{"id":11598,"date":"2025-02-13T15:50:00","date_gmt":"2025-02-13T14:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11598"},"modified":"2025-03-05T16:30:16","modified_gmt":"2025-03-05T15:30:16","slug":"masakr-senegalskih-strijelaca-kod-chasselaya","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/masakr-senegalskih-strijelaca-kod-chasselaya\/","title":{"rendered":"Masakr senegalskih strijelaca kod Chasselaya"},"content":{"rendered":"\n

U lipnju 1940. dok su njema\u010dke snage brzo napredovale kroz Francusku, zemlja se suo\u010davala s neizbje\u017enim porazom. Mar\u0161al P\u00e9tain, novopostavljeni premijer, tra\u017eio je primirje s Njema\u010dkom. Me\u0111utim, francuska vojska jo\u0161 se nije predala i mnogi su se vojnici nastavili boriti. Me\u0111u njima su bili i vojnici 25. pukovnije senegalskih strijelaca (25e RTS), kolonijalne jedinice afri\u010dkih vojnika koji su se borili za Francusku.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Obrana Lyona<\/h3>\n\n\n\n

Do 19. lipnja njema\u010dke divizije, uklju\u010duju\u0107i ozlogla\u0161enu SS Totenkopf diviziju, pukovniju Gro\u00dfdeutschland i 10. oklopnu diviziju, pribli\u017eavale su se Lyonu. Francuska vojska poku\u0161avala je obraniti grad okupljanjem improviziranih jedinica sastavljenih od slabo uvje\u017ebanih ljudi sa zastarjelim oru\u017ejem. Me\u0111utim, me\u0111u njima se isticala jedna dobro obu\u010dena pukovnija: 25e RTS, sastavljena od oko 2900 afri\u010dkih vojnika. Dobili su zapovijed da se dr\u017ee i bore protiv nadmo\u0107nih njema\u010dkih snaga.<\/p>\n\n\n\n

Bitka se vodila kod Montluzina i Lissieua, gdje su francuske trupe poku\u0161avale usporiti njema\u010dko napredovanje. Unato\u010d njihovoj odlu\u010dnosti Lyon je do kraja 19. lipnja pao u njema\u010dke ruke. Mnogi preostali francuski vojnici povukli su se ili predali, no neki su nastavili pru\u017eati otpor.<\/p>\n\n\n\n

Masakr u Chasselayu<\/h3>\n\n\n\n

Ujutro 20. lipnja oko 50 strijelaca jo\u0161 je uvijek branilo selo Chasselay. Bez poja\u010danja i s malo nade u pobjedu, borili su se dva sata prije nego \u0161to su bili prisiljeni na predaju. <\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Zarobljeni vojnici odvedeni su prema obli\u017enjem gradu Les Ch\u00e8res, pod pratnjom dva njema\u010dka tenka Panzer IV. Tijekom mar\u0161a, bijeli francuski vojnici bili su odvojeni od svojih afri\u010dkih suboraca. Strijelci su odvedeni na polje, nenaoru\u017eani i bespomo\u0107ni. Zatim su dva tenka Panzer IV otvorila vatru na njih. Neki su vojnici poku\u0161ali pobje\u0107i, ali tenkovi su ih slijedili, pucaju\u0107i u grmlje gdje su se neki skrivali. Do kraja masakra ubijeno je 48 strijelaca. Nakon masakra, njema\u010dki su \u010dasnici upozorili obli\u017enje francuske civile da ne pokapaju ubijene vojnike, uz obavijest u kojoj je stajalo da “Zapovjedni\u0161tvo njema\u010dke vojske ne voli, i izri\u010dito zabranjuje, ukra\u0161avanje grobova crnih vojnika”. Unato\u010d tome, lokalni civili su ih pokopali u masovnu grobnicu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Panzer\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Panzer IV otvara vatru na zarobljenike<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kolekcionar Baptiste Garin je 2019. godine kupio foto album koji je pripadao pripadniku 10. oklopne divizije. U albumu je dokumentirana sudbina Senegalaca od njihove predaje do smrti. <\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Masakr u Chasselayu nije bio izoliran slu\u010daj. Tijekom sljede\u0107ih nekoliko dana sli\u010dni zlo\u010dini dogodili su se i u drugim selima oko Lyona, uklju\u010duju\u0107i Lentilly, Champagne-au-Mont-d’Or i \u00c9veux. Ukupno je oko 170 francuskih vojnika, ve\u0107inom afri\u010dkih strijelaca, brutalno pogubljeno.<\/p>\n\n\n\n

