{"id":11528,"date":"2025-02-07T10:35:24","date_gmt":"2025-02-07T09:35:24","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11528"},"modified":"2025-02-25T10:50:25","modified_gmt":"2025-02-25T09:50:25","slug":"magellanova-plovidba-oko-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/magellanova-plovidba-oko-svijeta\/","title":{"rendered":"Magellanova plovidba oko svijeta"},"content":{"rendered":"\n

Nakon \u0161to su europski moreplovci shvatili da su otkrili do tada nepoznato kopno, a ne zapadni put do Azije, istra\u017eivanja su se nastavila i prema ju\u017enim podru\u010djima \u201eNovoga svijeta\u201c. Ondje je 1513. \u0161panjolski istra\u017eiva\u010d Vasco N\u00fa\u00f1ez de Balboa<\/strong> prvi put ugledao veliki ocean \u2013 kasnije nazvan Tihi ocean (ili Pacifik).<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Portugalac Ferdinand Magellan<\/strong> (portugalski: Fern\u00e3o de Magalh\u00e3es), iako ro\u0111en u Portugalu, stupio je u slu\u017ebu \u0161panjolskog kralja Karla V. (u to vrijeme jo\u0161 kralja Karla I.) kako bi realizirao smion plan pronalaska zapadnoga pomorskog puta do bogatstava Isto\u010dne Indije (dana\u0161nje jugoisto\u010dne Azije). Kralj je tu ideju podr\u017eao u nadi da \u0107e izbje\u0107i sukobe s Portugalom, koji je tada ve\u0107 imao uspostavljene morske rute prema Indiji oko Afrike.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

Magellanova ekspedicija zapo\u010dela je 20. rujna 1519.<\/strong> isplovljavanjem iz Sanl\u00facar de Barramede<\/strong> na jugu \u0160panjolske. Na put je krenulo pet brodova<\/strong> s oko 270 \u010dlanova posade: Trinidad<\/em> (zapovjedni brod), San Antonio<\/em>, Concepci\u00f3n<\/em>, Victoria<\/em> i Santiago<\/em>. Plovili su du\u017e isto\u010dne obale Ju\u017ene Amerike, a te\u0161ka priroda putovanja ubrzo je dovela do sukoba i poku\u0161aja pobune dijela \u010dasnika. Tijekom zimovanja u zaljevu Puerto San Juli\u00e1n<\/strong> (dana\u0161nja Argentina) dolazi do pobune, no Magellan je uspio odr\u017eati zapovjedni\u0161tvo te je pobunjenike o\u0161tro kaznio.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi nastavio put, Magellan je pretra\u017eivao obalu u nadi da \u0107e prona\u0107i prolaz prema otvorenom oceanu. Jedan od brodova stradao je u oluji, no preostali su brodovi krajem 1520. ipak prona\u0161li prolaz (kasnije nazvan Magellanov prolaz) kojim su uplovili u dotad neistra\u017eeni golemi ocean. Magellan ga je nazvao Tihim oceanom<\/strong> (lat. Mare Pacificum<\/em>) jer mu se \u010dinilo mirnijim od olujnog Atlantika. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Portret Magellana (nepoznati autor)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Ipak, prije\u0107i taj golem prostrani ocean bilo je iznimno zahtjevno: posada je mjesecima trpjela glad i bolesti (osobito skorbut). Osim toga, brod San Antonio<\/em> napustio je ekspediciju i vratio se u \u0160panjolsku, \u0161to je dodatno oslabilo Magellanove snage.<\/p>\n\n\n\n

