovi zagovornici mogu tvrditi da je pjesma metafori\u010dna, ali stihovi poput ovih te\u0161ko se mogu obraniti bez priznavanja njihove problemati\u010dne prirode.<\/p>\n\n\n\n

Pjesma Moj Ivane<\/em><\/strong> govori o liku Ivana i njegovoj sudbini, ali stihovi poput \u201eodvela sa Kupresa priko bijela svijeta\u201c mogu se tuma\u010diti kao referenca na usta\u0161ke borce. Bitka za Kupres 1942. bila je sukob izme\u0111u usta\u0161a i partizana, u kojem su partizani pretrpjeli zna\u010dajne gubitke. Ako pjesma slavi usta\u0161ke jedinice, ona eksplicitno veli\u010da kolaboracionisti\u010dki re\u017eim i negira antifa\u0161isti\u010dku borbu.<\/p>\n\n\n\n

Pjesma Lijepa li si<\/em><\/strong> slavi hrvatske regije i njihovu ljepotu, ali spominje i Herceg-Bosnu. Herceg-Bosna bila je poku\u0161aj stvaranja hrvatske teritorijalne jedinice unutar Bosne i Hercegovine tijekom rata 1992.\u20131995., \u0161to je me\u0111unarodna zajednica osudila kao separatisti\u010dki projekt, okon\u010dan Daytonskim sporazumom. Tekst pjesme ne spominje eksplicitno NDH, ali njena posveta Herceg-Bosni mo\u017ee se tuma\u010diti kao podr\u0161ka hrvatskom nacionalizmu koji te\u017ei teritorijalnoj ekspanziji.<\/p>\n\n\n\n

Nova pjesma Slike Bleiburga<\/em><\/strong> iz 2025. godine predstavlja kulminaciju Thompsonova dugogodi\u0161njeg povijesnog revizionizma. Bleiburg kao simboli\u010dko mjesto vezuje se uz doga\u0111aje iz svibnja 1945. godine, kada su stradale kvislin\u0161ke postrojbe Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, ali i odre\u0111eni broj civila. Rije\u010d je o \u010dinu odmazde nad pora\u017eenim usta\u0161kim snagama i njihovim saveznicima, u povijesnom kontekstu Europe neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, u kojem osvetni\u010dki \u010dinovi nad suradnicima nacisti\u010dkih i fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima nisu bili iznimka. Tijekom desetlje\u0107a, usta\u0161ka emigracija sustavno je oblikovala narativ o tim doga\u0111ajima, stvaraju\u0107i sintagmu \u201eBleiburg i kri\u017eni put\u201c s jasnom intencijom poistovje\u0107ivanja vlastite patnje s kr\u0161\u0107anskom simbolikom Isusove muke i stradanja. Na\u017ealost, taj je termin s vremenom u\u0161ao i u dio znanstvene literature, \u0161to dodatno zamagljuje granice izme\u0111u \u017ertava i po\u010dinitelja. Pjesma koja eksplicitno evocira Bleiburg mo\u017ee se interpretirati kao poku\u0161aj revizionisti\u010dkog reinterpretiranja povijesti, s ciljem da se nekada\u0161nji pripadnici usta\u0161kih postrojbi prika\u017eu isklju\u010divo kao \u017ertve, zanemaruju\u0107i njihovu ulogu u ratnim zlo\u010dinima i genocidu. Posebno je problemati\u010dno ako pjesma implicitno ili eksplicitno izjedna\u010dava usta\u0161e s \u201ehrvatskim narodom\u201c ili \u201ehrvatskom vojskom\u201c, jer time negira povijesnu \u010dinjenicu da je znatan broj Hrvata sudjelovao u antifa\u0161isti\u010dkom pokretu i aktivno pridonio porazu nacifa\u0161isti\u010dkih re\u017eima, uklju\u010duju\u0107i i NDH. Iako Thompsonovi prista\u0161e mogu tvrditi da je pjesma usmjerena na pijetet prema poginulima, svako poistovje\u0107ivanje usta\u0161kih jedinica s hrvatskim narodom ostaje povijesno i eti\u010dki duboko problemati\u010dno, osobito u kontekstu odgovornosti NDH za po\u010dinjene zlo\u010dine. Vidjet \u0107emo \u0161to \u0107e o tome re\u0107i novo Povjerenstvo i kakav \u0107e se narativ uvesti u \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Thompson kao obrazovna prilika<\/h2>\n\n\n\n

