Svi vole Uskrs \u2013 bilo zbog \u010dokoladnih ze\u010deva, potrage za jajima, produ\u017eenog vikenda ili kr\u0161\u0107anskih poruka \u2013 ali jeste li se ikada zapitali odakle zapravo dolaze ti obi\u010daji? Kako je kr\u0161\u0107ansko slavlje uskrsnu\u0107a Isusa Krista povezano sa ze\u010devima, \u010dokoladnim jajima i sve\u010danim kruhovima? Odgovor se krije u stolje\u0107ima dugom pro\u017eimanju poganskih i kr\u0161\u0107anskih obi\u010daja \u2013 procesu koji se odvijao diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su se razvili jedinstveni uskrsni obi\u010daji. Istra\u017eimo pogansko podrijetlo Uskrsa, na\u010din na koji je postao kr\u0161\u0107anski blagdan te kako se slavi u hrvatskoj povijesti i kulturi.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Prije nego \u0161to je Uskrs postao kr\u0161\u0107anski blagdan, mnoge poganske zajednice, uklju\u010duju\u0107i slavenske narode na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske, slavile su dolazak prolje\u0107a. Kao i drugdje u Europi, proljetna ravnodnevnica ozna\u010davala je po\u010detak novog \u017eivotnog ciklusa \u2013 dani postaju dulji, priroda buja, a \u017eivot se vra\u0107a nakon duge zime.<\/p>\n\n\n\n
Pogani su taj povratak \u017eivota slavili kroz razne rituale, gozbe i simbole plodnosti i obnove. Jaje je, primjerice, jo\u0161 tada simboliziralo novi po\u010detak, mnogo prije nego \u0161to je povezano s Kristovim uskrsnu\u0107em. Zec (ili zec poljski) tako\u0111er je bio simbol bu\u0111enja prirode zbog svoje iznimne plodnosti.<\/p>\n\n\n\n
U staroslavenskoj mitologiji proljetne bo\u017eice poput Vesne utjelovljuju mladost, \u017eivot i rast. Iako je s vremenom kr\u0161\u0107anstvo zamijenilo ta vjerovanja, mnogi obi\u010daji ostali su sa\u010duvani i uklopljeni u nove blagdane.<\/p>\n\n\n\n
U 4. stolje\u0107u, s usponom kr\u0161\u0107anstva u Rimskom Carstvu \u2013 koje je tada obuhva\u0107alo i prostore dana\u0161nje Hrvatske (Panoniju i Dalmaciju) \u2013 poganski obi\u010daji nisu potpuno nestali. Umjesto toga, mnogi su preneseni u kr\u0161\u0107anske blagdane. Godine 325. na Nicejskom saboru odlu\u010deno je da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice \u2013 povezav\u0161i blagdan s prirodnim ciklusima i dotada\u0161njim obi\u010dajima.<\/p>\n\n\n\n
Na taj je na\u010din kr\u0161\u0107anstvo lak\u0161e za\u017eivjelo me\u0111u ljudima jer je zadr\u017ealo poznate simbole, ali ih preusmjerilo prema novom vjerskom zna\u010denju.<\/p>\n\n\n\n
U hrvatskom jeziku Uskrs doslovno zna\u010di \u201euskrsnu\u0107e\u201c, \u0161to jasno upu\u0107uje na temeljnu kr\u0161\u0107ansku poruku blagdana. To se razlikuje od jezika poput engleskog (Easter) i njema\u010dkog (Ostern), gdje naziv dolazi od poganske bo\u017eice plodnosti Eostre.<\/p>\n\n\n\n
U ve\u0107ini europskih jezika, poput talijanskog (Pasqua), francuskog (P\u00e2ques), gr\u010dkog (Pascha) i \u0161panjolskog (Pascua), naziv blagdana dolazi od \u017eidovskog blagdana Pasha, koji se tako\u0111er slavi u prolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska ima bogatu tradiciju uskrsnih obi\u010daja koji spajaju vjeru, folklor i lokalni identitet:<\/p>\n\n\n\n