Naposljetku su preostali brodovi stigli do Marijanskog oto\u010dja<\/strong> (dana\u0161nji Guam) te po\u010detkom 1521.<\/strong> i na Filipine. Ondje je Magellan poku\u0161ao pridobiti i pokrstiti tamo\u0161nje stanovni\u0161tvo, no u travnju iste godine poginuo je u bitki kod otoka Mactan<\/strong>. Pre\u017eivjela posada pod zapovjedni\u0161tvom Juana Sebasti\u00e1na Elcana<\/strong> nastavila je put s preostala dva broda (Trinidad<\/em> i Victoria<\/em>) te doplovila do Molu\u010dkog oto\u010dja<\/strong> (tzv. Otok\u00e2 za\u010dina<\/em>). Ondje je Trinidad<\/em> te\u0161ko o\u0161te\u0107en i kasnije je pao u ruke Portugalaca. Samo je Victoria<\/em>, s 18 pre\u017eivjelih \u010dlanova posade, uspjela preploviti Indijski ocean<\/strong>, oploviti Rt Dobre nade<\/strong> (na jugu Afrike) i napokon, nakon gotovo tri godine putovanja, vratiti se u \u0160panjolsku 6. rujna 1522.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d stra\u0161nim gubicima, Magellanova je ekspedicija postavila povijesnu prekretnicu kao prva poznata plovidba oko svijeta<\/strong>. Taj je pothvat potvrdio dotada\u0161nje pretpostavke o oblom obliku Zemlje<\/strong>, a ujedno je pro\u0161irio europska znanja o geografiji i kartografiji. Ekspedicija je razotkrila goleme morske prostore i nove kopnene predjele, uvelike utje\u010du\u0107i na daljnja istra\u017eivanja, trgovinu i odnose me\u0111u europskim silama. Za povijest geografije i pomorstva stoga je Magellanovo putovanje jedno od najva\u017enijih u cjelokupnoj Dobi otkri\u0107a<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koji su bili glavni motivi Ferdinanda Magellana za pronalazak zapadnog pomorskog puta do Indije?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koje su sve prepreke i pote\u0161ko\u0107e Magellan i njegova posada iskusili tijekom ekspedicije?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako je Magellanov prolaz otkriven i po \u010demu je va\u017ean za pomorsku povijest?<\/li>\n\n\n\n
  4. Za\u0161to je Tihi ocean dobio upravo takav naziv i kakve je zablude takav naziv mogao stvoriti?<\/li>\n\n\n\n
  5. Na koji je na\u010din Magellan izgubio \u017eivot i kakav je utjecaj njegova smrt imala na ostatak ekspedicije?<\/li>\n\n\n\n
  6. Za\u0161to je Juan Sebasti\u00e1n Elcano va\u017ena osoba u kontekstu zavr\u0161etka putovanja?<\/li>\n\n\n\n
  7. Koja su sve znanja i iskustva europski pomorci stekli zahvaljuju\u0107i Magellanovu putovanju?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako je Magellanova ekspedicija pridonijela potvr\u0111ivanju teze o obliku Zemlje?<\/li>\n\n\n\n
  9. Koje su posljedice Magellanova pothvata za kasnija europska istra\u017eivanja, trgovinu i odnose me\u0111u velikim silama?<\/li>\n\n\n\n
  10. Mo\u017eemo li Magellanovu ekspediciju smatrati jednom od najva\u017enijih u doba velikih geografskih otkri\u0107a? Objasni za\u0161to.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Odgovori na pitanja<\/h2>\n\n\n\n
    \n

    1. Koji su bili glavni motivi Ferdinanda Magellana za pronalazak zapadnog pomorskog puta do Indije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      \n
    • Glavni je cilj bio prona\u0107i novu i kra\u0107u trgova\u010dku rutu<\/strong> do \u201eOtok\u00e2 za\u010dina\u201c (Molu\u010dnog oto\u010dja) i Azije, neovisnu o ve\u0107 uspostavljenoj portugalskoj ruti oko Afrike.<\/li>\n\n\n\n
    • Magellan je vjerovao kako bi time pro\u0161irio \u0161panjolski utjecaj<\/strong> i trgovinu (ponajvi\u0161e zbog vrijednih za\u010dina poput papra, klin\u010di\u0107a i mu\u0161katnog ora\u0161\u010di\u0107a).<\/li>\n\n\n\n
    • Imao je i osobne motive<\/strong>: slavu, bogatstvo, te potvrdu svojih geografskih predvi\u0111anja.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
      \n\n\n\n