Senegalska tata kod Chasselaya<\/h2>\n\n\n\n

Pojam tata na podru\u010dju zapadne Afrike zna\u010di “podru\u010dje svete zemlje” i na takvim se mjestima pokapaju ratnici. Po\u010detkom studenog 1942. godine u blizini po\u010dinjenja masakra podignuto je spomen groblje. To podru\u010dje tada jo\u0161 nije bilo pod njema\u010dkom okupacijom odnosno bilo je na podru\u010dju Vi\u0161ijske Francuske. Nije postojala zabrana podizanja spomenika palim francuskim borcima.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Pokopana su tijela 188 crnih vojnika prona\u0111enih u regiji. Prisutni vi\u0161ijski du\u017enosnici izbjegavali su spominjanje masakra i umjesto toga su tvrdili da su ubijeni u akciji. Nakon oslobo\u0111enja Francuske 1944. crne francuske trupe posjetile su groblje 24. rujna kako bi odale po\u010dast. Ve\u0107ina ubijenih vojnika ostala je neidentificirana.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koja je bila uloga kolonijalnih vojnika, poput senegalskih strijelaca, u obrani Francuske tijekom Drugog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n
  2. Za\u0161to su zarobljeni afri\u010dki vojnici odvojeni od bijelih vojnika prije masakra u Chasselayu?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako se masakr u Chasselayu uklapa u \u0161iru sliku nacisti\u010dkog rasizma i ratnih zlo\u010dina tijekom Drugog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n
  4. Koji su bili motivi njema\u010dkih \u010dasnika za zabranu ukra\u0161avanja grobova crnih vojnika, i \u0161to nam to govori o njihovoj ideologiji?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako su lokalni francuski civili reagirali na masakr, i \u0161to njihova reakcija pokazuje o civilnom otporu u okupiranoj Francuskoj?<\/li>\n\n\n\n
  6. Za\u0161to je Vi\u0161ijska Francuska prikrivala masakr i tvrdila da su senegalski strijelci poginuli u borbi?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako su kasnije generacije, uklju\u010duju\u0107i kolekcionara Baptistea Garina, pridonijele otkrivanju istine o ovom ratnom zlo\u010dinu?<\/li>\n\n\n\n
  8. Na koje se na\u010dine kultura sje\u0107anja odra\u017eava kroz spomenike poput Senegalske tate kod Chasselaya?<\/li>\n\n\n\n
  9. Koliko su sli\u010dni zlo\u010dini nad afri\u010dkim vojnicima tijekom Drugog svjetskog rata danas poznati i prou\u010davani u \u0161kolama i javnosti?<\/li>\n\n\n\n
  10. Na koji na\u010din se rasizam u ratnim uvjetima mo\u017ee usporediti s dana\u0161njim oblicima rasne diskriminacije u razli\u010ditim dijelovima svijeta?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Odgovori na pitanja<\/h2>\n\n\n\n
    \n
      \n
    1. Koja je bila uloga kolonijalnih vojnika, poput senegalskih strijelaca, u obrani Francuske tijekom Drugog svjetskog rata?<\/strong>
      Kolonijalni vojnici, uklju\u010duju\u0107i senegalske strijelce, \u010dinili su zna\u010dajan dio francuske vojske i borili su se za obranu Francuske, unato\u010d tome \u0161to su dolazili iz koloniziranih zemalja. U lipnju 1940. godine, tijekom njema\u010dke invazije, hrabro su se borili kod Lyona, nastoje\u0107i usporiti njema\u010dko napredovanje.<\/li>\n\n\n\n
    2. Za\u0161to su zarobljeni afri\u010dki vojnici odvojeni od bijelih vojnika prije masakra u Chasselayu?<\/strong>
      Njema\u010dka vojska, vo\u0111ena rasisti\u010dkom ideologijom nacizma, smatrala je crne vojnike inferiornima i nelegitimnim borcima. Nacisti\u010dka propaganda \u010desto je dehumanizirala nebjela\u010dke trupe, \u0161to je rezultiralo brutalnim zlo\u010dinima, poput masakra u Chasselayu, gdje su afri\u010dki vojnici bili izdvojeni i pogubljeni.<\/li>\n\n\n\n
    3. Kako se masakr u Chasselayu uklapa u \u0161iru sliku nacisti\u010dkog rasizma i ratnih zlo\u010dina tijekom Drugog svjetskog rata?<\/strong>
      Masakr u Chasselayu bio je dio \u0161ire nacisti\u010dke politike rasne diskriminacije i istrebljenja. Nacisti\u010dka ideologija smatrala je odre\u0111ene rase \u201eni\u017eima\u201c, zbog \u010dega su crni vojnici bili ciljani za pogubljenja. Sli\u010dni zlo\u010dini dogodili su se i drugdje u Europi, uklju\u010duju\u0107i istrebljenje \u017didova, Roma i drugih skupina.<\/li>\n\n\n\n
