{"id":11613,"date":"2025-03-06T22:24:06","date_gmt":"2025-03-06T21:24:06","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11613"},"modified":"2025-03-06T22:29:20","modified_gmt":"2025-03-06T21:29:20","slug":"utjecaj-povecanja-carina-na-americku-veliku-gospodarsku-krizu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/utjecaj-povecanja-carina-na-americku-veliku-gospodarsku-krizu\/","title":{"rendered":"Utjecaj pove\u0107anja carina na ameri\u010dku veliku gospodarsku krizu"},"content":{"rendered":"\n

Smoot-Hawley Tariff Act<\/em> iz 1930. godine bio je zakon donesen u SAD-u s ciljem za\u0161tite doma\u0107e ekonomije pove\u0107anjem carinskih pristojbi na uvozne proizvode. Zakon je stupio na snagu tijekom Velike depresije, s namjerom da za\u0161titi ameri\u010dke proizvo\u0111a\u010de od inozemne konkurencije pove\u0107anjem uvoznih tarifa na gotovo 20 000 proizvoda, dosegnuv\u0161i prosje\u010dne carinske stope izme\u0111u 40 % i 50 %.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Zakon Smoot-Hawley Tariff Act<\/em> donesen je tijekom administracije republikanskog predsjednika Herberta Hoovera. Zakon je predlo\u017eila i izglasala republikanska ve\u0107ina u Kongresu SAD-a. Oba predlagatelja zakona, senator Reed Smoot i kongresmen Willis C. Hawley, pripadali su Republikanskoj stranci.<\/p>\n\n\n\n

Primjeri konkretnih pove\u0107anja carina prema najve\u0107im trgovinskim partnerima uklju\u010divali su:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Kanada – carina na drvenu gra\u0111u porasla je s 13 % na 31 %, a na poljoprivredne proizvode poput krumpira s 15% na 45%.<\/li>\n\n\n\n
  • Ujedinjeno Kraljevstvo – carina na tekstil pove\u0107ana je s prosje\u010dnih 25 % na gotovo 50 %, a carine na industrijsku opremu s 20 % na 45 %.<\/li>\n\n\n\n
  • Njema\u010dka – carina na strojne proizvode (industrijsku opremu, strojeve i tehni\u010dke ure\u0111aje za proizvodnju i industrijske procese) porasla je s 20 % na 55 %, dok je za kemijske proizvode pove\u0107ana s 25 % na 60 %.<\/li>\n\n\n\n
  • Francuska – carina na vina i alkoholna pi\u0107a sko\u010dila je s 20 % na 70 %, a luksuzni proizvodi poput parfema imali su pove\u0107anje s 30 % na 60 %.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
    \n
    \n

    Iako je zakon zami\u0161ljen kao mjera za\u0161tite doma\u0107e ekonomije, rezultati su bili suprotni od o\u010dekivanih. Druge zemlje odgovorile su sli\u010dnim pove\u0107anjem carina na ameri\u010dke proizvode, \u0161to je dovelo do me\u0111unarodnog trgovinskog rata. Me\u0111unarodna trgovina drasti\u010dno je pala, pogor\u0161avaju\u0107i ve\u0107 postoje\u0107u gospodarsku krizu nastalu nakon burzovnog kraha 1929. Ameri\u010dke tvrtke, koje su se oslanjale na izvoz, izgubile su va\u017ena tr\u017ei\u0161ta, \u0161to je rezultiralo dodatnim padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti i produbljivanjem Velike depresije.<\/p>\n\n\n\n

    Zakon se danas \u010desto isti\u010de kao primjer lo\u0161e gospodarske politike jer je, umjesto da za\u0161titi ameri\u010dku ekonomiju, negativno utjecao na gospodarski oporavak i globalnu ekonomiju. Me\u0111unarodni odgovor bio je jednako \u0161tetan, jer su druge dr\u017eave pove\u0107ale vlastite tarife kao protumjeru, \u0161to je dovelo do trgovinskih ratova.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

