{"id":11715,"date":"2025-04-22T08:53:19","date_gmt":"2025-04-22T06:53:19","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11715"},"modified":"2025-04-22T08:53:23","modified_gmt":"2025-04-22T06:53:23","slug":"kako-je-america-first-oblikovao-politiku-i-predrasude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/kako-je-america-first-oblikovao-politiku-i-predrasude\/","title":{"rendered":"Kako je “America First” oblikovao politiku i predrasude"},"content":{"rendered":"\n

Slogan “America First” na prvi pogled mo\u017ee zvu\u010dati kao poziv na patriotizam, ali njegova povijest skriva puno mra\u010dniju pri\u010du. Od propagande Ku Klux Klana i izolacionisti\u010dkih poruka Charlesa Lindbergha, preko antisemitizma Henryja Forda, pa sve do suvremenih politi\u010dkih poruka koje odzvanjaju starim ideologijama \u2013 ovaj slogan bio je vi\u0161e od obi\u010dne parole. U novom \u010dlanku otkrivamo kako je “America First” kroz desetlje\u0107a postajao simbol isklju\u010divosti, netrpeljivosti i politi\u010dke manipulacije.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Slogan “America First”<\/em> (Prvo Amerika) postao je vrlo popularan po\u010detkom 20. stolje\u0107a, posebno tijekom 1920-ih. U to vrijeme do\u0161lo je do ponovnog ja\u010danja rasisti\u010dke organizacije Ku Klux Klan (KKK), koja je ovaj slogan koristila kao dio svoje propagande. Ku Klux Klan (KKK) je ameri\u010dka rasisti\u010dka i ekstremisti\u010dka organizacija osnovana u 19. stolje\u0107u, poznata po promicanju nadmo\u0107i bijelaca, nasilju nad Afroamerikancima i drugim manjinama te protivljenju imigraciji, katolicima i \u017didovima.<\/p>\n\n\n\n

Za njih, “America First” zna\u010dilo je odr\u017eavanje nadmo\u0107i bijelaca i isklju\u010divanje imigranata, katolika, \u017didova i Afroamerikanaca iz punopravnog sudjelovanja u ameri\u010dkom dru\u0161tvu. Slogan je bio dio \u0161ireg nativisti\u010dkog <\/em>pokreta koji je zagovarao ograni\u010davanje imigracije i odr\u017eavanje segregacije.<\/p>\n\n\n\n

Krajem 1930-ih osnovan je America First Committee<\/em> (Odbor “Prvo Amerika”), koji se protivio ulasku SAD-a u Drugi svjetski rat. Jedan od najpoznatijih predstavnika bio je poznati pilot Charles Lindbergh. Iako je bio nacionalni heroj, njegovi govori \u010desto su sadr\u017eavali antisemitske poruke \u2013 optu\u017eivao je \u017didove da poti\u010du SAD na ulazak u rat. U govoru iz 1941. u Des Moinesu rekao je da “Britanci, \u017didovi i administracija predsjednika Roosevelta” guraju Ameriku prema sukobu, \u010dime je otvoreno sumnji\u010dio ameri\u010dke \u017didove za nelojalnost.<\/p>\n\n\n\n

Lindberghova retorika bila je sli\u010dna nacisti\u010dkoj propagandi, zbog \u010dega su ga nacisti hvalili kao “prijatelja Njema\u010dke”. Godine 1938. \u010dak je primio medalju od nacisti\u010dke vlade \u2013 priznanje koje nikada nije vratio.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan istaknuti \u010dlan pokreta bio je Gerald L. K. Smith, evangeli\u010dki propovjednik i politi\u010dar krajnje desnice, poznat po svojim rasisti\u010dkim i antisemitskim stavovima. I on je koristio slogan “America First” kako bi promovirao ideju kr\u0161\u0107anske i nacionalisti\u010dke Amerike.<\/p>\n\n\n\n