    4. Koji su bili motivi njema\u010dkih \u010dasnika za zabranu ukra\u0161avanja grobova crnih vojnika, i \u0161to nam to govori o njihovoj ideologiji?<\/strong>
      Nacisti su zabranom ukra\u0161avanja grobova htjeli umanjiti va\u017enost i sje\u0107anje na afri\u010dke vojnike koji su se borili za Francusku. To pokazuje kako su poku\u0161avali nametnuti rasisti\u010dku ideologiju \u010dak i nakon smrti tih vojnika, negiraju\u0107i im dostojanstvo i vojni\u010dku \u010dast.<\/li>\n\n\n\n
    5. Kako su lokalni francuski civili reagirali na masakr, i \u0161to njihova reakcija pokazuje o civilnom otporu u okupiranoj Francuskoj?<\/strong>
      Unato\u010d nacisti\u010dkoj zabrani, lokalni civili su potajno pokopali ubijene vojnike, pokazuju\u0107i suosje\u0107anje i otpor prema okupacijskim vlastima. To nam govori da je me\u0111u civilima postojao otpor nacisti\u010dkoj ideologiji i da su neki ljudi riskirali vlastite \u017eivote kako bi iskazali humanost.<\/li>\n\n\n\n
    6. Za\u0161to je Vi\u0161ijska Francuska prikrivala masakr i tvrdila da su senegalski strijelci poginuli u borbi?<\/strong>
      Vi\u0161ijska Francuska bila je kolaboracionisti\u010dki re\u017eim koji je sura\u0111ivao s nacistima, a dio njihovih politika uklju\u010divao je i rasizam prema kolonijalnim vojnicima. Prikrivanjem masakra \u017eeljeli su izbje\u0107i sukob s Nijemcima i odr\u017eati mit o zajedni\u010dkoj francusko-njema\u010dkoj suradnji, umanjuju\u0107i ulogu crnih vojnika u borbi.<\/li>\n\n\n\n
    7. Kako su kasnije generacije, uklju\u010duju\u0107i kolekcionara Baptistea Garina, pridonijele otkrivanju istine o ovom ratnom zlo\u010dinu?<\/strong>
      Kroz otkri\u0107e fotografija i dokumenata, poput albuma Baptistea Garina iz 2019. godine, povjesni\u010dari su mogli detaljnije istra\u017eiti i dokumentirati zlo\u010dine nad senegalskim strijelcima. Ovakva istra\u017eivanja poma\u017eu u osvje\u0161tavanju i priznavanju povijesnih nepravdi.<\/li>\n\n\n\n
    8. Na koje se na\u010dine kultura sje\u0107anja odra\u017eava kroz spomenike poput Senegalske tate kod Chasselaya?<\/strong>
      Spomenici poput Senegalske tate odaju po\u010dast \u017ertvama i slu\u017ee kao podsjetnik na zlo\u010dine pro\u0161losti. Oni su klju\u010dni u o\u010duvanju sje\u0107anja, edukaciji budu\u0107ih generacija i borbi protiv zaborava i negiranja povijesnih doga\u0111aja.<\/li>\n\n\n\n
    9. Koliko su sli\u010dni zlo\u010dini nad afri\u010dkim vojnicima tijekom Drugog svjetskog rata danas poznati i prou\u010davani u \u0161kolama i javnosti?<\/strong>
      Iako se u Francuskoj i nekim drugim zemljama sve vi\u0161e raspravlja o ulozi kolonijalnih vojnika, ti su zlo\u010dini i dalje relativno nepoznati \u0161iroj javnosti. Nedovoljno su zastupljeni u \u0161kolskim ud\u017ebenicima i \u010desto ostaju u sjeni dominantnih narativa o Drugom svjetskom ratu.<\/li>\n\n\n\n
    10. Na koji na\u010din se rasizam u ratnim uvjetima mo\u017ee usporediti s dana\u0161njim oblicima rasne diskriminacije u razli\u010ditim dijelovima svijeta?<\/strong>
      Rasizam u ratnim uvjetima, poput onoga koji su do\u017eivjeli senegalski strijelci, temelji se na sustavnom dehumaniziranju odre\u0111enih skupina. Danas rasna diskriminacija i dalje postoji u mnogim oblicima \u2013 kroz nejednakosti u obrazovanju, radu i dru\u0161tvenim pravima, a borba protiv tih nepravdi nastavlja se kroz zakone, aktivizam i obrazovanje.<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      U lipnju 1940. dok su njema\u010dke snage brzo napredovale kroz Francusku, zemlja se suo\u010davala s neizbje\u017enim porazom. Mar\u0161al P\u00e9tain, novopostavljeni premijer, tra\u017eio je primirje s Njema\u010dkom. Me\u0111utim, francuska vojska jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11599,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[1124,147,942,191,439],"class_list":["post-11598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-chasselay","tag-drugi-svjetski-rat","tag-francuska","tag-kultura-sjecanja","tag-ratni-zlocini"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11598"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11612,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11598\/revisions\/11612"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11599"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}