    \n
    \"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
    Kongresmen Willis C. Hawleyj i senator Reed Smoot.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n
    \n
    \"\"
    Brojni ekonomisti i fakultetski profesori upozoravali su predsjednika na mogu\u0107e lo\u0161e posljedice ako potpi\u0161e zakon. U otvorenom pismu objavljenom u New York Timesu (4.5.1930.) da \u0107e pove\u0107anje carina “povisiti \u017eivotne tro\u0161kove i na\u0161tetiti ve\u0107ini na\u0161ih gra\u0111ana, da \u0107e najve\u0107i dio farmera biti na gubitku i da \u0107e ameri\u010dki izvoz trpjeti.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    Ubrzo nakon izbora predsjednika Franklina D. Roosevelta 1933. godine, politika je preusmjerena prema smanjenju carina i promociji slobodnije me\u0111unarodne trgovine, \u0161to je postupno dovelo do oporavka gospodarstva i smanjivanja \u0161tetnih posljedica politike uvedene Smoot-Hawleyjevim zakonom.<\/p>\n\n\n\n

    Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
      \n
    1. Koji su bili glavni ciljevi Smoot-Hawley Tariff Act-a?<\/li>\n\n\n\n
    2. Kako su pove\u0107ane carine utjecale na ameri\u010dke proizvo\u0111a\u010de i potro\u0161a\u010de?<\/li>\n\n\n\n
    3. Koje su bile reakcije drugih zemalja na ameri\u010dki protekcionizam?<\/li>\n\n\n\n
    4. Za\u0161to je zakon Smoot-Hawley imao suprotan u\u010dinak od o\u010dekivanog?<\/li>\n\n\n\n
    5. Na koji na\u010din je Smoot-Hawley zakon doprinio produbljivanju Velike depresije?<\/li>\n\n\n\n
    6. Koje su ekonomske posljedice trgovinskih ratova uzrokovanih ovim zakonom?<\/li>\n\n\n\n
    7. Za\u0161to su brojni ekonomisti i profesori upozoravali predsjednika Hoovera da ne potpi\u0161e zakon?<\/li>\n\n\n\n
    8. Kako je politika Franklina D. Roosevelta promijenila pristup me\u0111unarodnoj trgovini nakon 1933.?<\/li>\n\n\n\n
    9. Mo\u017ee li se iz povijesti ovog zakona nau\u010diti ne\u0161to o dana\u0161njim trgovinskim politikama i ekonomiji?<\/li>\n\n\n\n
    10. Postoje li sli\u010dni primjeri protekcionisti\u010dkih politika u suvremenom svijetu i kakve su bile njihove posljedice?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