      2. Koje su sve prepreke i pote\u0161ko\u0107e Magellan i njegova posada iskusili tijekom ekspedicije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        \n
      • Te\u0161ke vremenske prilike<\/strong>: oluje na ju\u017enom Atlantiku i kod obale Ju\u017ene Amerike.<\/li>\n\n\n\n
      • Pobuna dijela posade<\/strong> dok su zimovali u Puerto San Juli\u00e1nu (Argentina).<\/li>\n\n\n\n
      • Gubitak brodova<\/strong> (npr. Santiago<\/em> je nastradao u oluji, San Antonio<\/em> se odvojio i vratio u \u0160panjolsku).<\/li>\n\n\n\n
      • Dugotrajna plovidba Tihim oceanom<\/strong> s nedovoljno zaliha hrane i pitke vode, \u0161to je dovelo do gladi, bolesti (posebice skorbuta<\/strong>) i smrti mnogih \u010dlanova posade.<\/li>\n\n\n\n
      • Sukobi s lokalnim stanovni\u0161tvom<\/strong> na Filipinima gdje je poginuo i sam Magellan.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
        \n\n\n\n

        3. Kako je Magellanov prolaz otkriven i po \u010demu je va\u017ean za pomorsku povijest?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

          \n
        • Posada je istra\u017eivala ju\u017ene obale<\/strong> Ju\u017ene Amerike u potrazi za prirodnim prolazom izme\u0111u Atlantika i nepoznatog oceana.<\/li>\n\n\n\n
        • Krajem 1520.<\/strong> prona\u0161li su taj uski morski put koji danas nazivamo Magellanovim prolazom<\/strong>.<\/li>\n\n\n\n
        • Va\u017enost prolaza ogleda se u tome \u0161to je to prva poznata izravna veza<\/strong> Atlantskog i Tihog oceana morem na krajnjem jugu Amerike; kasnije je slu\u017eio kao klju\u010dna ruta za trgova\u010dka i istra\u017eiva\u010dka putovanja<\/strong> sve dok nije probijen Panamski kanal po\u010detkom 20. stolje\u0107a.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
          \n\n\n\n

          4. Za\u0161to je Tihi ocean dobio upravo takav naziv i kakve je zablude takav naziv mogao stvoriti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

            \n
          • Magellan je, nakon burne plovidbe Atlantikom, u\u0161av\u0161i u novi ocean zatekao mirno i tiho more<\/strong>, pa ga je nazvao Mar Pacificum<\/em> (Tihi, odnosno Mirni ocean).<\/li>\n\n\n\n
          • Ime je moglo stvarati zabludu da je rije\u010d o stalno mirnom moru<\/strong>, no Tihi ocean u stvarnosti mo\u017ee biti izrazito olujan i opasan.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
            \n\n\n\n

            5. Na koji je na\u010din Magellan izgubio \u017eivot i kakav je utjecaj njegova smrt imala na ostatak ekspedicije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

              \n
            • Poginuo je 27. travnja 1521.<\/strong> tijekom sukoba s lokalnim ratnicima na otoku Mactan<\/strong> (u dana\u0161njim Filipinima).<\/li>\n\n\n\n
            • Njegova smrt zna\u010dila je gubitak glavnog vo\u0111e<\/strong>, no ekspedicija se odlu\u010dila nastaviti putovanje. Novi zapovjednik, Juan Sebasti\u00e1n Elcano<\/strong>, preuzeo je inicijativu i doveo preostale \u010dlanove posade do Molu\u010dkog oto\u010dja, a zatim natrag u Europu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
              \n\n\n\n

              6. Za\u0161to je Juan Sebasti\u00e1n Elcano va\u017ena osoba u kontekstu zavr\u0161etka putovanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                \n
              • Nakon Magellanove pogibije, Elcano je preuzeo zapovjedni\u0161tvo<\/strong> i organizirao nastavak ekspedicije.<\/li>\n\n\n\n
              • Pod njegovim je vodstvom jedini preostali brod Victoria<\/em><\/strong> uspje\u0161no preplovio Indijski ocean, oplovio Rt Dobre nade i vratio se u \u0160panjolsku<\/strong>.<\/li>\n\n\n\n
              • Zahvaljuju\u0107i Elcanu, ekspedicija se uspje\u0161no privela kraju<\/strong>, postav\u0161i prva koja je oplovila Zemlju.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
                \n\n\n\n