Industrijalac Henry Ford, poznat po proizvodnji automobila, tako\u0111er je bio povezan s ovim pokretom. Koristio je svoj utjecaj kako bi \u0161irio antisemitske teorije zavjere, uklju\u010duju\u0107i la\u017eni dokument “Protokoli sionskih mudraca”, koji je navodno razotkrivao \u017eidovsku zavjeru za osvajanje svijeta. Adolf Hitler je Forda cijenio i spominjao ga u Mein Kampfu<\/em>, a Fordovo promicanje mr\u017enje dodatno je povezalo “America First” s rasizmom i netrpeljivo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Pokret nije bio samo ameri\u010dki fenomen. Tijekom 1930-ih i po\u010detkom 1940-ih nacisti\u010dka Njema\u010dka aktivno je poku\u0161avala potaknuti izolacionizam u SAD-u. Nacisti\u010dki propagandisti slavili su Lindbergha i druge predstavnike pokreta jer su radili na tome da Amerika ostane izvan rata \u2013 \u0161to je i\u0161lo u korist Hitleru i njegovim planovima.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od najo\u010ditijih primjera simpatija prema nacizmu bio je skup koji je 1939. odr\u017ean u Madison Square Gardenu u New Yorku. Skup je organizirao German American Bund<\/em>, a prisustvovalo mu je vi\u0161e od 20.000 ljudi. Dvoranom su dominirale nacisti\u010dke zastave, antisemitski govori i nacisti\u010dki pozdravi \u2013 sve pod velikim portretom Georgea Washingtona. Skup je pokazao koliko su neke skupine u SAD-u bile otvoreno povezane s nacisti\u010dkom ideologijom, skrivaju\u0107i se iza parole “America First”.<\/p>\n\n\n\n

U novije vrijeme, slogan “America First” ponovno se pojavio u ameri\u010dkoj politici, osobito tijekom mandata Donalda Trumpa. U tom kontekstu, slogan je \u010desto slu\u017eio kao dog whistle<\/em> \u2013 prikrivena poruka koja jasno rezonira s bijelim nacionalistima, rasistima, antisemitskim i ksenofobnim stavovima, dok se istovremeno predstavlja kao ne\u0161kodljiva politika za\u0161tite nacionalnih interesa. Iako se dana\u0161nji zagovornici trude prikazati ovaj slogan kao izraz patriotizma i ekonomskog suvereniteta, mnogi povjesni\u010dari upozoravaju da se ne mo\u017ee zanemariti njegova mra\u010dna povijest.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  • \u0160to zna\u010di slogan “America First” u razli\u010ditim povijesnim kontekstima? Kako se njegovo zna\u010denje mijenjalo kroz vrijeme?<\/li>\n\n\n\n
  • Na koje su na\u010dine pojedinci i skupine koristili ovaj slogan za promicanje svojih ideologija?<\/li>\n\n\n\n
  • Za\u0161to su ideje poput rasizma i antisemitizma bile tako sna\u017eno povezane s pokretom “America First” tijekom me\u0111uratnog razdoblja?<\/li>\n\n\n\n
  • Kakvu je ulogu imala nacisti\u010dka Njema\u010dka u \u0161irenju izolacionisti\u010dkih stavova u SAD-u?<\/li>\n\n\n\n
  • U kojem su trenutku granice izme\u0111u domoljublja i ekstremizma postale nejasne? Kako to mo\u017eemo prepoznati u dana\u0161njim politi\u010dkim porukama?<\/li>\n\n\n\n
  • Na koji na\u010din Charles Lindbergh i Henry Ford predstavljaju kontrast izme\u0111u javnog uspjeha i problemati\u010dnih politi\u010dkih stavova?<\/li>\n\n\n\n
  • Kako su antisemitizam i teorije zavjere kori\u0161teni za manipulaciju javno\u0161\u0107u u SAD-u tijekom 1920-ih i 1930-ih?<\/li>\n\n\n\n
  • Mo\u017eemo li re\u0107i da se povijest ponavlja? U kojoj mjeri su dana\u0161nje politi\u010dke poruke inspirirane pro\u0161lim sloganima i ideologijama?<\/li>\n\n\n\n
  • Kako je kori\u0161tenje slogana “America First” prikazano u tekstu \u2013 kao politi\u010dka strategija, kao ideolo\u0161ki okvir, ili oboje?<\/li>\n\n\n\n
  • Koje se povijesne pouke mogu izvu\u0107i iz analize pokreta “America First”? Kako ih mo\u017eemo primijeniti u razumijevanju suvremene politike?<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Slogan “America First” na prvi pogled mo\u017ee zvu\u010dati kao poziv na patriotizam, ali njegova povijest skriva puno mra\u010dniju pri\u010du. Od propagande Ku Klux Klana i izolacionisti\u010dkih poruka Charlesa Lindbergha, preko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11716,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[1146,1147,1149,1081],"class_list":["post-11715","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-america-first","tag-kkk","tag-ku-klux-klan","tag-trump"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11715"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11715\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11719,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11715\/revisions\/11719"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}