      Odgovori na pitanja<\/h2>\n\n\n\n
      \n

      <\/p>\n\n\n\n

        \n
      1. Koji su bili glavni ciljevi Smoot-Hawley Tariff Act-a?<\/strong>
        Glavni cilj zakona bio je za\u0161tititi ameri\u010dke proizvo\u0111a\u010de od inozemne konkurencije pove\u0107anjem carinskih pristojbi na gotovo 20.000 uvoznih proizvoda. Time se nastojalo potaknuti doma\u0107u proizvodnju i o\u010duvati radna mjesta u vrijeme ekonomske krize.<\/li>\n\n\n\n
      2. Kako su pove\u0107ane carine utjecale na ameri\u010dke proizvo\u0111a\u010de i potro\u0161a\u010de?<\/strong>
        Iako je zakon trebao pomo\u0107i doma\u0107im proizvo\u0111a\u010dima, zapravo je smanjio izvoz jer su druge zemlje odgovorile vlastitim carinama na ameri\u010dke proizvode. Potro\u0161a\u010di su se suo\u010dili s vi\u0161im cijenama uvoznih proizvoda, a smanjenje trgovine dodatno je pogor\u0161alo ekonomske uvjete.<\/li>\n\n\n\n
      3. Koje su bile reakcije drugih zemalja na ameri\u010dki protekcionizam?<\/strong>
        Mnoge zemlje odgovorile su pove\u0107anjem carina na ameri\u010dke proizvode, \u0161to je smanjilo ameri\u010dki izvoz. Kanada je, primjerice, podigla carine na ameri\u010dke poljoprivredne proizvode, a europske zemlje su pove\u0107ale tarife na ameri\u010dke industrijske proizvode. To je dovelo do trgovinskog rata i pada me\u0111unarodne trgovine.<\/li>\n\n\n\n
      4. Za\u0161to je zakon Smoot-Hawley imao suprotan u\u010dinak od o\u010dekivanog?<\/strong>
        Umjesto da oja\u010da ameri\u010dku ekonomiju, zakon je smanjio me\u0111unarodnu trgovinu i produbio ekonomsku krizu. Pove\u0107ane carine smanjile su ameri\u010dki izvoz, \u0161to je dovelo do pada proizvodnje i rasta nezaposlenosti, dodatno ote\u017eavaju\u0107i stanje tijekom Velike depresije.<\/li>\n\n\n\n
      5. Na koji na\u010din je Smoot-Hawley zakon doprinio produbljivanju Velike depresije?<\/strong>
        Pad me\u0111unarodne trgovine zna\u010dio je da su mnoge ameri\u010dke tvrtke izgubile strana tr\u017ei\u0161ta, \u0161to je dovelo do otpu\u0161tanja radnika i smanjenja kupovne mo\u0107i. Kako su i druge zemlje pove\u0107ale carine, globalna trgovina se smanjila, pogor\u0161avaju\u0107i ekonomske probleme.<\/li>\n\n\n\n
      6. Koje su ekonomske posljedice trgovinskih ratova uzrokovanih ovim zakonom?<\/strong>
        Trgovinski ratovi uzrokovali su pad me\u0111unarodne trgovine i pove\u0107ali ekonomske te\u0161ko\u0107e u mnogim zemljama. Gubitak tr\u017ei\u0161ta za izvoz dodatno je smanjio proizvodnju, pove\u0107ao nezaposlenost i usporio globalni gospodarski oporavak.<\/li>\n\n\n\n
      7. Za\u0161to su brojni ekonomisti i profesori upozoravali predsjednika Hoovera da ne potpi\u0161e zakon?<\/strong>
        Ekonomisti su predvi\u0111ali da \u0107e pove\u0107anje carina dovesti do rasta cijena, smanjenja izvoza i trgovinskih ratova, \u0161to bi dodatno pogor\u0161alo gospodarsku krizu. Njihova upozorenja objavljena su u otvorenom pismu u New York Timesu<\/em> 1930. godine, no predsjednik Hoover je unato\u010d tome potpisao zakon.<\/li>\n\n\n\n
      8. Kako je politika Franklina D. Roosevelta promijenila pristup me\u0111unarodnoj trgovini nakon 1933.?<\/strong>
        Rooseveltova administracija krenula je u smanjenje carina i poticanje slobodnije trgovine. Kroz sporazume poput Reciprocal Trade Agreements Act (1934.), Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su nastojale obnoviti me\u0111unarodnu trgovinu i smanjiti ekonomske barijere koje su pogor\u0161ale Veliku depresiju.<\/li>\n\n\n\n
      9. Mo\u017ee li se iz povijesti ovog zakona nau\u010diti ne\u0161to o dana\u0161njim trgovinskim politikama i ekonomiji?<\/strong>
        Povijest Smoot-Hawley Tariff Act-a pokazuje da protekcionizam mo\u017ee imati ne\u017eeljene posljedice, osobito ako izazove trgovinske ratove i smanjenje me\u0111unarodne trgovine. Danas mnoge zemlje poku\u0161avaju izbje\u0107i takve situacije sklapanjem trgovinskih sporazuma kako bi potaknule gospodarski rast.<\/li>\n\n\n\n
      10. Postoje li sli\u010dni primjeri protekcionisti\u010dkih politika u suvremenom svijetu i kakve su bile njihove posljedice?<\/strong>
        Sli\u010dni primjeri uklju\u010duju trgovinski rat izme\u0111u SAD-a i Kine koji je zapo\u010deo 2018. godine, kada su obje zemlje uvele visoke carine na me\u0111usobnu robu. Posljedice su bile pove\u0107anje cijena za potro\u0161a\u010de, smanjenje trgovinskih odnosa i nesigurnost u globalnoj ekonomiji. Sli\u010dne protekcionisti\u010dke politike \u010desto dovode do ekonomskih poreme\u0107aja i gubitka radnih mjesta.<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Smoot-Hawley Tariff Act iz 1930. godine bio je zakon donesen u SAD-u s ciljem za\u0161tite doma\u0107e ekonomije pove\u0107anjem carinskih pristojbi na uvozne proizvode. Zakon je stupio na snagu tijekom Velike […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11614,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Aktualne pouke iz pro\u0161losti...","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[1125,183,1126,1127,335],"class_list":["post-11613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-carine","tag-gimnazije","tag-gospodarska-kriza","tag-protekcionizam","tag-sad"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11613"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11625,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11613\/revisions\/11625"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}