                7. Koja su sve znanja i iskustva europski pomorci stekli zahvaljuju\u0107i Magellanovu putovanju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  \n
                • Geografska otkri\u0107a<\/strong>: bolje su upoznali obale Ju\u017ene Amerike, otkrili Magellanov prolaz, Marijanske otoke i Filipine.<\/li>\n\n\n\n
                • Navigacijske vje\u0161tine<\/strong>: iskustvo navigacije na dugim rutama bez prilike za opskrbu, \u0161to je unaprijedilo europsku pomorsku praksu.<\/li>\n\n\n\n
                • Prou\u010davanje klime i morskih struja<\/strong> na vrlo razli\u010ditim geografskim \u0161irinama.<\/li>\n\n\n\n
                • Dokazali su da se putovanjem prema zapadu doista mo\u017ee sti\u0107i do Azije<\/strong>, iako to nije bilo ekonomski isplativije od postoje\u0107ih ruta (oko Afrike).<\/li>\n\n\n\n
                • Kulturolo\u0161ko i trgova\u010dko iskustvo<\/strong> pri susretu s dosad nepoznatim narodima i robama.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
                  \n\n\n\n

                  8. Kako je Magellanova ekspedicija pridonijela potvr\u0111ivanju teze o obliku Zemlje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                    \n
                  • Do tada se teorija o Zemljinoj okruglosti<\/strong> uglavnom temeljila na matemati\u010dkim izra\u010dunima i idejama starih gr\u010dkih i kasnijih europskih u\u010denjaka.<\/li>\n\n\n\n
                  • Potpuna plovidba oko Zemlje<\/strong> fizi\u010dki je dokazala da je mogu\u0107e zaobi\u0107i Zemlju i vratiti se na po\u010detnu to\u010dku, pa je time prakti\u010dno potvr\u0111ena<\/strong> pretpostavka o oblom obliku Zemlje.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
                    \n\n\n\n

                    9. Koje su posljedice Magellanova pothvata za kasnija europska istra\u017eivanja, trgovinu i odnose me\u0111u velikim silama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      \n
                    • Ekspedicija je otvorila nove horizonte<\/strong> europskim istra\u017eiva\u010dima i trgovcima te potaknula druge pomorske sile na daljnja putovanja<\/strong>.<\/li>\n\n\n\n
                    • \u0160panjolska<\/strong> i Portugal<\/strong> borili su se za prevlast nad novootkrivenim podru\u010djima i trgovinom za\u010dinima, a u to su se natjecanje uklju\u010dile i druge europske sile (Nizozemska, Engleska, Francuska).<\/li>\n\n\n\n
                    • Geopoliti\u010dka ravnote\u017ea<\/strong> pomaknula se prema novim podru\u010djima, \u0161to je dovelo do kolonijalne ekspanzije u 16. i 17. stolje\u0107u.<\/li>\n\n\n\n
                    • Zahvaljuju\u0107i otkri\u0107u novih ruta, otvorili su se trgova\u010dki putevi<\/strong> koji \u0107e presudno utjecati na svjetsku trgovinu i razvoj globalnog gospodarstva.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
                      \n\n\n\n

                      10. Mo\u017eemo li Magellanovu ekspediciju smatrati jednom od najva\u017enijih u doba velikih geografskih otkri\u0107a? Objasni za\u0161to.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                        \n
                      • Da, jer je to bila prva poznata plovidba oko Zemlje<\/strong>, \u0161to ima nemjerljiv povijesni i znanstveni zna\u010daj.<\/li>\n\n\n\n
                      • Dokazala je prakti\u010dnu plovidbu cijelim svijetom<\/strong>, time zavr\u0161iv\u0161i vi\u0161estoljetne rasprave o obliku i veli\u010dini Zemlje.<\/li>\n\n\n\n
                      • Omogu\u0107ila je nove geografske i kartografske spoznaje<\/strong>, potaknuv\u0161i daljnja istra\u017eivanja svjetskih mora.<\/li>\n\n\n\n
                      • Postavila je temelje globalizirane trgovine<\/strong> i kolonijalnih posvajanja, \u010diji se utjecaji i danas osje\u0107aju.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                        Sve to \u010dini Magellanovu ekspediciju prijelomnim doga\u0111ajem unutar Dobe velikih otkri\u0107a<\/em>.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                        Nakon \u0161to su europski moreplovci shvatili da su otkrili do tada nepoznato kopno, a ne zapadni put do Azije, istra\u017eivanja su se nastavila i prema ju\u017enim podru\u010djima \u201eNovoga svijeta\u201c. Ondje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11534,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[219],"tags":[1113],"class_list":["post-11528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-strukovne","tag-ferdinand-magellan"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11528"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11528\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11537,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11528\/revisions\/11537"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11534"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}