{"id":11587,"date":"2025-02-12T17:32:00","date_gmt":"2025-02-12T16:32:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11587"},"modified":"2025-03-03T17:41:05","modified_gmt":"2025-03-03T16:41:05","slug":"izvor-portugal-nije-mala-zemlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/izvor-portugal-nije-mala-zemlja\/","title":{"rendered":"IZVOR: Portugal nije mala zemlja"},"content":{"rendered":"\n

Razglednica Portugal N\u2019est Pas un Petit Pays<\/em>, \u0161to zna\u010di \u201ePortugal nije mala zemlja\u201c prvi je put objavljena 1934. godine. U to je vrijeme Portugal bio pod autoritarnim re\u017eimom, poznatim kao Estado Novo<\/em>. Vo\u0111a tog re\u017eima bio je Ant\u00f3nio de Oliveira Salazar<\/strong>. Salazar je \u017eelio pokazati da je Portugal va\u017eniji i mo\u0107niji nego \u0161to se mislilo, iako je na zemljopisnoj karti Europe izgledao maleno.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Ova je razglednica koristila zanimljiv trik. Uspore\u0111ivala je ukupnu povr\u0161inu portugalskih kolonija \u2013 uglavnom Angole i Mozambika u Africi \u2013 s podru\u010djima ve\u0107ih europskih zemalja poput \u0160panjolske, Francuske i Njema\u010dke. Na taj se na\u010din htjelo dokazati da je Portugal zapravo puno ve\u0107i ako se ura\u010dunaju sva njegova prekomorska podru\u010dja. Smje\u0161taju\u0107i te kolonije tako da se preklapaju ili nalaze uz Europu, razglednica je slala smionu poruku da se Portugal ne bi trebao procjenjivati samo po veli\u010dini svojeg kontinentalnog dijela.<\/p>\n\n\n\n

Henrique Galv\u00e3o, autor dizajna, u po\u010detku je bio Salazarov prista\u0161a i vjerovao je u nacionalisti\u010dke ideje Estado Nova<\/em>. \u017delio je oja\u010dati ugled Portugala i \u0161iriti uvjerenje da je ta zemlja i dalje va\u017ean imperij diljem svijeta. Razglednica je tiskana na vi\u0161e jezika, uklju\u010duju\u0107i francuski i engleski, kako bi i turisti te drugi Europljani vidjeli Portugal kao globalnu silu. Proizvo\u0111ena je jeftino, upravo kao razglednica, a ne kao veliki plakat, \u0161to je olak\u0161alo i pojeftinilo njezinu distribuciju.<\/p>\n\n\n\n

U to je doba bilo uobi\u010dajeno vidjeti propagandne karte u Europi. Mnoge su zemlje stvarale karte i slike kako bi se prikazale ve\u0107ima ili sna\u017enijima od svojih suparnika. Ponekad su takve karte uspore\u0111ivale razli\u010dite dijelove svijeta na na\u010dine koji su mogli izgledati iznena\u0111uju\u0107e ili poticati osje\u0107aj ponosa. U slu\u010daju Portugala, razglednica je podr\u017eavala ideju \u201ePlurikontinentalnog Portugala\u201c, dr\u017eave koja je posjedovala teritorije na vi\u0161e kontinenata.<\/p>\n\n\n\n

S dana\u0161nje to\u010dke gledi\u0161ta jasno je da je ova razglednica bila dio ve\u0107eg napora Estado Nova da \u0161iri nacionalni ponos i opravdava kolonijalne politike. Zanemarivala je \u010dinjenicu da su kolonije uglavnom bile pokorene silom te da mnogi stanovnici tih podru\u010dja nisu dijelili isto mi\u0161ljenje o \u201eveli\u010dini\u201c Portugala. U drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a brojne su kolonije diljem svijeta vodile borbe za neovisnost i kona\u010dno je ostvarile, \u0161to je promijenilo europski pogled na carstva i kolonijalizam.<\/p>\n\n\n\n