Bojanje jaja \u2013 pisanice<\/strong> Blagoslov hrane i uskrsni doru\u010dak Tucanje jajima na Uskrsni ponedjeljak Uskrsni zec mo\u017ee se \u010diniti stranim hrvatskoj tradiciji, ali njegov simbolizam nije daleko od doma\u0107ih obi\u010daja. U germanskoj mitologiji zec je bio svet \u017eivotinji bo\u017eice Eostre, dok je u slavenskoj kulturi prolje\u0107e tako\u0111er povezano sa simbolima plodnosti i obnove.<\/p>\n\n\n\n Prvo pisano spominjanje uskrsnog zeca dolazi iz Njema\u010dke 1722. godine u knjizi o narodnim predajama, gdje se opisuje zec koji skriva obojena jaja za djecu \u2013 prvi tragovi uskrsnog lova na jaja.<\/p>\n\n\n\n \u010cokoladna jaja i ze\u010devi kakve danas poznajemo pojavili su se u 19. stolje\u0107u s razvojem industrije i masovne proizvodnje. U Hrvatskoj su se tradicionalno poklanjale pisanice<\/em> \u2013 prava jaja s porukama ljubavi i sre\u0107e. No s vremenom su se \u010dokoladna jaja, osobito me\u0111u djecom, udoma\u0107ila kao slatki simbol blagdana.<\/p>\n\n\n\n Uskrs se ne slavi svugdje na isti na\u010din:<\/p>\n\n\n\n \ud83c\udf56 Francuska: golemi omlet od 15.000 jaja u Bessi\u00e8resu<\/p>\n\n\n\n \ud83c\udf56 Bermuda: kola\u010di od bakalara i pu\u0161tanje zmajeva<\/p>\n\n\n\n \ud83c\udf56 Italija: Colomba di Pasqua (kruh u obliku golubice)<\/p>\n\n\n\n \ud83c\udf56 Gr\u010dka: janjetina, crvena kuhana jaja i tsoureki<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n U Hrvatskoj, uskrsni stol naj\u010de\u0161\u0107e uklju\u010duje:<\/p>\n\n\n\n \ud83c\udf56 kuhanu \u0161unku i jaja \u2013 simbol snage i uskrsnu\u0107a<\/p>\n\n\n\n \ud83c\udf56 hren i mladi luk \u2013 simbol novog \u017eivota i zdravlja<\/p>\n\n\n\n \ud83c\udf56 pinca i ostali slatki kola\u010di \u2013 znak radosti, obilja i zajedni\u0161tva<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svi vole Uskrs \u2013 bilo zbog \u010dokoladnih ze\u010deva, potrage za jajima, produ\u017eenog vikenda ili kr\u0161\u0107anskih poruka \u2013 ali jeste li se ikada zapitali odakle zapravo dolaze ti obi\u010daji? Kako je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11704,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[1028,1144],"class_list":["post-11699","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-drzavni-blagdani","tag-uskrs"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11699","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11699"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11699\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11707,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11699\/revisions\/11707"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Bojanje i ukra\u0161avanje jaja (pisanice) jedan je od najstarijih i najra\u0161irenijih obi\u010daja. U sjevernoj Hrvatskoj, osobito u Me\u0111imurju i Podravini, pisanice se ukra\u0161avaju voskom i prirodnim bojama od ljuski luka, cikle i raznog bilja. \u010cesto sadr\u017ee tradicionalne motive, simbole vjere i dobre \u017eelje.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>Jedan od najljep\u0161ih obi\u010daja je blagoslov hrane na Veliku subotu, kada se u crkvu nose ko\u0161are sa \u0161unkom, kuhanim jajima, hrenom, mladim lukom i slatkim pletenim kruhom (pinca ili sirnica). Nakon uskrsne mise, obitelj zajedno blaguje blagoslovljenu hranu \u2013 simbol zajedni\u0161tva i zahvale.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>U mnogim hrvatskim krajevima tucanje jajima na Uskrsni ponedjeljak je igra u kojoj se natje\u010de tko ima ja\u010de jaje. Pobjednik se smatra sretnikom godine, a obi\u010daj poti\u010de obiteljsko i dru\u0161tveno zajedni\u0161tvo.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\nKako je zec postao uskrsni simbol?<\/h2>\n\n\n\n
Uskrsna jela iz svijeta \u2013 i Hrvatske<\/h2>\n\n\n\n