Brojni aktualni doga\u0111aji, uklju\u010duju\u0107i i masovno posje\u0107eni koncert Marka Perkovi\u0107a Thompsona u Zagrebu, mogu poslu\u017eiti kao vrijedan pedago\u0161ki resurs za poticanje u\u010denja i razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Uokviravanje teme javnog djelovanja Marka Perkovi\u0107a Thompsona u kontekstu njegove potencijalne povezanosti s usta\u0161kim re\u017eimom otvara prostor za integrirano pou\u010davanje povijesti, gra\u0111anskog odgoja i etike. Takav pristup zahtijeva pa\u017eljivo osmi\u0161ljenu didakti\u010dku strategiju koja promi\u010de objektivnost, kriti\u010dku analizu te razumijevanje slo\u017eenosti povijesnih i dru\u0161tvenih fenomena.<\/p>\n\n\n\n

Nastavni sadr\u017eaj treba strukturirati tako da u\u010denici razvijaju sposobnosti kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, prepoznavanja pristranosti i povezivanja pro\u0161losti s aktualnim dru\u0161tvenim pitanjima. S obzirom na zahtjevnost povijesnih, eti\u010dkih i dru\u0161tvenih aspekata, tema je primjerenija za starije razrede srednje \u0161kole (3. i 4. razred), a mo\u017ee se obraditi u okviru dvaju do triju nastavnih sati, ovisno o \u017eeljenoj dubini analize.<\/p>\n\n\n\n

Nastava povijesti mo\u017ee omogu\u0107iti u\u010denicima da steknu dublje razumijevanje povijesnog konteksta, uklju\u010duju\u0107i razdoblje usta\u0161kog re\u017eima i Domovinskog rata, te da kriti\u010dki sagledaju Thompsonovo djelovanje u suvremenoj Hrvatskoj. U prvome koraku u\u010denicima je potrebno pru\u017eiti pregled povijesti Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, s posebnim naglaskom na njezinu ideologiju, represivni aparat, ratne zlo\u010dine (primjerice, logor Jasenovac) i simboliku, poput pozdrava Za dom spremni. Nakon toga u\u010denici mogu analizirati ulogu domoljubne glazbe u ja\u010danju borbenog morala tijekom Domovinskog rata, pri \u010demu se posebna pozornost mo\u017ee usmjeriti na pjesmu Bojna \u010cavoglave<\/em> te na okolnosti kori\u0161tenja pozdrava Za dom spremni tijekom 1990-ih, unato\u010d njegovoj jasnoj povezanosti s NDH-om. Zavr\u0161ni korak analize uklju\u010duje raspravu o fenomenu reinterpretacije povijesti u postjugoslavenskom kontekstu, osobito o normalizaciji usta\u0161ke simbolike u pojedinim segmentima hrvatskog dru\u0161tva. Kao okvirno pitanje mo\u017ee se postaviti: \u201eKako se zna\u010denja povijesnih simbola mijenjaju ovisno o dru\u0161tvenom i politi\u010dkom kontekstu?\u201c Na taj na\u010din u\u010denici mogu razviti sposobnost analize na\u010dina na koji se povijesni simboli i narativi koriste u suvremenim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim okolnostima te kako glazba mo\u017ee poslu\u017eiti kao sredstvo za oblikovanje identiteta i promicanje ideologija.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu gra\u0111anskog odgoja, mo\u017ee se organizirati simulacija sudskog procesa na temu: \u201ePredstavljaju li Thompsonovi nastupi govor mr\u017enje ili za\u0161ti\u0107en oblik slobode izra\u017eavanja?\u201c U\u010denici bi pritom preuzimali uloge tu\u017eitelja, obrane i sudaca, a njihova zada\u0107a bila bi razviti argumente utemeljene na \u010dinjenicama i pravnim normama. Osim toga, nastava mo\u017ee uklju\u010divati elemente medijske pismenosti kroz analizu na\u010dina na koji razli\u010diti mediji u Hrvatskoj izvje\u0161tavaju o Thompsonu. Usporedba, primjerice, izme\u0111u Jutarnjeg lista i desno orijentiranih portala mo\u017ee poslu\u017eiti za analizu medijskih pristranosti i utjecaja medija na oblikovanje javnog mnijenja. U\u010denici bi tako mogli raspraviti na koji na\u010din medijski diskurs oblikuje dru\u0161tvene percepcije \u2013 s jedne strane, kao \u201eikone desnice\u201c, a s druge, kao simbola povezanog s neousta\u0161tvom.<\/p>\n\n\n\n