Danas Portugal N\u2019est Pas un Petit Pays<\/em> pru\u017ea uvid u to kako su vlade koristile slike i karte za oblikovanje javnog mi\u0161ljenja. Povjesni\u010dari ovu razglednicu smatraju vrijednim izvorom jer pokazuje kako jednostavni vizualni alati, poput razglednica, mogu slu\u017eiti kao sna\u017ean oblik propagande. Tako\u0111er nas podsje\u0107a da karte nisu samo skup \u010dinjenica i brojki, nego mogu prenositi pri\u010de koje zagovaraju odre\u0111ena uvjerenja o identitetu, veli\u010dini i va\u017enosti neke zemlje.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koje je povijesno razdoblje nastanka razglednice i kakva je bila politi\u010dka situacija u Portugalu u to vrijeme?<\/li>\n\n\n\n
  2. Tko je bio Ant\u00f3nio de Oliveira Salazar i na koji je na\u010din \u017eelio predstaviti Portugal javnosti?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako je razglednica \u201cPortugal N\u2019est Pas un Petit Pays\u201d prikazivala veli\u010dinu Portugala i njegovih kolonija u usporedbi s drugim europskim dr\u017eavama?<\/li>\n\n\n\n
  4. Za\u0161to su razglednice poput ove bile u\u010dinkovit propagandni alat u odnosu na, primjerice, plakate ili novinske \u010dlanke?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koju je ulogu u stvaranju i promociji razglednice imao Henrique Galv\u00e3o?<\/li>\n\n\n\n
  6. Na koji su na\u010din kolonije (poput Angole i Mozambika) bile prikazane te kako se time opravdavala politika Estado Nova?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako su se tijekom 20. stolje\u0107a mijenjali pogledi na kolonijalizam i imperijalnu politiku europskih dr\u017eava?<\/li>\n\n\n\n
  8. \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti o ulozi vizualnih materijala (poput karata i razglednica) u oblikovanju nacionalnog identiteta i povijesnog sje\u0107anja?<\/li>\n\n\n\n
  9. Mogu li se i danas prona\u0107i primjeri sli\u010dne propagande ili manipulacije kartama i \u010dinjenicama te gdje ih mo\u017eemo vidjeti?<\/li>\n\n\n\n
  10. Koje su mogu\u0107e moralne ili eti\u010dke dvojbe proiza\u0161le iz prikazivanja kolonijalnih teritorija na ovaj na\u010din i kako o njima mo\u017eemo kriti\u010dki razmi\u0161ljati?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Odgovori na pitanja<\/h2>\n\n\n\n
    \n

    1. Koje je povijesno razdoblje nastanka razglednice i kakva je bila politi\u010dka situacija u Portugalu u to vrijeme?<\/strong>
    Nastala je 1934. tijekom autoritarnog re\u017eima Estado Novo kojim je vladao Ant\u00f3nio de Oliveira Salazar. Portugal je nagla\u0161avao svoje imperijalne te\u017enje i \u017eelio se prikazati sna\u017enijim nego \u0161to je izgledao na karti Europe.<\/p>\n\n\n\n

    2. Tko je bio Ant\u00f3nio de Oliveira Salazar i na koji je na\u010din \u017eelio predstaviti Portugal javnosti?<\/strong>
    Salazar je bio diktator koji je vodio Estado Novo. Predstavljao je Portugal kao globalno va\u017enu zemlju s velikim kolonijalnim posjedima kako bi oja\u010dao nacionalni ponos i legitimizirao svoju vlast.<\/p>\n\n\n\n

    3. Kako je razglednica \u201cPortugal N\u2019est Pas un Petit Pays\u201d prikazivala veli\u010dinu Portugala i njegovih kolonija u usporedbi s drugim europskim dr\u017eavama?<\/strong>
    Na razglednici su se portugalske kolonije postavljale uz bok ve\u0107ih europskih dr\u017eava, pokazuju\u0107i da je ukupna povr\u0161ina Portugala i njegovih kolonija ve\u0107a nego \u0161to se obi\u010dno misli.<\/p>\n\n\n\n