Nastavnici etike mogu s u\u010denicima otvoriti raspravu o pitanju: \u201eMo\u017ee li domoljubna glazba poticati netrpeljivost i mr\u017enju?\u201c koriste\u0107i Thompsonove pjesme kao studiju slu\u010daja. U okviru nastave logike, mogu\u0107e je organizirati strukturiranu raspravu na temu: \u201ePredstavlja li Thompson simbol domoljublja ili neousta\u0161tva?\u201c uz obveznu uporabu dokaza iz pjesama, povijesnih izvora i medijskih tekstova.<\/p>\n\n\n\n

Valja naglasiti da ova tema mo\u017ee izazvati sna\u017ene emocije, osobito kod u\u010denika \u010dije obitelji imaju razli\u010dite poglede na Domovinski rat i usta\u0161ki re\u017eim. Stoga je iznimno va\u017eno osigurati sigurno i poticajno okru\u017eenje za raspravu, uz stalni naglasak na me\u0111usobnom po\u0161tovanju i analizu temeljem provjerljivih \u010dinjenica. Klju\u010dno je izbjegavati pojednostavljeno svrstavanje u\u010denika u tabore \u201eza\u201c ili \u201eprotiv\u201c, te umjesto toga poticati analiti\u010dko promi\u0161ljanje, evaluaciju izvora i razumijevanje \u0161ireg konteksta. Uloga nastavnika pritom je ostati neutralan i nepristran, usmjeravaju\u0107i u\u010denike prema samostalnom dono\u0161enju zaklju\u010daka na temelju dokaza i promi\u0161ljene analize.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto kupnje ulaznice<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

U kona\u010dnici, rasprava o javnom djelovanju Marka Perkovi\u0107a Thompsona i njegovoj povezanosti s povijesnim revizionizmom mnogo je vi\u0161e od pukog glazbenog fenomena; ona je lakmus papir za zrelost jednog dru\u0161tva i njegovu sposobnost kriti\u010dkog suo\u010davanja s vlastitom pro\u0161lo\u0161\u0107u. Kao \u0161to smo vidjeli, glazba posjeduje iznimnu mo\u0107 oblikovanja identiteta i preno\u0161enja ideologija, \u010desto zaobilaze\u0107i racionalnu kritiku. Stoga je klju\u010dno razvijati odgovornu kulturu sje\u0107anja, koja ne relativizira zlo\u010dine i ne sentimentalizira re\u017eime odgovorne za genocid. Uloga obrazovanja, osobito nastave povijesti, gra\u0111anskog odgoja i etike, postaje nezamjenjiva u tom procesu. Omogu\u0107avanjem sigurnog i poticajnog okru\u017eenja za raspravu, te\u017ei se razvoju analiti\u010dkog mi\u0161ljenja, evaluaciji izvora i razumijevanju slo\u017eenosti povijesnih i dru\u0161tvenih fenomena, umjesto pojednostavljenog svrstavanja u tabore. Samo tako, kroz promi\u0161ljenu analizu i uz stalni naglasak na \u010dinjenicama, mo\u017eemo se izdi\u0107i iz magle pro\u0161losti i izgraditi dru\u0161tvo koje se temelji na istinskim vrijednostima slobode, pravde i odgovornosti.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n