    4. Za\u0161to su razglednice poput ove bile u\u010dinkovit propagandni alat u odnosu na, primjerice, plakate ili novinske \u010dlanke?<\/strong>
    Razglednice su bile jeftine, lako prenosive i dostupne \u0161iroj javnosti, \u0161to je omogu\u0107ilo br\u017ee i jednostavnije \u0161irenje propagandnih poruka.<\/p>\n\n\n\n

    5. Koju je ulogu u stvaranju i promociji razglednice imao Henrique Galv\u00e3o?<\/strong>
    Henrique Galv\u00e3o ju je osmislio i promovirao u skladu s idejama re\u017eima, isti\u010du\u0107i va\u017enost i veli\u010dinu Portugala pod vla\u0161\u0107u Salazara.<\/p>\n\n\n\n

    6. Na koji su na\u010din kolonije (poput Angole i Mozambika) bile prikazane te kako se time opravdavala politika Estado Nova?<\/strong>
    Kolonije su prikazane kao sastavni i golemi dijelovi portugalskog teritorija, \u010dime se opravdavala tvrdnja da Portugal nije \u201cmala zemlja\u201d te se poticala slika o legitimnosti kolonijalne vlasti.<\/p>\n\n\n\n

    7. Kako su se tijekom 20. stolje\u0107a mijenjali pogledi na kolonijalizam i imperijalnu politiku europskih dr\u017eava?<\/strong>
    Nakon Drugog svjetskog rata rasli su antikolonijalni pokreti, \u0161to je dovelo do dekolonizacije i promjene stava prema imperijalnim politikama, uklju\u010duju\u0107i i portugalske.<\/p>\n\n\n\n

    8. \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti o ulozi vizualnih materijala (poput karata i razglednica) u oblikovanju nacionalnog identiteta i povijesnog sje\u0107anja?<\/strong>
    Vizualni materijali mogu sna\u017eno utjecati na formiranje stavova, grade\u0107i ili poja\u010davaju\u0107i osje\u0107aj zajedni\u010dkog identiteta i podr\u0161ke politi\u010dkim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n

    9. Mogu li se i danas prona\u0107i primjeri sli\u010dne propagande ili manipulacije kartama i \u010dinjenicama te gdje ih mo\u017eemo vidjeti?<\/strong>
    Da, takve primjere nalazimo u razli\u010ditim politi\u010dkim kampanjama, medijima ili internetskim objavama koje koriste selektivne podatke ili karte kako bi stvorile \u017eeljenu sliku.<\/p>\n\n\n\n

    10. Koje su mogu\u0107e moralne ili eti\u010dke dvojbe proiza\u0161le iz prikazivanja kolonijalnih teritorija na ovaj na\u010din i kako o njima mo\u017eemo kriti\u010dki razmi\u0161ljati?<\/strong>
    Prikaz kolonija kao \u201cpro\u0161irene domovine\u201d ignorira prava i stvarni polo\u017eaj koloniziranih naroda. Kriti\u010dki pristup uklju\u010duje preispitivanje povijesne nepravde i razumijevanje posljedica kolonijalizma.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Razglednica Portugal N\u2019est Pas un Petit Pays, \u0161to zna\u010di \u201ePortugal nije mala zemlja\u201c prvi je put objavljena 1934. godine. U to je vrijeme Portugal bio pod autoritarnim re\u017eimom, poznatim kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11589,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[1122,183,1123,409,272,603,1120,1121],"class_list":["post-11587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-estado-novo","tag-gimnazije","tag-henrique-galvao","tag-imperijalizam","tag-izvori","tag-kolonijalizam","tag-portugal","tag-salazar"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11587"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11587\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11596,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11587\/revisions\/11596"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}